Korporacije su prošle godine na preuzimanja drugih kompanija ili spajanja s njima potrošile manje od 3 bilijuna dolara, što je i najmanje novca investirano u takve poslovne aktivnosti u posljednjih deset godina.
Uvriježeno je mišljenje ekonomista i analitičara da je toga dovela kombinacija rasta kamata i eskalacije geopolitičkih napetosti, poglavito sukoba na Bliskom istoku.
U prošloj su godini korporacije diljem svijeta na akvizicije potrošile 2,9 bilijuna dolara, pokazuju podaci London Stock Exchange Groupa. Pad je to od 17 posto u odnosu na 2022. Prvi je to put nakon 2008 i 2009. da je vrijednost tih transakcija pala za više od 10 posto, i to dvije godine zaredom.
Nakon porasta aktivnosti koje je uslijedilo otkako su ukinute pandemijske restrikcije, tržište kapitala ubrzo se ponovno ohladilo. Na Wall Streetu za okrivljuju, kako kažu, sve strožu zakonsku regulativu.
Podaci pokazuju da je najveći pad preuzimanja (28 posto) zabilježen u Europi, no približno slične brojke vrijede i za azijsko-pacifičku regiju (25 posto). U Sjedinjenim Američkim Državama pad je znatno manji, 6 posto. To ponajprije treba pripisati golemim akcijama koje su izveli tamošnji energetski divovi ExxonMobil i Chevron, čiji su poslovi zajedno vrijedni više od 100 milijardi dolara. Očekuje se da će, nakon dugotrajnog usporavanja aktivnosti, vlasnici kapitala sljedeće godine biti pod većim pritiskom da dogovaraju akvizicije, poručuju iz Goldman Sachsa, vodeće tvrtke za usluge korporativnog savjetovanja u SAD-u.