Marija Pujo Tadić je međunarodna stručnjakinja za pravo i politike u području klimatskih promjena, ambasadorica EU klimatskog pakta i predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA). Uoči nadolazeće konferencije inicijative Future Perfect Business u intervjuu za Jutarnji list govori o toj inicijativi, utjecaju europska klimatske politike na poslovni sektor te važnosti ESG financiranja.
Pariški sporazum i EU Zeleni plan postavili su temelje za smanjenje emisija stakleničkih plinova u iznosu od 55% do 2030. godine – u okviru tih strateških dokumenata mijenja se i regulativa. Mislite li da je naš poslovni sektor dovoljno educiran o održivom poslovanju i klimatskim promjenama da bi se mogao suočiti sa budućim izazovima!?
Unatoč činjenici da je Vijeće EU donijelo uredbe o održivom financiranju kojima se uvodi obaveza transparentnosti u pogledu načina na koji financijska poduzeća uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike u svoje odluke o ulaganjima, predstoji nam još jako puno posla. Vijeće je donijelo dvije uredbe za zelenije financiranje u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama: prvom reformom uvode se obveze objave za poduzeća o tome kako integriraju okolišne, društvene i upravljačke čimbenike u svoje odluke o ulaganjima. Drugom reformom uspostavljaju se nove vrste referentnih vrijednosti za pružanje opsežnijih informacija o ugljičnom otisku investicijskog portfelja. Osobno smatram da naš poslovni sektor još uvijek nije dovoljno upoznat s regulativom iz područja održivosti, klimatskih promjena i općenito zaštiti okoliša, te da se do sada olako pristupalo izradi različitih "izvješća o održivosti" jer nisu postojali jasni i ujednačeni kriteriji za to.
Kada govorimo o "klimatskom financiranju", a nadovezujući se na Pariški sporazum, pod time podrazumijevamo koliko je poslovni i financijski sektor na nacionalnoj razini uključen u financiranje klimatskih promjena i politika, a jedan od načina i alata za to je upravo ESG i kompletna regulativa koja je sa tim povezana. Što to znači za naš poslovni i financijski sektor?
Prvenstveno se ovdje misli na tzv. održivo financiranje. Moram napomenuti da je Vijeće EU donijelo jedinstveni sustav klasifikacije. Vijeće je donijelo Uredbu o uspostavi sustava klasifikacije, odnosno "taksonomije", za cijelu Europsku uniju, zahvaljujući kojem će različita poduzeća (velika i mala) i ulagatelji imati "zajednički jezik" za utvrđivanje onih gospodarskih djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima. Očekuje se da će izmjene Uredbe stupiti na snagu do kraja ove godine.
Taksonomijom će se ulagateljima omogućiti da svoja ulaganja preusmjere na održivije tehnologije i poduzeća, što će imati ključnu ulogu za postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050. te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma Komisija procjenjuje da EU mora popuniti manjak ulaganja od oko 180 milijarda eura godišnje. Inicijativa je dio provedbe akcijskog plana o održivom financiranju iz 2018. Uoči sastanka na vrhu o klimatskim promjenama tzv. COP26, ministri i ministrice gospodarstva i financija EU-a odobrili su zaključke o financiranju borbe protiv klimatskih promjena, u kojima su ponovno potvrdili predanost EU-a i njenih država članica daljnjem povećanju svojih doprinosa financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Projektima povezanima s klimom bit će namijenjeno 30 % ukupnih rashoda iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta Next Generation EU. Izdaci će biti usklađeni s EU ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050., EU klimatskim ciljevima za 2030. i Pariškim sporazumom.
Što je zapravo ESG? Što on donosi novi regulatorni okvir?
