Optimistična perspektiva

Kumrić: 'S Viaduktom je dovršen proces propadanja naših građevinskih tvrtki'

Predsjednik Uprave Instituta IGH otvoreno i precizno govori o stanju našeg građevinskog sektora
Oliver Kumrić, predsjednik Uprave Instituta IGH
 Boris Kovacev / Hanza media

Oliver Kumrić preuzeo je funkciju predsjednika Uprave Instituta IGH 1. siječnja 2018., i to s pozicije člana Uprave, na koju je stupio u ožujku 2015. Karijeru je započeo 2004. godine u tvrtki za vođenje projekata CM Expert kao suradnik na izradi investicijskih studija te u timovima za stručni nadzor i vođenje projekata. Kao dio međunarodnog tima za vođenje građenja na izgradnji 60-katnog nebodera 2005. godine proveo je godinu dana u Teheranu u Iranu. Do 2011. sudjeluje na izradi niza feasibility studija te u vođenju i razvoju brojnih investicijskih projekata u infrastrukturi, turizmu i stanogradnji. Tijekom 2011. pokreće organizaciju investicijskog sajma REXPO, koji nakon prvog izdanja prepušta partnerima.

Početkom 2012. postaje nestranački pomoćnik ministra u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u kojem je tijekom godinu i pol mandata, između ostalog, vodio operativni program EU za promet, koordinirao izradu Prometne strategije RH i u ime Vlade RH koordinirao projektom koncesioniranja Zračne luke Zagreb te obavljao funkciju predsjednika Nadzornog odbora HŽ Infrastrukture. Zahvaljujući Fulbrightovoj stipendiji, školsku godinu 2013./2014. provodi na Sveučilištu u Berkeleyju u Kaliforniji radeći preddoktorsko istraživanje o riziku u privatizaciji prometnih infrastrukturnih projekta. Dodatno se školovao na sveučilištima Stanford, Harvard i New York. Po povratku u Hrvatsku bio je savjetnik za infrastrukturne investicije u International Finance Corporation, članici Svjetske banke.

Oliver Kumrić u razgovoru za Globus otvoreno i precizno govori o stanju građevinskog sektora. Razgovarali smo i o procesu predstečajne nagodbe kroz koji prolazi Institut IGH te o planovima te tvrtke za budućnost.

Kako Institut IGH trenutačno posluje? Što je napravljeno u prošloj godini?

- Nakon niza izazovnih godina mogu reći da smo u 2018. dodatno stabilizirali poslovanje. Unatoč smanjenju broja zaposlenih povećali smo produktivnost te uz jednaki neto prihod kao prethodne godine ostvarili veću operativnu EBITDA-u. Nastavili smo internacionalizaciju poslovanja te smo drastično povećali ugovaranje novih poslova. Tijekom prošle godine napravili smo dodatnu racionalizaciju određenih segmenata poslovanja te su operativni troškovi smanjeni za više od 10 posto.

Reorganizacijom internih poslovnih procesa i povećanjem nadzora nad realizacijom projekata i angažmanom resursa bitno smo povećali efikasnost poslovanja. Nažalost, neki djelatnici tijekom tog procesa trebali su biti zbrinuti, ali to nije ugrozilo produktivnost, nego se ona vidno povećala.

Smanjili smo tekuća dugovanja prema kooperantima i dobavljačima u odnosu na godinu prije, i to za više od 20 posto. Racionalnijim korištenjem vlastitih poslovnih prostora značajno smo smanjili troškove režija i održavanja te smo oslobodili dio prostora za iznajmljivanje na tržištu, čime smo na godišnjoj razini ostvarili dodatnu čistu financijsku korist od gotovo dva milijuna kuna.

