Od sedam potpora za samozapošljavanje kupnjom franšize, Hrvatski zavod za zapošljavanje odobri njih pet, a spreman je odobriti ih i više jer ne postoji limit, poručio je na panelu 2. Foruma franšiza posvećenog financiranju franšiznog poslovanja Kristijan Buza iz Odsjeka za provedbu mjera zapošljavanja HZZ-a.
- Nudimo i mogućnost dodatnih bespovratnih sredstava za proširenje franšize. Prošle godine kroz tu smo mjeru dodijelili šest potpora, to nisu velike brojke i moramo svi raditi na tome da ih bude više - ocijenio je Buza, uz kojeg su na spomenutom panelu sudjelovali i rukovoditeljica Direkcije razvoja i upravljanja proizvodima Sektora strategije Hrvatske banke za obnovu i razvoj Jadranka Mršić Hebrang, pomoćnica direktora Privredne banke Zagreb Sandra Špiranović i menadžer u PBZ-a Siniša Ivanković uz moderiranje Aleksandra Ercega s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, inače suradnika Centra za franšize Osijek.
Rizik ulaganja
- Privredna banka Zagreb ima značajan broj klijenata koji su i primatelji i davatelji franšize. Kada je u pitanju naša analiza financijske sposobnosti davatelja i primatelja franšize, postoji razlika između tih dvaju statusa, odnosno sasvim je drukčiji pristup analizi njihovoj sposobnosti - ustvrdila je Sandra Špiranović. Siniša Ivanković složio se s učestalim ocjenama da nositelji i davatelji franšiza znaju o toj vrsti poslovanja puno više od bankara.
- Prvi korak u jačanju informiranosti o franšiznom poslovanju na našem tržištu možda bi bio svojevrsni brainstorming između dionika na tržištu da bismo sagledali kako bi suradnja bila bolja i efikasnija. Zatim ide edukacija, o kojoj često govorimo kao rješenju problema, ali bih je stavio na drugo mjesto - naznačio je Ivanković. Jadranka Mršić Hebrang upozorila je da banka mora razumijevati poslovni model primatelja kredita kako bi mogla procijeniti rizik ulaganja.
- Svaka čast svima koji sudjeluju u educiranju, u ovom slučaju iz franšiznog poslovanja, ali najvrednije informacije o tome dobivate od poduzetnika. Nije poanta dobro svladati dokumentaciju i proces procjene poduzetnika, nego upoznati njegovu ideju i pomoći mu - rekla je rukovoditeljica u HBOR-u. Nadovezujući se na izlaganje Jadranke Mršić Hebrang, Aleksandar Erceg ustvrdio je da franšiza, zapravo, predstavlja i vid mentorstva između davatelja i korisnika franšize. Erceg je zatim od predstavnika HZZ-a zatražio ocjenu uspješnosti potpora koje Zavod daje za kupnju franšiza.
Predstavljajući programe HBOR-a za razvoj franšiza, Jadranka Mršić Hebrang istaknula je da se u osmišljavanju tih programa krenulo od teškoća koje poduzetnici početnici i startupi imaju u osiguravanju financiranja.
- Mislimo da smo u suradnji s poslovnim bankama razvili zaista povoljne programe, među ostalim s kamatama do dva posto. Maksimalan iznos je 700.000 kuna i pritom ne tražimo vlastita sredstva poduzetnika. Imamo i mikrozajmove do 25.000 eura kako bi se poduzetnicima ponudio onaj početni vjetar u leđa - navela je rukovoditeljica HBOR-a.
Aleksandar Erceg upozorio je kako iskustva zemalja u kojima su franšize najrazvijenije govore da se od primatelja franšize očekuje da ima vlastiti kapital kako bi podnio rizik poslovanja. To se, dodao je, malo kosi s uvriježenim razmišljanjima prema kojima je s franšizom rizik minimalan.
Kupnja opreme
Na Ercegovo pitanje kako banke, osim pokretanja franšiza, mogu podržati potrebe primatelja franšize za kupnjom opreme i drugih troškova poslovanja, Jadranka Mršić Hebrang skrenula je pozornost na programe HBOR-a s leasing kućama za kupnju opreme za poduzetničke projekte, kao i pripreme izvoza te osiguranja izvoznih poslova primatelja i davatelja franšize.
- Unutar PBZ-a postoji društvo za leasing, tako da i ovom prilikom možemo pozvati poduzetnike da nam se jave - nadovezao se Siniša Ivanković. Sandra Špiranović najavila je članovima Zajednice franšiznog poslovanja HGK da će PBZ prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa s bankom ponuditi paket dobrodošlice - Sinergo paket - koji je, istaknula je, pažljivo skrojen kako bi korisniku pružio podršku u svakodnevnom poslovanju. Antonija Jurič, iz Bijelog svijeta predstavila je LG Smart Laundry Lounge franšizu. Objasnila je kako buduće primatelje njihove franšize vode korak po korak.