ESG su okolišni, socijalni i upravljački kriteriji. Kada bismo jednostavno definirali ESG mogli bismo reći da ESG uključuje uzimanje okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika u obzir uz financijske čimbenike prilikom donošenja ekonomskih odluka! U praksi, to znači da važne odluke u današnjem svijetu više nisu temeljene samo na financijskim čimbenicima već da se uzimaju u obzir i druge vrste čimbenika u razmatranje, a koji se odnose na naše prirodno i društveno okruženje. Prema regulativi EU, svi izdavatelji, a koji su ujedno i obavezni sastavljati nefinancijska izvješća morat će, počevši od 2022., započeti i s objavama za prva dva okolišna cilja – ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe na klimatske promjene, dok će od 2023. godine biti obavezni objavljivati podatke za ukupno 6 okolišnih ciljeva (održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, kružno gospodarstvo, prevenciju onečišćenja i zdrav ekosustav). Prijedlog nove direktive EU (CSRD) Direktive od 2024. godine traži obavezu objave proširenog opsega ESG čimbenika za sva velika društva, a od 2027. i za mala i srednja društva.
Hoće li novi regulatorni okvir pomoći u smanjenju tzv. "greenwashinga"?
Greenwashing je, prema Greenpeace-u, "čin varanja kupaca u pogledu ekološke odgovornosti tvrtke ili ekološke koristi njezinih proizvoda i usluga". Apsolutno da će novi regulatorni okvir pomoći u smanjenju greenwashinga jer će tvrtke putem izvještavanja o ESG kriterijima morati prikazati stvarno stanje stvari, a ne se služiti lažnim prikazima odvajanja za okoliš i prikazivanja svojih proizvoda "ekološkim" iako oni to nisu. Ono što je polazno stajalište društveno odgovornog poslovanja je da se ono isplati. Mislim da se pošteno poslovanje, društvena osjetljivost i zaštita prirode mogu i moraju koristiti kao konkurentska prednost, na primjer u vidu dobrog ugleda, imidža.
Prvi ste u RH pokrenuli sveobuhvatne ESG edukacije. Kakav je interes i koja je strateška prednost edukacija u odnosu na druge slične?
Naš Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) sa sjedištem u Zagrebu na čijem sam čelu, u suradnji s Međunarodnim udruženjem za održivu ekonomiju (IASE) iz Londona, predstavio je prvu međunarodno priznatu edukaciju za ESG stručnjake i certifikate iz održivih financija i poslovanja pod nazivom Međunarodno održive financije ISF® i Međunarodno održivo poslovanje ISB®, već prije godinu dana. Riječ je o jedinstvenoj i sveobuhvatnoj online edukaciji za obrazovanje i certificiranje stručnjaka za ESG (okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija) koja uključuje i klimatske kriterije, a u pripremi čijeg je kurikuluma sudjelovalo preko 100 profesora iz cijelog svijeta, od čega i 3 nobelovca.
Podršku ovom edukativnom kurikulumu dale su i najuglednije institucije na svijetu koje se bave kreiranjem politika održivog razvoja i klimatskih promjena, ali i financijskim i upravljačkim poslovanjem i kriterijima: UN-FAO, UNFCCC, UNEP (UN Environment Programme), UN-IFAD, UN-WOMEN, GREEN CLIMATE FUND, Svjetska banka i mnoge druge.
Nedavno ste s partnerima HUP-om i Media Valom pokrenuli inicijativu Future Perfect Business – koji je njen značaj i zašto ste se odlučili na taj korak?
Future Perfect Business je inicijativa nastala zajedničkom suradnjom na ideji kako povezati sve dionike poslovne i financijske zajednice kako bi se podigla svijest o održivom društvu i novom održivijem poslovanju i upravljanju. Radi se o inicijativi koja bi trebala biti krovna platforma za međusobnu suradnju na pitanjima održivosti i društvene odgovornosti te primjeni ESG-a kako u poslovnom tako i financijskom sektoru, te posljedično tome i cjelokupnom društvu, kao i bržem prelasku na održivo niskougljično gospodarstvo.
Koja bi bila Vaša poruka poslovnom i financijskom sektoru u Hrvatskoj?
Moja poruka poslovnom i financijskom sektoru bila bi: vremena je sve manje, a obaveze su sve veće, edukacija je neophodna, a usvajanje nove zelene paradigme neizbježno. Koliko brzo će se prilagoditi ovisi o njima samima, ali sada imaju i pritisak od strane zakonske regulative. Međutim, u svemu tome nisu sami jer je naša inicijativa Future Perfect Business pokrenuta upravo s ciljem da im pomognemo na njihovom putu prema niskougljičnom održivom gospodarstvu.
