Razina mora bi svake godine trebala rasti za oko tri milimetra, bit će sve toplije, a prosječna godišnja količina oborina će ostati na otprilike jednakoj razini. S tom razlikom da će pasti u znatno kraćem vremenu. Ljeto obilježeno sušama će se produljiti, pa će godišnji prosjek oborina u nekoliko preostalih mjeseci pasti i uzrokovati poplave.
I ostatak Europe će se u godinama pred nama suočiti s posljedicama klimatskih promjena: južne zemlje postat će sve toplije i sušnije, a sjeverne sve kišovitije.
Predikcije su to Climatiga, hrvatskog startupa koji koristi klimatske modele, povijesne podatke i strojno učenje da izračuna vjerojatnost za deset klimatskih rizika. To čine toliko uspješno da se samo pet godina od osnivanja mogu pohvaliti zapaženim klijentima, velikim projektima i mjestom na UN-ovu popisu verificiranih alata za procjenu klimatskih rizika. Krajem svibnja proširili su se i na Sjevernu Ameriku pa već mjesec dana izračunima pokrivaju i taj kontinent.
- Climatig je i do sada bio dostupan u svim dijelovima svijeta, ali su se mogle dobiti informacije samo za lokacije u Europi. Sad je to prošireno na gradove SAD-a i Kanade u kojima je interes za takvo nešto jako velik zbog čestih nepogoda. Taj je kontinent u klimatski još goroj situaciji od Europe zbog uragana i tornada - govori Alen Šterpin, direktor za znanost u Climatigu.
Jedini je to startup u ovom dijelu Europe koji procjenjuje klimatske rizike. Najbliži konkurenti su u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu jer razviti takav algoritam koji će biti pouzdan nije lak zadatak.
- Sve je počelo 2019. kada smo na tržištu primijetili sve veću potražnju za klimatskim procjenama, a već se tada počelo spominjati ESG izvještavanje koje je sada aktualno. Klijenti nam se stalno javljaju jer prepoznaju vrijednost naših procjena - kaže Šterpin.
Prema izvješću o katastrofama britansko-američke tvrtke Aon, svijet se u prvom kvartalu ove godine suočio s posljedicama klimatskih promjena čija se vrijednost procjenjuje na oko 41 milijardu eura. Šteta je u Europi bila povezana sa sušom u Španjolskoj, olujama u središnjem i sjevernom dijelu te poplavama koje su zabilježene diljem kontinenta. Europljani su tako samo na sanaciju potrošili 1,62 milijarde eura.
Deset je rizika koje Climatig procjenjuje do 2100. godine: obilne oborine, suša, poplava rijeke, poplava mora, tropske ciklone, olujni vjetar, šumski požar, toplinski val, kasni mraz i tuča. Svoj će portfelj uskoro proširiti s dva nova rizika - klizišta i slijeganje tla - koja su posebno važna u graditeljstvu.
Izračuni Climatiga se temelje na klimatskim modelima koje su mjesecima testirali da bi izabrali one najvjerodostojnije. Zatim su ih verificirali s pomoću povijesnih podataka od 1991. (u nekim slučajevima čak 1971.) do danas. Razmatraju dva različita scenarija buduće klime: umjereni klimatski scenarij RCP 4.5 (koji će se najvjerojatnije dogoditi) i ekstremniji RCP 8.5 (najgori mogući scenarij).
Osim klimatskog rizika, postoji i dio vezan za klimatski indeks koji je posebno važan projektantima jer predviđa, primjerice, broj dana s vjetrom, s kišom većom od broja milimetara koji odrede klijenti, broj uzastopnih suhih dana...
- Neki misle da takve procjene samo preuzimamo sa stranica koje imaju svoje klimatske modele, no daleko smo od toga. Ti su modeli grubi i nepouzdani ako se na njima ne izvrše razne statističke i klimatološke operacije. Povijesni podaci su jako bitni jer strojno učenje u obzir uzima stvarne povijesne događaje - objašnjava Alen Šterpin.
Rezultat takvog procesa je pouzdanost veća od 90 posto. Usluga Climatiga funkcionira tako da, nakon što razviju modele procjene klimatskih rizika, klijentima daju pristup aplikaciji koja je prilagođena njihovim potrebama pa u njoj mogu vidjeti podatke za svoju imovinu. Svi su podaci također dohvatljivi i putem API-ja.
- Klijentima otvorimo korisnički račun kojim mogu pristupiti podacima koje imamo u aplikaciji, a nakon toga je oni samostalno koriste. Proces je vrlo intuitivan pa se pokazalo da su klijenti, već nakon početnog uhodavanja u kojim im pokazujemo kako je koristiti, u tome uspješni - objašnjava direktor za znanost u Climatigu.
Njihovi su klijenti kompanije koje imaju fizičku imovinu za koju žele procijeniti klimatski rizik, no najveći fokus je na bankama, osiguranjima i ESG konzultantima. Ističe se pak njihova suradnja s Ernst & Youngom, Arena Hospitality Groupom i ACI marinama. Nedavno su za jednu hrvatsku projektantsku kuću izračunali koji su klimatski rizici na lokaciji na kojoj će izgraditi vrtić. Takve procjene projektantima skreću pažnju na moguće rizike da bi, primjerice, u slučaju velikog rizika od poplave mogli unaprijed prilagoditi sustav odvodnje. Buduća primjena aplikacije je za sve privatne korisnike, kod kupnje ili prodaje nekretnine, da bi mogli procijeniti troškove i vrijednost imovine u budućnosti.
Climatig je prepoznao i javni sektor, koji za sada još uvijek testira rješenje i najveću primjenu vidi pri urbanom planiranju.
Climatigov tim čini sedmero entuzijastičnih profesionalaca. Alen Šterpin vodi znanstveno-razvojni dio Climatiga u kojem rade četiri osobe. Mia Agapito je zadužena za metodologijski dio, Lana Hercigonja za onaj vezan uz strojno učenje, Nikola Geršak za geoprostorne informacije, a Lovel Kukuljan u Pythonu radi metodološki dio vezan za mjere adaptacije na klimatske promjene. Direktor i vlasnik Climatiga je dr. sc. Duško Radulović, a Marko Pavičić zadužen je za prodajni dio. Svi do sada stvoreni algoritmi i testiranja moći će se iskoristiti i za područje Sjeverne Amerike, na koju se šire. Svoj će tim proširiti u prodajnom dijelu jer kreću u potragu za klijentima s druge strane Atlantika.
U funkciji je i nova mogućnost Climatig Cost koja odgovara na pitanje koliko će nas klimatske promjene zapravo koštati. Korisnik unosi podatke o svojoj imovini, njenoj vrijednosti, troškove održavanja, režija i drugo, a algoritam na temelju klimatskih rizika i povijesnih podataka procjenjuje koliko će se (u postotku) njegovi troškovi u budućnosti povećati ili smanjiti.
Šterpin ističe da Climatig svojim procjenama ne želi plašiti ljude, nego im pomoći da se na vrijeme pripreme za posljedice klimatskih promjena koje nas očekuju.
- Prvi način kako reagirati na sve te promjene je raditi na smanjenju stakleničkih plinova, a drugi dio vezan je za adaptacije. To mogu biti mjere poput ozelenjavanja krovova, sadnje stabala u gradovima, korištenja fasadne boje koja je otporna na tuču i svega onog drugog što će smanjiti kasnije troškove. Tako se svatko za sebe može pobrinuti za to da bude što otporniji na klimatske promjene - zaključuje.