Sve navedeno dalo nam je preduvjet da ove godine, prvi put nakon dugo vremena, povećamo plaće više od 100 djelatnika, svjesni da je takav pristup nužan u smislu ulaganja u budućnost poduzeća te će dodatno pozitivno utjecati na povećanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Naravno, u tom povećanju postavili smo se odgovorno te smo ga vezali uvjetno za realizaciju planiranog prihoda. U skladu sa strateškom odrednicom privlačenja i dugoročnog zadržavanja vrhunskih stručnjaka u izradi je model nagrađivanja naših zaposlenika dionicama, čime ćemo dodatno motivirati zaposlenike, dugoročno ih zadržati i zainteresirati za uspjeh IGH.

Što onda možemo očekivati od IGH ove godine?

- Ove godine Institut IGH slavi 70 godina postojanja. U toj jubilarnoj godini očekujemo konačno razduživanje Instituta, nastavak intenzivnog ugovaranja i početak realizacije važnih projekata na domaćem tržištu, značajnije kadrovsko osnaživanje i priznatim stručnjacima i mladim pripravnicima te nastavak internacionalizacije poslovanja poduzeća.

Upravo ovih dana otplaćujemo posljednju, desetu ratu duga nefinancijskim vjerovnicima prema predstečajnoj nagodbi, što će biti nešto manje od 150 milijuna kuna podmirenog duga prema državi, dobavljačima i kooperantima u proteklih pet godina.

Pored toga, slijedi nam finalni dogovor s financijskim institucijama, a on će uglavnom biti postignut na način da se ta potraživanja zamijene za nekretnine pod zalogom u vlasništvu Instituta ili da uđu u temeljni kapital Društva. Time se tržišna pozicija IGH bitno mijenja u pozitivnom smislu te će nam operativno poslovanje u narednom razdoblju biti uvelike olakšano.

Internacionalizacija poduzeća znači daljnje povećanje međunarodnih aktivnosti, pri čemu je u planu otvaranje još jednog predstavništva u inozemstvu, onog u Rumunjskoj.

Kako ste došli do Rumunjske?

- Prije tri godine radili smo plan razvoja poslovanja Instituta IGH i napravili smo analizu dvadesetak potencijalnih stranih tržišta, proučavanjem 10-godišnjih investicijskih planova međunarodnih financijskih institucija te planova EU fondova u tim zemljama.

Rumunjska ima razvijenu industrijsku proizvodnju, a vrlo slabu mrežu cesta i autocesta te je za nas iznimno interesantna. U planu im je izgraditi gotovo 2000 kilometara autocesta u sljedećih 10 godina i za najveći dio toga odobreno je financiranje iz fondova EU. Zemljopisno nam je blizu, standardi su europski, radi se po FIDIC ugovorima, a u tim poslovima imamo znanje, iskustvo i reference. Početkom godine započeli smo s realizacijom prvog ugovora za projektiranje i rekonstrukciju državne ceste u Rumunjskoj, a upravo ovih dana očekujemo odluku o dobivanju posla na projektiranju dionice autoceste na granici između Rumunjske i Mađarske. Zajedno s lokalnim rumunjskim tvrtkama u ovom trenutku natječemo se na dodatnih šest natječaja, a u pripremi je i niz drugih.

Ugovorili ste i neke druge poslove u inozemstvu. O čemu se konkretno radi?

- Prošle godine intenzivirali smo ugovaranje novih poslova na domaćem i inozemnim tržištima. Snažno smo usmjereni na vraćanje povjerenja naručitelja jer smo od početka krize imali sve manje i manje ugovora, a prošle smo godine prvi put nakon dugo vremena uspjeli ugovoriti više nego što realiziramo.

Kod novougovorenih poslova bilježimo rast od čak 40 posto. U prošloj godini ugovorili smo nove poslove u neto vrijednosti iznad 130 milijuna kuna. Dobili smo nove ugovore u šest stranih zemalja, Rumunjskoj, Sloveniji, Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Kosovu. U Gruziji imamo podružnicu u kojoj 80-ak djelatnika radi na pet aktivnih projekata koje smo ugovorili. U Sloveniji smo potkraj prošle godine u konzorciju s lokalnim partnerima dobili ugovor projektiranja njihove Treće osi. Zajedno s partnerima potpisali smo ugovor u Albaniji vrijedan tri milijuna kuna, a ponovno smo aktivni i na Kosovu, gdje nastavljamo dugogodišnju uspješnu suradnju s Bechtelom.