"Ljudi se prave pametni umjesto da uzmu franšizu"
Puno ljudi ulazi u biznis misleći da su najpametniji na svijetu, umjesto da uzmu u franšizu i nauče posao, ustvrdio je osnivač Friendly Firea David Kosir na panelu posvećenom iskustvima poduzetnika po franšiznom modelu poslovanja.
- Svatko tko je zainteresiran primiti našu franšizu, može kod nas dobiti priliku ako poznaje svijet videoigrica i želi uspjeti - rekao je Kosir, čija je franšiza računalnih igraonica za mlade prisutna u Hrvatskoj, Austriji i BiH s devet igraonica. - Onaj tko vam kaže da je bilo lako pokrenuti franšizu, mislim da nije u pravu. Posebno je teško uvjeriti bilo koga da koristi vašu franšizu - ustvrdio je Kosir, uz kojeg su na panelu sudjelovali osnivač i vlasnik franšize Tinker Labs sa školama za STEM edukaciju Alan Orlić, Hrvoje Tkalčić iz Škole brzog čitanja i mudrog učenja, Matija Blažević iz Rakhia bara, Antonija Jurič iz Bijelog svijeta i moderatorica panela, dopredsjednica Zajednice za franšizno poslovanje pri HGK Ljiljana Kukec.
- Imamo 16 škola u Hrvatskoj, u regiji 23, širimo se na Europu, vjerujemo da ćemo doći i u SAD, jer nekakve procjene govore da će do 2050. biti oko dvije milijarde ljudi u obrazovnom sustavu, u školama i na fakultetima - rekao je Alan Orlić. Moderatorica panela, dopredsjednica Zajednice za franšizno poslovanje pri HGK Ljiljana Kukec, ustvrdila je kako presudni korak u franšiznom poslovanju predstavlja stvaranje uvjeta da ono dosegne svoj puni potencijal. Hrvoje Tkalčić je istaknuo važnost dobre komunikacije i suradnje unutar mreže koju je franšiza razvila.Matija Blažević iz Rakhia bara naveo je učestale edukacije i prezentacije franšiznog poslovanja na domaćoj poduzetničkoj sceni kao pozitivan korak u popularizaciji te vrste poslovanja u novije vrijeme.
Ako se otvore i dva radna mjesta, to je doprinos razvoju poduzetništva
Hrvatska se ne može mjeriti sa SAD-om, Velikom Britanijom ili Španjolskom, u kojima je franšizno poslovanje izuzetno razvijeno, no ako se kroz poslovanje po franšiznom principu kod nas otvore i dva radna mjesta, i to će predstavljati doprinos razvoju poduzetništva, istaknula je voditeljica Odjela za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić na otvorenju 2. Foruma franšiza. - Iako je franšizni poslovni model prisutan u nas gotovo 50 godina, još je u fazi razvoja. Ipak, dio hrvatskih poduzetnika franšizera razvijao je i širio poslovanje i za vrijeme pandemije - ocijenila je Tomislava Ravlić, navevši kao primjer uspješnog franšiznog poslovanja u pandemijskim uvjetima Surf'n'fries, Muzej iluzija i Carwiz rent-a-car.
- Franšizno poslovanje kod nas djeluje u više industrijskih sektora, pa nije moguće izdvojiti ona područja u kojima ima više ili manje uspjeha, no restorani brze hrane, ugostiteljstvo, wellness, IT sektor ili programi ljepote i zdravlja najčešće imaju najveći potencijal rasta - ustvrdila je Ravlić. Osvrnuvši se na franšizni model poslovanja, voditeljica Odjela za trgovinu HGK upozorila je da se ono ne koristi samo proizvodima ili uslugama koji čine određenu marku nego i sustavom, odnosno know how modelom koji pojedincu omogućava vođenje posla u svim njegovim aspektima. Tako se, zaključila je Ravlić, smanjuju rizici.
Samozapošljavanje putem franšiza idealno je za sve nezaposlene
Dojam je da hrvatski poduzetnici još zaziru od franšiznog poslovanja, što se može pripisati nedostatku informacije, upozorio je predsjednik Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Krešimir Dobrilović. Osim nedostatka informacija, Dobrilović je kao uzroke slabijeg interesa za franšizno poslovanje kod nas naveo i pitanje financiranja.
Predsjednik Zajednice franšizera založio se za povećanje broja domaćih franšiza jer, istaknuo je, svaka prodana franšiza znači potencijalno otvaranje jedne nove tvrtke, samozapošljavanje i zapošljavanje. Kada je u pitanju potpora državnih institucija razvoja franšiza, Dobrilović je skrenuo pozornost na mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanja za samozapošljavanje u kojoj je, ocijenio je, prepoznat franšizni model kao potencijal samozapošljavanja. Naime, prema njegovim riječima, kupnja franšize u toj mjeri HZZ-a priznata je kao trošak i financijski potpomognuta.
- Samozapošljavanje putem franšize idealno je rješenje za sve one nezaposlene koji žele ući u poduzetništvo - ustvrdio je predsjednik Hrvatske udruge za franšizno poslovanje.
