Nakon 4 godine gradnje pulska bolnica vrijedna 750 mil.kn uskoro će primiti prve pacijente

Konačno se vidi svjetlo na kraju tunela kada govorimo o gradnji nove pulske bolnice koja je počela još 2015. godine. Ta investicija teška čak 750 milijuna kuna, koja će iznjedriti sigurno najsuvremeniju i najmoderniju bolnicu u Hrvatskoj, imala je svojih uspona i padova, zastajkivanja u radovima, problem pronalaska građevinskih radnika i tvrtki, međutim, konačno se svim tim mukama vidi kraj.

Naime, prvi pacijenti ući će u novu bolnicu za mjesec dana, i to u laboratorij koji je u završnoj fazi opremanja. Prošli je tjedan dio nove bolnice, odnosno zgrada poliklinike s dnevnom bolnicom i jednodnevnom kirurgijom, dobio uporabnu dozvolu, a sada slijedi opremanje medicinskom opremom pa dozvola za rad nadležnog ministarstva, nakon čega počinje veliko seljenje polikliničke djelatnosti. Najprije će se preseliti odjel dijalize, a zatim dermatologije i fizikalne medicine, a potom cijela ostala dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija. Nadaju se, ako završi opremanje, u prosincu, a nakon tehničkog pregleda drugog dijela bolnice koji je “spojen” za aktualnu zgradu ginekologije, da počinje preseljenje i tog dijela, što podrazumijeva preseljenje čak 1300 djelatnika Opće bolnice Pula. Potom startaju radovi na staroj zgradi ginekologije i rodilišta, koji bi trebali biti gotovi u roku od 10 do 12 mjeseci.

Sve na jednom mjestu

To znači da će do ovog Božića konačno nova pulska bolnica biti na jednoj lokaciji, a da bi idućega trebala biti u konačnosti dovršena. Dosad su, naime, pacijenti morali po medicinske usluge na dvije lokacije - u Zagrebačkoj ulici, gdje se i gradi nova bolnica, te u nekadašnjoj Mornaričkoj bolnici na Verudi, nekoliko kilometara dalje. Zato se pacijenti vrlo raduju da je njihovim mukama došao kraj, tim više što će u novom objektu, osim što je sve zadnji krik tehnologije, biti jednostavno, jer će uistinu biti na jednome mjestu.

Pogledali smo što se događa u okrugu ovog velikog gradilišta i kako teku posljednji radovi oko šminkanja i opremanja prostora. Još je uvijek zgrada dnevne bolnice okružena ogradama, koje bi se trebale ukloniti vrlo brzo, a unutra radnici sklapaju uredski i drugi namještaj, rade na elektroinstalacijama, unose opremu. Gotovo u potpunosti je opremljen veliki blok operacijskih sala, prostor buduće dijalize, ali i operacijske sale u dnevnoj bolnici. Prostor sada samo čeka neko završno čišćenje, unošenje stolica u čekaonice, namještaja i ležaja. I sve može početi s radom.

Predsjednik povjerenstva za praćenje i realizaciju projekta nove bolnice i državni tajnik Ministarstva zdravstva prim. Željko Plazonić kazao je da će to uvjerljivo biti najbolja bolnica u državi, s najboljim tehničkim i tehnološkim rješenjima te aparaturom.

- Ukupna investicija u ovu bolnicu bit će ispod procijenjene vrijednosti troškovnika iz 2011. godine. Bez obzira na to što smo morali uvrstiti nove standarde koji su u međuvremenu izašli, i što su građevinski radovi u međuvremenu značajno poskupili, mi ćemo na kraju ipak biti ispod tih 800 milijuna kuna, koliko je bila procijenjena vrijednost investicije te 2011. godine. To je jedinstven primjer u Hrvatskoj kako se može dobro ekonomski i financijski poslovati, i novcem domaćinski baratati. Medicinski kadar će željeti doći raditi ovdje jer će uvjeti biti na visokoj svjetskoj razini, kazao je Plazonić.

Marijana Banko / CROPIX

Nova bolnica u Puli

Brojni izazovi

Za ravnateljicu bolnice doc. dr. sc. Irenu Hrstić, koja je ujedno zadužena za ovaj projekt, bit će to velika promjena i uspjeh jer je u posljednjih nekoliko godina prošla kroz gradnju bolnice brojne izazove. Njezin zamjenik dr. med. Ivica Fedel posebno je ponosan na nove kirurške sale, koje će pulskoj bolnici dati novu dimenziju. Bit će ih više nego u staroj bolnici, opremljene su najsuvremenijom opremom, moći će pomoću videokonferencije komunicirati sa svojim kolegama iz bilo kojega grada ili države. Nova bolnica imat će 10 sala u takozvanom centralnom operacijskom bloku i još 4 sale u dnevnoj bolnici.