Naš strateški plan razvoja predviđa da 2023. godine imamo polovicu prihoda sa stranih tržišta i očito je da idemo u pravom smjeru.

Kada ste otvorili podružnicu u Gruziji?

- Otvorili smo je potkraj 2016., kad smo dobili prve ugovore. Trenutačno imamo ugovor za jedan veliki nadzor i četiri ugovora za projektiranje državnih cesta u Gruziji, od kojih smo dva upravo uspješno okončali te intenzivno radimo na dobivanju novih.

Perspektivu razvoja vidimo i u BiH gdje se nastavlja gradnja oko 200 kilometara autoceste na koridoru Vc. Otkupili smo natrag podružnicu IGH u Mostaru koja je 2013. godine bila prodana te smo u njoj prošle godine dobili pet novih ugovora ukupne vrijednosti oko pet milijuna kuna.

Kažete da ste isplatili deset od deset rata iz predstečajne nagodbe. Što je još ostalo? Kada bi mogla biti dovršena predstečajna nagodba?

- Tako je. Upravo ovih dana završavamo otplatu zadnje, desete rate duga nefinancijskim vjerovnicima iz predstečajne nagodbe IGH u iznosu od oko 6,8 milijuna kuna. Ostali su dugovi prema bankama, pri čemu su kolaterali nekretnine i imovina Instituta IGH. Trenutačno smo u završnoj fazi procesa u kojem fondovi otkupljuju loša potraživanja, NPL-ove (non-performing loan). Od tih fondova tvrtke povezane s našim većinskim vlasnikom otkupljuju ostatak dugova. Ideja je da se najveći dio tih dugova zamijeni imovinom koja je kolateral, a ostatak duga pretvorio bi se u kapital Društva. Proces bi se u najvećoj mjeri trebao dovršiti u narednih šest mjeseci te bi nam nakon ljeta trebala biti vidljiva čista situacija.

Je li Institut IGH sada stabiliziran u poslovanju? Što ste sve napravili i na čemu temeljite optimizam?

- IGH ima stabilno operativno poslovanje već dulje vrijeme, a smanjenjem operativnih troškova i povećanjem produktivnosti tijekom 2018. dodatno smo pridonijeli efikasnosti poslovanja. Prihod 2018. godine na razini je oko 140 milijuna kuna neto. Imat ćemo, znači, veću dobit nego godinu prije, a EBITDA će iznositi oko 20 milijuna kuna. Neto dobit za 2018. godinu trebala bi iznositi oko tri milijuna kuna.

Što se tiče perspektive na domaćem tržištu, optimistični smo i očekujemo dodatni rast na temelju sredstava iz fondova EU minimalno 10 posto. Od značajnijih projekata izdvojio bih poslove stručnog nadzora nad izgradnjom i kontrolu kvalitete gradnje Pelješkog mosta, projekta od nacionalne važnosti za Hrvatsku koji ulazi u hrvatsku graditeljsku povijest. Pored toga, tu su ugovori za nadzor na hidrotehničkim projektima diljem Hrvatske, projektiranje i istražne radove na cestama u cijeloj zemlji, nadzor na izgradnji terminala Jadranska vrata, sanaciji stadiona Poljud, nadzor nad Novom bolnicom u Rijeci, da istaknem samo neke od stotina projekata na kojima smo trenutačno angažirani.

Institut IGH danas ima oko 420 zaposlenih u RH, s Gruzijom i više od 500, od čega je više od polovice inženjera raznih struka. Stručni ljudi najveća su snaga IGH i prvi je od naših strateških ciljeva osnaživanje stručnog kadra kroz razvoj i edukaciju postojećih i privlačenje novih stručnjaka. Cilj nam je da za tri godine budemo najbolji poslodavac u graditeljskoj industriji u Hrvatskoj.

Jeste li u krizi izgubili dio znanja i stručnjaka?

