Breskve, šljive, lubenice, rajčice, paprike i mahune samo su dio raznih sorti voća i povrća koje na svom OPG-u već dulje od 20 godina proizvodi obitelj Stanešić iz Vukosavljevice nedaleko od Virovitice, a posljednjih pet godina brigu o upravljanju obiteljskim gospodarstvom preuzeo je najmlađi član. Hrvoje Stanešić se i školovao u Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači - smjer poljoprivredni gospodarstvenik kako bi nakon njezina završetka preuzeo posao koji su prije više od 20 godina pokrenuli njegovi roditelji Danijela i Zlatko.
- To je nekako bio plan još od mojeg djetinjstva jer sam s mamom i tatom već otad često bio u polju i pomagao im, što je nekako i logično ako živiš na selu i od zemlje. Nikada mi nije bio problem kao djetetu ranije ustajati i ići brati breskve ili mahune, pa sam tako odlučio završiti i poljoprivrednu školu gdje sam stekao dosta dobro i teoretsko i praktično znanje koje mi danas pomaže u radu - priča nam 23-godišnji mladić koji je OPG preuzeo od roditelja čim je završio školu.
- Mama i tata su postavili odlične temelje, a ja sam nastavio njihovim putem. Sada, pak, ulazimo u fazu u kojoj se želimo dodatno izgraditi i povećati kapacitete proizvodnje jer vidimo da posla i potreba na tržištu za domaćim voćem i povrćem ima sve više - kaže Hrvoje koji veliku pomoć na OPG-u i dalje ima od roditelja, ali tu su i njegova djevojka Dea, koja s njima radi, te sestra Paula koja uskoči po potrebi. Imaju zaposlenu još jednu djevojku te dvojicu radnika iz Nepala.
- Domaće radne snage nema, pa smo uzeli ljude iz Nepala i zadovoljni smo s njima. Vjerujem da su i oni s nama - kaže Hrvoje.
Povećanje proizvodnje
Obitelj Stanešić ima ukupno oko 17 hektara zemlje na kojoj proizvode voće i povrće. Pod voćem im je šest hektara, a pod povrćem devet. Još je jedan hektar pod plastenicima, a sade i kukuruz za vlastite potrebe. Voće i povrće glavni su im proizvodi.
- Naš je kraj poznat po razvijenom povrtlarstvu i voćarstvu, pa tu nije bilo prevelike filozofije kada su roditelji odlučivali u kojem će smjeru razvijati gospodarstvo. Nismo jedini, jako puno ljudi u našem i okolnim selima bavi se istim poslom, a nekoliko mojih školskih prijatelja također je preuzelo OPG-e svojih roditelja. Ostali smo svi na tome - ističe Hrvoje koji proizvodi breskve, šljive, mlade šljive, trešnje, lubenice, paprike, zelene mahune, rajčice, dinje, tikve, krastavce, kelj i karfiol. Zimi u plastenicima sade salatu, blitvu i luk.
- Sve prodajemo otkupnim kućama koje djeluju na našem području. Ništa nam ne ostaje, sve prodamo na taj način, pa nemamo potrebu ni vremena ići na tržnicu, niti prodavati na kućnom pragu. Zadovoljan sam kako sve funkcionira, a plan je povećavati plasteničku proizvodnju jer je to puno sigurnije od vanjske proizvodnje zbog vremenskih uvjeta, odnosno neprilika, kiše, leda... Dobro, može biti problem ako se potrga plastenik, ali je ipak manja šteta nego na usjevima - kaže naš sugovornik.
Smrzavanje voćnjaka
Pojašnjava i kakvi su im planovi.
- Prvenstveno je cilj povećati plasteničku proizvodnju na 80 tona robe, konkretno rajčica i mahuna, a u vrijeme kada se navedene kulture skinu, sukladno vremenskim uvjetima, proizvodili bismo i krastavce, salatu i blitvu kako bismo osigurali maksimalnu iskorištenost plastenika i cjelogodišnju proizvodnju. Također bismo u proizvodnju uveli poluhidrofoniju koja će omogućiti bolje prinose te smanjenje štetnika i bolesti. Očekujemo da bi se prinosi na realnu količinu povećali za još 30 posto, čime bi kapacitet plastenika daleko premašivao standardnu proizvodnju. Cilj nam je baviti se poljoprivredom dugoročno, pa zbog toga želimo ulagati u nove tehnologije - kaže Hrvoje te dodaje kako su razmišljali i o ulaganju u prerađivačke kapacitete, ali kao dugoročnom projektu.
- Što se tiče prerađivačkih kapaciteta, oni su uvijek u igri, no to je ozbiljna odluka za koju se trebaju stvoriti brojni preduvjeti. Nama je problem što nam je zemlja dosta nisko, pa nam se smrzavaju voćnjaci. Čuli smo da se pripremaju neki natječaji za to, pa ih planiramo dobro proučiti i vidjeti možemo li se u to upustiti - objašnjava mladić iz Vukosavljevice koji bi volio vidjeti još više mladih ljudi u poljoprivredi.
Teško, ali lijepo
- Ovaj posao nije lagan, ali ga vrijedi raditi i može biti isplativ. Znam da mnogim mladima nije jednostavno, kao što smo mi primjerice danas, ustati u 6.30 i cijele dane biti na njivi ili u transportu robe. Mi smo, recimo, danas ujutro prvo brali breskve, potom mahune, a sada ćemo ići u krastavce. Nakon toga razvozimo robu, navečer eventualno traktorsko špricanje ako je potrebno... No, tko god ima zemlju i mogućnosti, trebao bi probati i vidjeti kamo će ga to odvesti, ali ne odustajati na prvoj prepreci ili pri prvoj krizi. Ovo je lijep i dobar posao, ali nije 100 posto sigurno da će svake godine biti sve kako ste zamislili. Treba puno ljubavi i strpljenja - ističe Hrvoje kojega nisu pokolebale ni neke nedaće na koje je naišao, od elementarnih nepogoda, kada led uništi usjeve, do činjenice da su ga dosad zaobišli valjda svi natječaji za fondove EU na koje se kanio prijaviti.
- Nisam imao sreće s europskim fondovima. Nekoliko mjeseci prije nego što sam preuzeo OPG bio je raspisan jedan natječaj za 50.000 eura, a nakon što sam ja otvorio OPG, sljedeće dvije godine nije bilo niti jednog natječaja. Onda su otvorili novi za koji sam ja bio prestar, a sada sam čuo da će otvoriti natječaj za OPG-e do pet godina postojanja, što meni izlazi u siječnju. Sve me zaobilazi - smije se Hrvoje.
- No, to me neće zaustaviti. Nema odustajanja. Sviđa mi se i ovaj natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika jer je odlična prilika nama mladima da se predstavimo, pokažemo što radimo, ali i pošaljemo poruku mladim ljudima da je ovo divan posao - zaključuje naš sugovornik.
