Prva potvrda

Hrvatska softverska industrija: Sve rekordno, ali manjak programera usporava rast

Kad se u izvješću CISEx-a zagrebe ispod površine jasni su razmjeri problema, ali samo lokalno. Softveraši već imaju rješenja

Ima robota, ali ne i IT stručnjaka

 Bertrand Guay/Afp

Hrvatskoj softverskoj industriji crno se piše. Iako je najbrže rastuća domaća izvozna industrija, iako su u njoj plaće za hrvatske prilike rekordne i iako je imidž naše softverske industrije bolji nego ikad, kronični nedostatak jednog inputa prijeti da sve te pozitivne stvari doslovno rasprši. U Hrvatskoj nema dovoljno IT stručnjaka.

Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) upravo je objavila svoje tradicionalno godišnje istraživanje koje pokazuje da tempo rasta domaće softverske industrije treću godinu zaredom stagnira.

Podaci su ograničeni samo na članice CISEx-a, ali su itekako reprezentativni za cijelu industriju jer to udruženje okuplja najprominentnije softverske tvrtke u Hrvatskoj. Za potrebe ovog istraživanja, Tajana Barančić je zajedno s Konterom i na temelju podataka InfoBiz-a, detaljno je analizirala poslovanje 277 tvrtki.

Nije sve crno. Štoviše, hrvatska softverska industrija i dalje raste. Niže rekorde!

image

Tajana Barančić, direktorica Astra poslovnog inženjeringa i dugogodišnja predsjednica CISEx-a

Cidrani/

Ukupno prihodi CISEx članica 2015. iznosili su 1,88 milijardi kuna. Prije pet godina popeli su se na 2,85 milijardi kuna. Godine 2019. iznosili su 3,44 milijarde kuna. Pandemijske 2020. dosegli su 5,08 milijardi kuna, a lani 5,84 milijarde kuna.

BESPLATNO: Preuzmite drugi broj magazina Startup Report - Donosimo popis najaktivnijih startup hubove u Hrvatskoj!

⊕⊕

Rast je evidentno, kontinuiran. I iznosi jesu svaki put rekordni.

Rast usporava

Međutim, kad se pogleda tempo tog rasta, onda je vidljivo da domaća softverska industrija posustaje u rastu. Tako su 2019. najbrže rastuće hrvatske softverske tvrtke skočile u prihodu za 20 posto. Onda je 2020. skok iznosio 18 posto, a lani je spao na 15 posto.

To je i dalje vrlo lijep rast, ali već treću godinu usporava.

To je posebno neobično jer gotovo istim tempom usporava i izvoz, a upravo je to 'forte' hrvatskih softveraša. Od 2019. do lani tempo rasta izvoza snizio se s 39 posto rasta na 30 posto i lani je izvoz najboljih hrvatskih softveraša rastao 21 posto.

Kao što smo spomenuli, razlog za to je nedostatak IT stručnjaka.

Iz podataka koje je prikupio CISEx, i to na temelju pokazatelja tri godine unazad, vidljivo je da je tempo zapošljavanja u hrvatskoj softverskoj industriji izravno povezan s tempom njenog rasta.

Bez bržeg priljeva ljudi nema ni bržeg rasta hrvatske softverske industrije. Štoviše, domaća softverska industrija pod ovakvim će pritiskom, izvjesno je, morati proći kroz transformaciju, jer podaci ukazuju da je stanje neodrživo.

I po pitanju zapošljavanja, izraženo u nominalnim brojkama, stanje je odlično, čak rekordno.

Zaposlili tvornicu ljudi

Promatrane tvrtke u okviru CISExa su lani otvorile 1211 novih radnih mjesta, cijelu jednu tvornicu ljudi, te su prema satima rada zapošljavali 9571 zaposlenika. To su rekordne brojke. No, u postotku, u zapošljavanju je ostvaren rast od 14 posto. Godinu prije taj je rast bio gotovo identičan 13 posto, a godinu prije 18 posto.