- Sigurno da jesmo, međutim u posljednje tri godine radili smo dosta na tome da se dio naših stručnjaka vrati. U prošloj godini vratilo nam se 10-ak bivših IGH-ovaca, vrhunskih stručnjaka različitih profila, a radimo i dalje na tome. U pregovorima smo i sa stručnjacima koji su prepoznali da se IGH budi i da smo tvrtka u kojoj se može računati na budućnost. Planiramo u suradnji s fakultetima nastaviti zapošljavati 30 do 50 mlađih kadrova godišnje. Želim da mladi inženjeri prepoznaju IGH kao sredinu u kojoj mogu ostvariti svoje profesionalne i životne ambicije, kao tvrtku u kojoj mogu iskusiti najveće profesionalne i svjetske izazove, a kasnije dočekati mirniju fazu svoje karijere.

Koliko je u svemu tome važno održati kontinuitet znanstvenog rada?

- Uz fond znanja koji imamo, znanstvena komponenta i laboratoriji čine nas neprikosnovenim ekspertima u Hrvatskoj i regiji. Bez obzira na sve poteškoće kroz koje smo prolazili, nastavljamo s ulaganjima u opremu za laboratorij, kao i u nove sustave za projektiranje. Pored toga, nastavili smo sa stipendiranjem studenata na poslijediplomskim stručnim i znanstvenim studijima.

Gdje su sada naši građevinari nakon krize? Imali smo puno konzorcija i neke su tvrtke djelovale moćno.

- Nažalost, s Viaduktom je dovršen proces propadanja naših većih građevinskih tvrtki. To je prvenstveno posljedica dampinških cijena te činjenice da se nisu uspjele prilagoditi tržišnim uvjetima nakon završetka velikih građevinskih infrastrukturnih projekata i dolaska krize.

Nisu bile ozbiljno spremne za izlazak izvan granica Hrvatske. Narasle su i nabujale u netržišnim uvjetima, no potom su jedna po jedna padale u novim tržišnim okolnostima.

Je li to bio problem i Instituta IGH? Kažete da se oporavljate i budite.

- Institut IGH možda je jedini dinosaur iz tog vremena koji je preživio, i to zahvaljujući tome što smo mi dominantno inženjerska tvrtka, koja po prirodi posla ima veliki broj ugovora. Znači, nismo bili ovisni o nekoliko velikih izvođačkih ugovora, kao što su ovisile tvrtke izvođači radova koje su, doslovno, hvatale svaki posao i davale ponude po vrlo niskim cijenama radi dobivanja avansa te na taj način tonule sve dublje.

Svjesni te činjenice u IGH smo to nastojali spriječiti, međutim ipak i nas dio starih, nepovoljno ugovorenih poslova opterećuje i dan-danas jer ih moramo dovršiti, a sredstva su potrošena.

Gdje su onda naše građevinske tvrtke?

- U ovih deset godina izgubili smo korak za europskom građevinskom operativom. Sektor je u svakom smislu razbijen i zaostaje daleko za svjetskim trendovima i tokovima. Pogledajmo način na koji China Road and Bridge Corporation gradi Pelješki most. Mi inženjeri dođemo na gradilište i gledamo u čudu njihovu brzinu, tehnologiju gradnje i način rada. Otprilike isto kako su naši kolege u Africi i na Bliskom istoku gledali na hrvatsku građevinsku operativu prije 30 do 40 godina ili kolege iz regije na našu operativu prije 10 do 15 godina. Definitivno smo izgubili korak.

Kako se vratiti na nekadašnje pozicije?

- Za to je potrebna koordinirana i malo šira akcija. To tvrtke ne mogu više same napraviti. Potrebna je šira inicijativa u koju se trebaju uključiti struka, sveučilište te država uz jaku podršku državnih poduzeća. Naravno, uz neizostavnu potporu banaka. Ako te banke ne prate, u našem je poslu nemoguće preživjeti.

Je li se u takvoj situaciji nepovratno izgubilo znanje?

