Iako možda to niste primijetili, kupovna moć hrvatskih građana u godinu dana znatno je povećana...

Prosječni dohodak hrvatskih građana u prošloj godini sagledan bez poreznih nameta i prema paritetu kupovne moći iznosio je 12 277 eura što je za 892 eura više nego u 2021., izračunao je statistički ured Europske unije Eurostat. Hrvatska se tako našla u pretežitom društvu članica Unije čijim je građanima lani rastao raspoloživi dohodak i bila u koraku s međugodišnjim rastom tog pokazatelja za cijelu EU koji je iznosio 687 eura dosegnuvši u 2022. 18 706 eura ili PPS-a, što je jedinica u kojoj Ured izračunava prosječnu kupovnu moć stanovnika Unije.

Kupovna moć stanovnika EU, naime, u ovome izračunu ne može biti izražena u eurima, jer nisu sve članice u Eurozoni i nisu iste sve cijene dobara i usluga koje se mogu kupiti u državama članicama. Stoga se prosječni raspoloživi dohodak u članicama Unije u ovome istraživanju mjeri u PPS-ima kako bi Eurostat utvrdio koliko se roba i usluga za isti količinu tih jedinica može kupiti u svakoj članici Unije. Što je točniji pokazatelj stvarnog standarda života građana od, primjerice, kretanja BDP-a po stanovniku.

U samo četiri članice Unije lani nije bilo povećanja raspoloživog dohotka po stanovniku, ali je među njima, osim Portugala, Slovačke i Švedske, i Njemačka, gospodarska lokomotiva Starog kontinenta. Prosječni građanin Njemačke lani je raspolagao s 23 197 eura, što je za 204 eura manje nego što je bio slučaj u 2021.. Najveći međugodšnji pad kupovne moći zabilježen je kod Slovaka, od 250 eura.

Još uvijek je, međutim, Njemačka među šest članica s najvećim PPS-om među članicama Unije. Ispred nje su samo Luksemburg (33 214), Nizozemska (25 437), Belgija (24 142), Austrija (25 119) i Danska čiji su građani lani raspolagali 23 244 eura.

Najveći međugodišnji rast raspoloživog dohotka u 2022., prema Eurostatu, zabilježen je u Estoniji (rast od 2254 eura), zatim slijede Malta (1686), Cipar (1583), Češka (1539) i Belgija čiji su građani u prošloj godini raspolagali s 1447 eura više nego u 2021..

Hrvatska je na 13.mjestu u redoslijedu članica s najvećim rastom kupovne moći, no puno više može zabrinuti podatak da smo s 12 277 PPS-a među sedam država s najslabijom kupovnom moći. Iza nas su samo Portugal, Slovačka, Mađarska, Grčka, Rumunjska i Bugarska koja je s 9671 eura po stanovniku na začelju. Slovenija je, primjerice, s 18 792 PPS-a u ‘gornjem domu‘ Unije.