Ovdje se možete predbilježiti na jedinstveni newsletter o startupima

⊕⊕

Nadalje, prihod po zaposlenom je u zadnje dvije godine pao s dva posto rasta na nulu. Koliko su tvrtke po zaposlenom zarađivale prije toliko zarađuju i sada.

Izvoz po zaposlenom je pao s 18 posto rasta 2019. godine na 15 posto rasta u 2020. da bi završio na šest posto rasta lani.

image

Davor Runje, predsjednik CISEx-a

Marko Todorov/Cropix

Davor Runje, predsjednik CISEx-a upozorava da se transformacija softverskih tvrtki već dešava.

Modela je više. Među inima, Bornfight je iz softverske agencije postao venture builder, Amazon je predstavio AI alat koji asistira programerima takozvani CodeWhisperer, Q je otvorio podružnice u regiji.

- Transformacija softverskih agencija se uveliko već dešava i ovi primjeri su samo jedni od njih. Nedavno je servisno orijentirana tvrtka Poslovna inteligencija izdvojila svoj Privacy manager u zasebnu tvrtku i upravo sada predstavljaju svoj proizvod u SAD-u potencijalnim investitorima. Ovakvih primjera će biti sve više i to je zapravo jedini mogući put razvoja - kaže Runje.

Različiti modeli

Pojašnjava da je pred softverašima izbor između servisnog modela gdje globalno mogu biti konkurentni isključivo visokom specijalizacijom i vrhunskom kvalitetom, odnosno tako da se pretvore u 'boutique agencije', ili mogu razviti vlastite proizvode i tako ostvariti globalno skaliranje.

- Mislim da je razvoj vlastitih proizvoda i startup način poslovanja najbolji način za daljnji razvoj industrije, a tu nas čeka jako puno posla kako bismo razvili ekosustav koji je za to potreban. Zato smo kao CISEx bili jedan od osnivača udruge Cro Startup i imamo jako velike planove i ambicije za njezin daljnji razvoj. Tu nam je potrebna i pomoć zakonodavca kako bismo uveli zakonske i porezne odrede koje su nužne i poticajne za razvoj startupa- zaključuje Runje.

Runje: Neće doći do prestanka rasta hrvatske softverske industrije!

Prvi čovjek hrvatskih softveraša naglašava da se rast hrvatske softverske industrije, kao ni IT-a neće dogoditi.

- Razvoj IT je proročanski predviđen Mooreovim zakonom koji kaže da će se broj tranzistora u procesorima udvostručiti svake dvije godine, a samim time i njihove mogućnosti i sve što ide uz to. Svaki put kad smo pomislili da smo došli do neke nepremostive barijere zbog fizikalnih zakona, netko je pronašao novo rješenje i ovaj tempo razvoja pratimo preko pedeset godina - kaže Runje.

Pojašnjava da se slična stvar događa i sa softverskom industrijom.

- Kad god mislimo da smo došli do nepremostive granice rasta, pronađemo neki novi poslovni model koji omogućava daljnji rast industrije. Infobip i Rimac Automobili su najpoznatiji takvi primjeri danas u Hrvatskoj, ali postoji mnogo tvrtki koji imaju potencijal i ambiciju postati još većima od njih za deset godina - kaže Runje.

Prema istraživanju magazina Startup Report, Hrvatska je lani zabilježila rekordan iznos investicija u startupe, više od 1,2 milijarde dolara.

- To je više od ukupnog prihoda svih članica CISEx-a. Taj novac je uložen prije svega u razvoj vlastitih proizvoda te na razvoj tržišta, a s prihodovne strane će se to osjetiti tek za par godina. Također treba uzeti u obzir da su neke od najvećih domaćih IT tvrtki imaju sjedišta van Hrvatske, prije svega zbog pristupa stranom kapitalu i u njihove domaće prihode se broji samo trošak zaposlenika, a ne i ukupan konsolidirani prihod koje ostvare globalno - pojašnjava Runje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2022 08:45