- Znanje se nije izgubilo, ali deset godina stagniramo i ne pratimo trendove. U Hrvatskoj još imamo takvih stručnjaka koji se bez problema mogu uključiti u svaku svjetsku ekipu. Međutim, to znanje ostalo je kod pojedinaca, i to je problem jer bez veće grupe stručnjaka ne možete napraviti ozbiljan posao u građevini.

Može li neki hrvatski konzorcij u ovakvoj situaciji izgraditi recimo vijadukt, most, tunele...?

- Trenutačno ne možemo, nažalost, napraviti ništa ozbiljnije. To je izazov i zadaća svih odgovornih ljudi na pozicijama. A i mi pojedinci na ključnim mjestima u realnom sektoru moramo sjesti zajedno, koordinirati neke procese i davati inicijativu. Nažalost, toga još nema u dovoljnoj mjeri.

Koliko su vam važni projekti EU?

- Projekti EU vrlo su značajni za IGH s više aspekata. Danas kao poduzeće svojim znanjem pomažemo klijentima oko pripreme projekata koji se financiraju iz fondova EU. Zato smo osnovali odjel za fondove EU u kojem smo zaposlili četiri vrhunska stručnjaka. Postali smo bitno učinkovitiji u nuđenju naših usluga i jako smo zadovoljni tim odjelom. Također, tehnička podrška u provedbi projekata EU postala je nova usluga koju vrlo uspješno pružamo našim klijentima.

Jesu li ti fondovi možda prigoda da se oporavi graditeljski sektor?

- Potencijal je ogroman, ali nikako da se dogodi taj veliki građevinski “bum”. Svi projekti se pripremaju, a mnogi su pred realizacijom, tako da možemo očekivati veće infrastrukturne projekte u narednom razdoblju. U sljedećoj godini radit će se više od 40 aglomeracija, i tu dolazi najviše novca iz fondova EU. Tu je svakako i obnova i gradnja željezničke pruge u okviru postojećih koridora.

Očekujem da će uz strane tvrtke koje će biti zastupljene, jer naše nemaju reference, biti zastupljena i neka domaća operativa koja će na tome narasti. Nadam se da će to učiniti na pametniji, održiviji i tržišno konkurentniji način nego tijekom prošlog investicijskog uzleta.

Strateški je cilj novog IGH da 2023. godine imamo 50 posto prihoda izvan Hrvatske, i to u četiri do pet stabilnih razvijenih podružnica. Rastemo na hrvatskom tržištu 30 do 40 posto u ugovaranju, zapošljavamo nove inženjere. Osim tradicionalnih cesta, širimo se u hidrotehniku i željeznice, jer smatramo da smo u tom segmentu konkurentni te dobivamo niz poslova nadzora i projektiranja.

IGH je dominantna i nezaobilazna tvrtka kad se radi o velikim infrastrukturnim projektima. To se osjeti i Institut IGH je u ovom trenutku tvrtka u koju se vrhunski inženjeri žele vratiti, s kojom žele surađivati investitori, suradnici i dobavljači te ćemo na tome nastaviti raditi i u narednoj godini.

Svi ovi građevinski projekti prigoda su da se građevinski sektor oporavi, da se tvrtke okrupne, ali mi već danas moramo razmišljati što ćemo za četiri-pet godina kad tržište ponovno bude na vrhuncu. IGH će 2023. godine trebati imati otvorene podružnice u Rumunjskoj i Albaniji te dvije azijske i afričku podružnicu, a sve kako bismo disperzirali rizik i imali alternativu. Posao će doći do vrhunca i ne bismo smjeli ponoviti iste pogreške. Zbog toga i forsiramo strana tržišta, istovremeno ne zanemarujući hrvatsko.

Osobno mi je velika želja da postane uobičajeno da strani inženjer radi u Institutu IGH u Hrvatskoj, ali isto tako da inženjeru iz IGH iz Zagreba, Splita ili Rijeke bude normalno da mu je radno mjesto neki projekt u inozemstvu. Želja mi je vratiti hrvatske inženjere na svjetsku pozornicu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 04:04