Kreditni rejting Hrvatske uskoro bi, a najvjerojatnije početkom sljedeće godine, konačno mogao izaći iza kategorije 'smeća' i vratiti se na razinu investicijskog rejtinga. Ocjena je to Hrvoja Stojića, direktora odjela Ekonomskih istraživanja Addiko Banka.
Više je čimbenika koji ukazuju da bismo se nakon pet godina mogli vratiti u kategoriju investicijskog rejtinga, a jedan od najznačajnijih je svakako povećanje izgleda daljnjeg kretanja rejtinga, koje smo dobili od bonitetnih kuća. Viši kreditni rejting povećao bi broj ulagača u hrvatske obveznice, isplativost projekata u Hrvatskoj i dodatno bi potakao ulazak Hrvatske u zonu eura, članstvo u kojoj bi, opet, koristilo daljnjem jačanju rejtinga zemlje, istakao je Stojić, predstavljajući danas svoj novi, 25. po redu, Macroeconomic Outlook, prognoze u kojima daje projekcije stanja u hrvatskom gospodarstvu u naredne dvije godine.
- Hrvatska je u zadnje vrijeme opet na radaru investitora - poručio je Stojić.
Jedan od razloga za to je i uspješno provedena fiskalna konsolidacija, koja bi Hrvatskoj trebala omogućiti da razinu javnoga duga u narednih četiri do pet godina svede na razinu ispod 60 posto BDP-a, koliko je propisano kriterijima iz Maastrichta.
Prostor za daljnje uštede i provedbu reformi Stojić vidi ponajprije u socijalnom i zdravstvenom sustavu. Kada je riječ o poreznoj reformi, vodeći makroekonomist Addika smatra da intervencije u poreznu politiku više ne mogu biti jedini generator podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Puno se, istakao je Stojić, može napraviti i smanjenjem parafiskalnih nameta.
Njegove prognoze govore da bi hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini trebalo porasti tri posto u odnosu na prošlu godinu, a istu stopu rasta očekuje i u sljedećoj godini. U 2020. očekuje rast hrvatskoga BDP-a od 2,8 posto. Iako se radi o nižim stopama rasta od onih kod neposrednih susjeda - u Sloveniji i Srbiji, Stojić ističe da je struktura hrvatskoga gospodarstva drukčija od one u, primjerice, Sloveniji, koja je znatno više integrirana u gospodarska kretanja EU-a i ima znatno veći izvoz po stanovniku od nas.
Naravno, dinamika gospodarskog rasta u Hrvatskoj neće ovisiti samo o nama samima, nego i o zbivanjima u EU i svijetu. Pritom Stojić kao glavne izazove navodi povećanje ključne kamatne stope američkog Feda, zatim Brexit i rast političke nestabilnosti te jačanje populizma u Europi, posebno u Italiji. Posebno je ukazao na trgovinske ratove. Ističe i da se era jeftinog novca polako približava kraju, no da u sljedećih godinu dana ne treba očekivati značajnije promjene uvjeta financiranja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....