- Sada je pristup salama otvoreniji, a i same sale su zaštićenije. Prije je bilo jako puno boksova i vratiju, a sada imamo puno automatike te je prostor otvoren. Mijenjali smo, dakle, projekt u tom smislu. Isto tako, povećali smo kvadrature sale jer su sada zahtjevi oko opreme puno veći nego nekad. Danas u salama treba puno više aparature, rendgenskih uređaja, ultrazvukova. Nove sale imaju od 50-tak do 67 kvadrata, a aktualne u staroj bolnici na granici su zadovoljavanja pravilnika o minimalnim uvjetima - imaju od 35 do 45 kvadrata. Također, u dnevnoj bolnici imat ćemo još dvije sale za jednostavne zahvate i dvije sale za zahvate u dnevnoj kirurgiji, kaže nam on. Novost je i to da su sve u centralnom operacijskom bloku te da će sve kirurške grane raditi u jedinstvenim bloku.

- Dakle, neće biti po odjelima. Sada imamo osam sala na četiri različite lokacije na različitim katovima. To će značiti da će se moći objediniti struka i nabava za sve operativne struke. Naš je plan da to bude zasebna organizacijska jedinica kako bi se što bolje koristili resursi. To znači i da će se objediniti kadar. Naša je intencija da više sala bude multifunkcionalno, tako da se mogu razni tipovi zahvata tamo i raditi, kaže nam dalje Fedel. Ističe i da će sve operacijske sale biti integrirane kroz centralni operacijski sustav preko servera u sali.

- To nam omogućava da te sale komuniciraju sa svim našim resursima, sa svim videozapisima, radiološkim i rendgenskim zapisima, elektroničkim kartonom pacijenta. Dakle, u novim salama možete iz baze podataka povući gastroskopski nalaz, kolonoskopski, radiološki ili, primjerice, CT. I to govorimo o slikovnom nalazu. Također, i postojeći aparati su integrirani u taj sustav. To je sustav za 21. stoljeće i može se nadograđivati, što je iznimno bitno jer su promjene u medicini velike i brze, opisuje nam dalje dr. Fedel nove sale koje će u ovakvom obliku biti jedinstvene u Hrvatskoj.

Velike promjene

- Dvije sale su top opremljene, pa će kolege koji operiraju i u nekoj situaciji zapnu, moći nazvati kolegu, primjerice, u Njemačku i pitati ga za savjet. Bit će nam, dakle, omogućena medicinska komunikacija. U tim salama imat ćemo, dakle, mogućnost dvosmjerne komunikacije, odnosno videokonferencije uživo, ističe Hrstić. Opremu za ove moderne sale radio je konzorcij inozemnih tvrtki koje su dolazile u više navrata prilikom njezine ugradnje. Svakako će za sve medicinske djelatnike biti izazov i uživanje raditi u takvim prostorima. Bit će to, veli Hrstić, ogromna promjena.

- Većina bolnica radi promjene korak po korak, a za nas će ovo biti skok s pete na desetu stepenicu, kažimo to ilustrativno. Sami će se djelatnici morati naviknuti na to, a posebno oni koji će održavati i upravljati sustavom, jer će za njih to biti potpuno drugačiji posao. Dakle, kirurg ili anesteziolog bit će najsretniji kada uđu u tu salu, ali da bi oni nesmetano radili u njoj, sve treba funkcionirati. Nekada, kada bi pukla noga od stola, znao si da ćeš je jednostavno zamijeniti. Sada će sve biti drugačije. Dakle, ljudi koji su dosad bili manualno spretni, morat će, da bi radili s novom opremom, biti potkovani znanjima o toj aparaturi. Ali za to smo educirali ljude i vjerujemo da će se vrlo brzo uhodati, kao što je bilo i s magnetskom rezonancijom koju smo dobili lani. Na početku su se uhodavali, ali sada tom opremom suvremeno vladaju, ističe Hrstić.

Osim modernih sala, nova bolnica pružit će pacijentima i komoditet koji dosad nisu imali.

