ENERGETSKI PROJEKT

Investicija od 600 mil. eura: U Jonsko-jadranski plinovod uložit će četiri države, a vodit će ga u Splitu

Za pojedine dionice plinovoda u Hrvatskoj ishođene su i građevinske dozvole, kažu u Plinacru

Ilustracija

 Nikola Vilić/ Cropix

Gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) vodit će projektna kompanija sa sjedištem u Splitu i dioničarima iz četiri zemlje kroz koje plinovod prolazi ili ga koriste, doznali smo jučer u Plinacru, koji je nositelj projekta IAP-a za Hrvatsku.

- Plinacro je izradio prijedlog ugovora o osnivanju društva koje će, uz Plinacro, činiti Montenegro Bonus iz Crne Gore, Albgaz iz Albanije i BH-Gas iz Bosne i Hercegovine. Uslijed pandemije te drugih tržišnih okolnosti došlo je do pomaka u osnivanju, ali svakako se nadamo da će društvo IAP biti osnovano u što skorijem roku - otkrivaju u Plinacru najnoviji korak prema realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u ovom dijelu Europe.

Investicija od 600 mil. eura

Riječ je, podsjetimo, o plinovodu koji bi Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju trebao spojiti na Transjadranski plinovod (TAP), koji plin iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju. Prvi sporazumi o gradnji Jonsko-jadranskog plinovoda potpisani su još 2013., a vrijednošću investicije od oko 600 milijuna eura i ulogom koju bi trebao igrati u sigurnoj opskrbi plinom ovaj projekt predstavlja jedan od najvažnijih međudržavnih energetskih zahvata u ovom dijelu Europe.

Kompanija koja upravlja TAP-om u studenome prošle godine objavila je da su prvi prostorni metri azerbajdžanskog plina potekli plinovodom sa spoja kod grada Kipoi na grčko-turskoj granici prema Italiji. Trasa TAP-a spojila se na plinovod Južni tok, koji sa 3500 kilometara cjevovoda iz Kaspijskog jezera do grčko-turske granice i investicijom vrijednom 40 milijardi dolara predstavlja jednu od najvećih energetskih investicija.

Dok je TAP od 2013., kada je postignut dogovor Italije s Turskom o njegovoj gradnji, već došao do prvih kubika isporuke, plinovod koji Plinacro razvija s partnerima iz Albanije, Crne Gore i BiH još je u fazi osnivanja kompanije. U javnosti se čak mogu čuti komentari da na Jonsko-jadranskom plinovodu nije napravljeno ništa, no u Plinacru odbacuju takve ocjene.

- Projekt IAP-a terminski je unutar okvira razvoja sličnih velikih plinskih projekata. Za pojedine dionice plinovoda u Hrvatskoj su pribavljene i građevinske dozvole, a za albanske i crnogorske dionice završeni su idejni projekti. Trasa plinovoda ima veći broj podmorskih dionica i obilazaka zaštićenih područja. Složenost same trase, kao i usuglašavanje četiriju različitih država te četiriju operatora plinskog transportnog sustava, utječe na brzinu aktivnosti i realizaciju projekta - ističu u Plinacru.

Kapaciteti i financiranje

Planirani kapacitet IAP-a, kako nam je potvrđeno u Plinacru, od pet milijardi prostornih metara prirodnog plina godišnje predviđen je za opskrbu Albanije otprilike milijardom kubika, Crne Gore koja bi preuzimala pola milijarde prostornih metara, juga BiH za koji se predviđa milijarda kubika, a Hrvatska bi za svoje i potrebe zemalja u srednjoj i srednjoistočnoj Europi preuzimala oko 2,5 milijardi prostornih metara godišnje.

Početna točka IAP-a je u mjestu Fieri u Albaniji, a trasa plinovoda dugačkog ukupno 520 kilometara pružala bi se uz albansku i crnogorsku obalu te bi se u Splitu, preciznije u Dugopolju, povezala s postojećim domaćim plinskim transportnim sustavom. Priključak AIP-a za BiH planiran je južnom interkonekcijom Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar.

Za cijeli projekt ključna je suradnja s azerbajdžanskom državnom kompanijom SOCAR, čiji predstavnici, kako doznajemo u Plinacru, kao tehnički suradnici također sudjeluju u pripremama za osnivanje projektne kompanije za IAP.

- Svrha projektnog društva IAP-a bit će, među ostalim, suradnja s financijskim institucijama i potencijalnim ulagačima te izrada projektne dokumentacije i studija primjenjivih na cjelokupni projekt - objašnjavaju u Plinacru.

Europska unija uvrstila je IAP na svoju listu uzajamnog interesa Energetske zajednice, a očekuje se, kako nam je potvrđeno u Plinacru, da će gradnju dionica podržati iz svojih fondova. Prema istom izvoru, Hrvatska je dosad za pripreme gradnje IAP-a iz fondova EU povukla 3,5 milijuna eura. Novac su za IAP iz Bruxellesa već dobile i Crna Gora i BiH iako nisu članice Unije, i to u ukupnom iznosu od 4,2 milijuna eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 05:05