Hrvatska u kolovozu među zemljama Europske unije s najvećim padom prometa u maloprodaji

Hrvatska je u kolovozu bila među zemljama Europske unije s najvećim padom prometa od trgovine na malo na mjesečnoj razini dok je na razini 28-člane Unije potrošnja građana blago porasla, pokazale su u četvrtak procjene europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođen obujam promet od trgovine na malo u kolovozu pao za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjen 1,4 posto.

Prve su Eurostatove procjene za srpanj pokazivale pad prometa u maloprodaji u Hrvatskoj za 3,3 posto. U skupini zemalja s najvećim padom potrošnje na mjesečnoj razini izdvojene su još Austrija i Slovačka s padom prometa u maloprodaji za po 1,3 posto. Najveći rast prometa bilježio je pak Portugal, za 1,1 posto. Slijede Estonija i Finska, s prometom većim za jedan odnosno 0,8 posto.

Na razini EU-a sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u kolovozu je uvećan za 0,2 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim Eurostatovim procjenama pao 0,4 posto.

U eurozoni je promet porastao 0,3 posto, nakon revidiranog pada od 0,5 posto u srpnju. Najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini porastao promet od trgovine na malo farmaceutskim i medicinskim proizvodima, za 1,3 posto na razini EU-a i za 1,6 posto u eurozoni.

Na razini 28-članog EU-a blago je pak smanjen samo promet po poštanskim i narudžbama putem interneta, za 0,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata. U eurozoni je porastao za 0,3 posto. Promet u maloprodaji motornih goriva bio je u blagom plusu u EU i u eurozoni, pokazalo je izvješće.

Stabilan tempo potrošnje EU i eurozoni

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 28-člane EU u kolovozu je porastao za 2,5 posto, kao i u srpnju prema revidiranim procjenama Eurostata. U eurozoni je potrošnja u odnosu na isto razdoblje lani porasla za 2,1 posto, gotovo istim tempom kao i u srpnju.

Daleko najviše je i u EU i u eurozoni porasla prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 4,2 odnosno 4,1 posto. U toj je kategoriji najviša stopa rasta zabilježena u stavci poštanskih i narudžbi putem interneta, za 11,5 posto u EU i za 9,7 posto u eurozoni. Slijedi kategorija motornih goriva s rastom prometa u maloprodaji u EU od tri posto, te 2,1 posto u eurozoni.

Najslabiji rast prometa zabilježen je u kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 0,7 posto u EU, te za 0,4 posto u eurozoni. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u kolovozu na godišnjoj razini bilježila Rumunjska, za 7,4 posto. Slijede Malta i Mađarska s rastom potrošnje za 6,2 odnosno 5,9 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođen obujam prometa od trgovine na malo u kolovozu porastao za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon srpanjskog 3,6-postotnog povećanja. Pad prometa od trgovine na malo, prema dostupnim podacima Eurostata, bilježile su samo Slovačka i Luksemburg, za tri odnosno 1,5 posto.