Javne tvrtke imaju štetu do pola milijarde kuna

Štete na imovini desetak javnih i poduzeća u značajnom vlasništvu države od potresa koji je 28. i 29.prosinca pogodio središnju Hrvatske kreću se oko pola milijarde kuna, doznajemo u javnom sektoru hrvatskoga gospodarstva.

Uz HEP, koji je sredinom prošlog tjedna izašao s procjenom o 150 milijuna kuna šteta na elektroenergetskim objektima na Banovini i u okolici Zagreba, najviše su, kako smo utvrdili, stradale Hrvatske vode (100 milijuna kuna) i Hrvatske ceste, koje računaju sa 75 milijuna kuna ulaganja kako bi oštećenu imovinu vratile u prvotno stanje. Značajne štete, prema podacima koje smo prikupili, pretrpjele su i HŽ Infrastruktura, Hrvatska pošta i Hrvatske šume, no iz tih kompanija zasad ne izlaze sa službenim procjenama investicija koje će morati poduzeti kako bi imovinu vratile u prvotno stanje. Ipak, imajući u vidu razmjere štete u onim tvrtkama koje još procjenjuju oštećenja od potresa, kao i činjenicu da bi HEP, Vode i HC nakon pomnijeg analiziranja posljedica potresa mogli i povećati iznose utvrđenih šteta jer je jak potres na petrinjskom području zabilježen i 6. siječnja ove godine, razložno je posljedice potresa na imovini javnih i poduzeća u značajnom suvlasništvu države procijeniti na najmanje pola milijarde kuna.

Oštećenje nasipa

U prilog tom zaključku ide, među ostalim, i informacija koju smo dobili iz Hrvatskih voda, čiji su se djelatnici nakon potresa "rastrčali" na sedam najkritičnijih oštećenja nasipa Kupe u tzv. malom slijevu Banovina.

- Preliminarna procjena troškova sanacija od potresa iznosi između 70 i 100 milijuna kuna, uz napomenu da će se preciznije procjene moći utvrditi tek nakon provedbe istražnih radova te odabira tehničkih rješenja - navode u Vodama, čiji je dio djelatnika u sisačkoj regiji i na Baniji, kako nam je skrenuta pozornost, također stradao od potresa jer su im oštećeni kuće i stanovi.

Hrvatske ceste imaju utvrđene štete od najrazornijeg potresa u novijoj povijesti Hrvatske u Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj, ali i u Karlovačkoj županiji.

- Većinom se radi o oštećenjima uslijed otvaranja novih i aktiviranja postojećih klizišta, oštećenjima na mostovima, kao i pukotinama na kolnicima - navode u HC-u, čija Uprava, kako nam je poručeno, već računa da bi dio spomenute štete od 75 milijuna kuna mogla namiriti iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Možda je najveći infrastrukturni objekt na potresom stradalim područjima izvan uporabe trenutno sisački Glavni kolodvor, u obnovu kojeg je HŽ Infrastruktura proljetos uložila oko 50 milijuna kuna.

- Dio kolodvorske zgrade u Sisku u kojem je bilo smješteno prometno osoblje potpuno je neuporabljiv, a dio zgrade ne smije se koristiti prije sanacije - izvijestili su nas iz HŽ Infrastrukture, napominjući da je neuporabljiv i dio kolodvorske zgrade u naselju Sisak Caprag. Bilježe i oštećenja na kolodvorima Lekenik i Greda te mosta Kupa na pruzi Sisak - Sisak Caprag, zbog čega je ona trenutno izvan funkcije. U HŽ Infrastrukturi, kažu, traju specijalistički pregledi utvrđivanja šteta od potresa.

U Hrvatskoj pošti također još izrađuju procjene od šteta na, kako su nas izvijestili, 37 oštećenih poslovnica i poslovnih prostora. Dva sisačka ureda HP je već zatvorio zbog totalne štete. Iako sva javna poduzeća imaju veći broj svojih djelatnika u sisačkoj regiji i na Banovini kojima su oštećeni domovi, jedino Pošta, na žalost, ima na tom području i ozlijeđenog djelatnika, Petrinjca Sinišu Kadečku, koji se dobro oporavlja nakon što je na automobil u kojem je radio svoj posao 29. prosinca pao dio zgrade u središtu Petrinje.

I Hrvatska lutrija, doznajemo u toj kompaniji, bilježi totalnu štetu na dijelu poslovnica na Banovini, u Petrinji i Glini, gdje je zatvorila poslovnice, a ukupnu štetu od potresa procjenjuju na oko pola milijuna kuna. Hrvatske šume također su zatvorile svoja predstavništva u Petrinji i Glini zbog totalne štete, a bilježe oštećenja i na nekretninama u Sisku, Lekeniku, Hrvatskoj Kostajnici, Farkašiću i Pokupskom.

Državni stanovi

Među tvrtkama u značajnom vlasništvu države koje nisu pretrpjele nikakvu štetu ili bilježe manje štete od potresa, su Ina i Jadranski naftovod.

- Janaf kao posljedicu potresa bilježi manju štetu na Terminalu Sisak te su u tijeku procjene troškova popravka - izvijestili su nas iz te kompanije u suvlasništvu države.

Stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu države upravlja tvrtka Državne nekretnine, koja nam je vrijednost imovine na potresom stradalim područjima, prije katastrofe, procijenila na 46 milijuna kuna. Riječ je, prema istome izvoru, o 54 poslovna prostora i 78 stanova, većinom u Sisku.

- Oko trideset posto imovine u Sisačko-moslavačkoj županiji kojom upravljamo je u Petrinji, a za pregled oštećenja u tom gradu prijavili smo 17 nekretnina. Budući da su pregledi oštećenja još u tijeku te da tlo i dalje podrhtava, iznos procjene štete u ovome trenutku nije poznat - navode u Državnim nekretninama.

Veći broj javnih poduzeća također je iznajmio svoje poslovne prostore te, kako doznajemo, još prikupljaju od najmoprimaca podatke o eventualnim štetama od potresa.