Prema službenom izvješću objavljenom na stranicama Zagrebačke burze, Grupa Luka Rijeka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je rekordnu dobit od 56,15 milijuna kuna, što je znatno povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je u istom razdoblju dobit bila 1,73 milijuna kuna. Na razini Grupe Luka Rijeka, u prva su tri kvartala ukupni prihodi bili 204,3 milijuna kuna, dakle 44 posto više nego lani u istom razdoblju, dok su rashodi, koji su rasli po znatno manjoj stopi, od 6 posto, bili 148,15 milijuna kuna.
Raste promet i prihodi
S prekrcajem od 2 milijuna tona tereta, na terminalima Luke Rijeka d.d. promet tereta veći je 21 posto nego u istom razdoblju lani, a najveća je stopa rasta zabilježena u kontejnerskom prometu, koji se učetverostručio, i to s 26.957 na 117.886 TEU-a. To se odnosi samo na kontejnerski terminal Škrljevo, dakle ne uključuje terminal Brajdica kojim upravlja AGCT. Također, rastao je i promet rasutog tereta, i to za 12 posto, kao i generalnog tereta, za 9 posto. Prema podacima objavljenim u izvješću o poslovanju, Grupa Luka Rijeka povećala je i broj zaposlenih s lanjskih 524 na sadašnjih 645, pri čemu je prihod po zaposlenom narastao s 271.000 na 317.000 kuna. Lani je, valja spomenuti, broj zaposlenika smanjivan, što je utjecalo i na ukupnu dobit na kraju godine jer su otpremnine riječku Luku stajale desetak milijuna kuna.
Ovi procesi događaju se nakon višegodišnje stagnacije riječke Luke uzrokovane lošim upravljanjem, za koje je prije svega odgovoran poljski suvlasnik OT Logistics, tvrtka koja je u vlasničku strukturu ušla 2015. godine. Gubitak poslova i prihoda prekinut je 2019., kada je na čelo Luke Rijeka stigao Duško Grabovac, riječki menadžer kojeg su imenovali fondovi, prvo članom Nadzornog odbora, a potom predsjednikom Uprave.
Repovi stare Uprave
Poljska tvrtka, koja je bila najveći pojedinačni vlasnik, 2021. je 17,51 posto dionica prenijela na poljski fond Rubicon Partners Ventures, zadržavši 9,84 posto dionica, a bivši predsjednik uprave Jędrzej M. Mierzewski je zbog nezakonitosti u upravljanju pravomoćno osuđen na devet mjeseci uvjetno te je morao odstupiti. OT Logistics u vlasničkoj je strukturi luke Gdinja, koja je izravni konkurent Rijeci, tako da je moguće da je njihov cilj u startu bio poslati Luku Rijeka u stečaj, zaraditi na prodaji imovine, terminala Škrljevo i udjela u Jadranskim vratima te promet preusmjeriti u Poljsku.
No, to je spriječeno smjenom Mierzewskog i promjenama na čelu Luke Rijeka, u kojoj se i dalje vuku repovi stare uprave. Neslužbeno, traži se strateški partner za preuzimanje poljskog paketa dionica, čemu se aktualni strateški partneri načelno ne protive, no još nije došlo do promjene u vlasničkoj strukturi koja bi omogućila nužnu dokapitalizaciju. U međuvremenu je došlo do kadrovskih promjena, ali ne u potpunosti, a problemi sa zastarjelom infrastrukturom Riječane koče u utrci s konkurentskim sjevernojadranskim lukama - laički, trenutna je situacija kao da se fićom pokušavaju utrkivati s Mercedesima. Bez prijeko potrebne financijske injekcije, ta će utrka, unatoč pobjedi na pokojem zavoju, i na kratke i na duge staze biti izgubljena. Isto tako nije tajna da je upravo zbog toga Grabovac u lošim odnosima s OTL-om. Podršku predsjedniku Uprave Grabovcu nedavno je, kako neslužbeno doznajemo, iskazalo oko 450 zaposlenika Luke Rijeka.