- Sada će svaka soba ležećih pacijenata imati svoj toalet, što je danas standard. I sve će biti na jednoj lokaciji, što je za nas u Puli dosad bio problem. Ako je pacijent došao na poliklinički pregled, a doktor pretpostavi da se nešto akutno zbiva i indicira hitni ultrazvuk, pacijent u tom slučaju ne mora sjesti u auto i ići na drugu lokaciju pet kilometara dalje da bi to napravio, nego može napraviti ultrazvuk u krugu od 100 metara. Isto tako, pacijenti više neće morati doći u osam sati da bi bili pregledani u 14 sati. Dakle, radno aktivno stanovništvo ne mora uzimati dan bolovanja da bi dobilo određenu zdravstvenu uslugu, nego mogu tražiti dva sata izlaza s posla da bi tu uslugu dobili, ističe Hrstić. Nova bolnica pružat će i niz novih zdravstvenih usluga. Prije svega, fizikalna medicina imat će nove terapijske protokole.

- Ujedno, imat ćemo koronarografiju, koje dosad u Istri nije bilo, pa su pacijenti morali ići u Rijeku. Pacijenti će imati i mogućnost periferne angioplastike. Također, imat će mogućnost suvremenije dijagnostike i terapije u gastroenterologiji. Tu govorim o terapijskom pristupu žučnim kamencima, što dosad nismo imali. Liječnici će za postavljenje srčanih elektrostimulatora, ponosno pacemaker, imati na raspolaganju svoju prostoriju. Moći će se, dakle, raditi pravodobno, te neće ovisiti o tome da se mora isprazniti kirurška sala za taj zahvat, što je dosad bio slučaj, ističe ravnateljica bolnice. Kada govorimo o ženskom zdravlju, bolja će biti dijagnostika raka dojke.

- Nova će bolnica imati novi mamograf s tomosintezom, koji će omogućiti dijagnozu raka dojke u vrlo ranoj fazi. Nuklearna medicina imat će scintigrafiju miokarda kao metodu koja može služiti kao predtest za bolesti krvnih žila srca. I trebali bismo imati centralnu pripremu citostatika u ljekarni, čime s omogućava dodatno čišća priprema citostatskih koktela za liječenje u onkologiji, ističe Hrstić.

Marijana Banko / CROPIX

Nova bolnica u Puli

Sve to znači i veliku reorganizaciju u poslu najvećeg poslodavca u Puli i jednog od najvećih u Istri.

- Dosad je problem zdravstvenih radnika bio dvostruki posao. Liječnik na odjelu je radio u ambulanti, pa onda trčao u salu. To u novoj bolnici neće biti moguće, ističe Fedel.

Uz reorganizaciju samog kadra, doći će i do mijenjanja navika samih pacijenata, što znači manje gužve i čekanja na preglede.

- Dakle, sve će ići u smjeru da liječnici neće naručivati nekog u osam sati ujutro, a da je on na redu u 12 sati. Moramo se naučiti organizirati rad da smo tamo kako smo zakazali termine, a ne da ambulanta radi od 8 sati, liječnik dolazi u podne, a pacijenti već čekaju četiri sata. Isto tako, treba naučiti pacijente da ne dolaze svi u isto vrijeme. I ključna stvar je to da ćemo morati promijeniti navike pacijenata oko korištenja javnog prostora. Dakle, neće biti parkirališta u okrugu bolnice, ističe Hrstić.

Zdravstveni kadar

Što sa zdravstveni kadrom? Hoće li nedostajati? Hoće li biti novih zapošljavanja? Hrstić kaže da zapošljavaju zdravstveni kadar već neko vrijeme te kako se istodobno smanjuje nezdravstveni kadar koji čini 22 posto ukupnog broja radnika. Vjeruje da s time neće biti problema te da će fluktuacija kadra s kakvom se Hrvatska susreće u posljednjih nekoliko godina postati normalna. Netko će otići, drugi će doći. Veliki plus u čitavoj će situaciji biti i otvaranje Medicinskog fakulteta u Puli.

- Specijalizantski kadar time će ostati duže kod nas, a postojeći specijalistički kadar bit će “prisiljen” kontinuirano se educirati kako bi mogao educirati druge. A kada kontinuirano oko sebe imate mladost, onda imate radost i veselje, što podiže raspoloženje svih zaposlenika. Tako će i grad dobiti još jednu populaciju mladih ljudi. Isto tako, nama je cilj da otvaranjem tog fakulteta kao bolnica postanemo klinički bolnički centar, zaključuje Hrstić.