Kredit ima 56% kućanstava, a dvije trećine ih ne zna što je efektivna kamatna stopa

Više od trećine građana Hrvatske danas ima barem jedan kredit, a još petina kaže kako kredit ima neki drugi član kućanstva. Dakle, više od polovice hrvatskih obitelji kreditno je zadužena, prošle su cjelokupnu proceduru dobivanja kredita, potpisale niz papira, bile kod javnog bilježnika i odslušale sve stavke ugovora koji je na kraju potpisan, a da pri tom nisu shvatile i naučile značenje najosnovnijih pojmova - njih dvije trećine i dalje ne zna što je efektivna kamatna stopa ili ukupni trošak zajma, iako se radi o pojmovima koji su neizostavni dio svakog ugovora o kreditiranju.

Iznijela je to u znanstvenom radu objavljenom u posljednjem broju Revije za socijalnu politiku sociologinja dr. Ksenija Grubišić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Koristeći podatke iz empirijskog istraživanja Građanskopravna zaštita građana u financijskoj krizi, autorica navodi kako se u pretkriznom razdoblju, od 2005. do 2008. godine, udvostručila zaduženost građana. Najveći udio kredita, njih 33 posto, odnosio se na nenamjenske kredite, a slijede krediti za kupnju stana (22 posto) i automobila (19 posto). Tijekom krize, kreditna zaduženost počela je opadati, a veliki dio građana bio je prisiljen na reprogramiranje zbog nemogućnosti otplate.

Financijska pismenost i razumijevanje bankarskih usluga, kako su pokazala istraživanja, ključno je za odgovorno zaduživanje, a te su vještine kod hrvatskih građana na najnižoj razini. Tako čak 53 posto nositelja kredita kaže da nije detaljno pročitalo obveze koje preuzimaju ugovorom o kreditiranju, svaki treći ne zna kolika je kamatna stopa na dopušteni minus...

Unatoč tome, u Hrvatskoj programi financijskog opismenjivanja nisu uvedeni ni na jednoj razini formalnog obrazovanja.