- Ne mogu komentirati odnose s jednim dioničarem, no važno je da smo napravili dobar rezultat u prvih devet mjeseci i ne bih sada stvarao euforiju jer smo, pomorskim rječnikom rečeno, ušli u luku, ali se još nismo vezali. Naravno, dobar rezultat veseli. No, treba biti svjestan toga da iza sebe imamo dvije teške godine u kojima smo bili prisiljeni preživjeti, restrukturirati tvrtku kadrovski i organizacijski. Treba biti svjestan i činjenice da je naša podna infrastruktura u procesu obnavljanja, što nam otežava poslovanje, a da je ostala, dakle dizalice, viličari i drugo, toliko zastarjela da zahtijeva temeljitu obnovu. Vratili smo u funkciju silos nakon više godina, uspostavili novi terminal za kontejnere na Škrljevu, sagradili novu hladnjaču, također na našem terminalu na Škrljevu, koji je pun tereta, vratili velik dio tereta koji je otišao na druge destinacije, popravili izvršenja, terminal u Bakru pun je tereta i to je sve dobro. Ali, to je posao koji je vrlo neizvjestan, vremena su takva da je teško bilo što planirati - rekao nam je Duško Grabovac, komentirajući rekordnu godinu Luke.
Dobra procjena
Navodi da za rast prometa nije bio presudan rat u Ukrajini i kriza u izvozu tereta iz ukrajinskih luka.
- Ukrajina nije bila presudna. Tu smo imali velike najave, ali zbog logističkih problema prijevoza žita u Hrvatsku nije bilo značajnih količina koje bi utjecale na rast prometa. I što se tiče žitarica i što se tiče ugljena i željezne rude, odredili smo se prema starim partnerima. Nismo ih zbog novonastale situacije s Ukrajinom željeli gurnuti u drugi plan i to je bila dobra procjena - kaže Grabovac.
Iako su "javna tajna", o problemima s poljskim partnerima, s obzirom na to da se radi o dioničarima, Grabovac nije želio govoriti. Trenutno, poljski član Uprave je Bartlomiej Pastwa, no njemu mandat istječe 31. prosinca 2022. Grabovac kaže da će nakon toga biti raspisan natječaj. Luka je, inače, odlukom Nadzornog obora dobila novu članicu Uprave, financijsku direktoricu Marinu Cesarac Dorčić, koja stupa na dužnost 1. prosinca. Zanimljivo je da je Cesarac Dorčić, kao i Grabovac, u Luku došla iz nogometnog svijeta, budući da je do sada bila financijska direktorica HNK Rijeka, dakle suradnica Damira Miškovića. Duško Grabovac je, pak, dugodišnji nogometni djelatnik, bivši direktor Rijeke i Orijenta, bivši tajnik HNS-a te niz godina visoko pozicionirani delegat Uefe. No, kaže da novu financijsku direktoricu ne poznaje jer u nogometnom klubu nisu bili u isto vrijeme.
- Ja sam u HNK Rijeci davne 2005. bio predsjednik. Imamo veze s nogometom i ona i ja, ali nju sam upoznao na razgovoru za posao. Ipak, mogu vam reći da je nogomet dobar temelj za razumijevanje svakog posla i vjerujem da ćemo dobro surađivati - kaže predsjednik Uprave.
Idealan plan - dokapitalizacija
Plan za budućnost je, nakon što podna infrastruktura bude obnovljena, i obnova zastarjele opreme.
- Bila bi nam idealna dokapitalizacija, da vlasnici prepoznaju da je to dobar posao i ulože novac kojim bi obnovili uistinu zastarjelu opremu. Nakon toga možemo voziti utrku sa svakim. Ima nekoliko varijanti. Zbog poslovnih, sigurnosnih, ali i ekoloških razloga, željeli bismo luku u Bakru, nakon što smo obnovili podnu infrastrukturu, opremiti modernom opremom jer se tamo iskrcavaju željezna ruda i ugljen. Plan je, naravno, nastaviti s trendom povećanja prometa. U idućoj godini će građevinski radovi vezani za CEF projekte - jer sada smo u situaciji čovjeka koji živi u kući koja se preuređuje i prilično nam je teško raditi - biti gotovi. Luka nam je trenutno veliko gradilište, no uvjeren sam da, kada se završi obnova podne infrastukture u Rijeci i modernizira oprema, ima odlične perspektive - zaključuje Duško Grabovac.