Vlada o Uljaniku

Horvat: stečaj je jeftiniji u prvom koraku, ali na deset godina je to već predmet polemike

Zdravko Marić je ustvrdio kako porezni obveznici moraju dobiti sve informacije o troškovima stečaja i restrukturiranja
Ministar financija Zdravko Marić (lijevo), ministar gospodarstva Darko Horvat i njegova zamjenica Ana Mandac
 CROPIX

"Sigurno će brojke pokazati da je stečaj Uljanik grupe jeftiniji od procesa restrukturiranja u prvom koraku, ali što će biti u roku od deset godina je predmet polemike, brojku o tom trošku restrukturiranja sigurno nećemo u lipu dobiti, morat ćemo za to napraviti simulacije", ustvrdio je danas Darko Horvat, ministar gospodarstva, u izjavi novinarima na Markovom trgu prije održavanja užeg kabineta Vlade.

Horvat je ponovio kako i trošak restrukturiranja trebao iznositi između 6,8 i sedam milijardi kuna, nije potvrdio da će danas u 14 sati biti sastanak vladajuće koalicije, ali je rekao kako odluku o restrukturiranju ili stečaju Uljanik grupe neće donijeti vladajuća koalicija, već Vlada. Podsjetimo, do sada se neslužbeno baratalo s brojkom od najviše 4,5 milijardi kuna za mogući trošak stečaja za porezne obveznike, što bi moglo biti i nešto više ako bi se proveo stečaj s restrukturiranjem. Zdravo Marić, ministar financija je danas prije užeg kabineta Vlade rekao kako porezni obveznici imaju pravo dobiti na uvid sve informacije vezane za ono što je plaćeno i što će biti plaćeno u vezi Uljanika.

"Stvari su vrlo ozbiljne, govorimo o vrlo ozbiljnim iznosima, 3,1 milijardu kuna je već plaćeno za gradnju brodova kojih mahom u stvari nema. Gledam i širu sliku i značaj i važenje brodogradnje, ali brojke DZS bacaju neko drugo svjetlo na sve to, još jednom podsjećam da je ono što bi još trebalo platiti u restrukturiranju ogromna svota novca. O svemu ćemo pričati i u Vladi i na sastanku vladajuće koalicije, pa ćemo vidjeti", naglasio je Marić.

Kada je spomenuo plaćanje za brodove kojih "mahom nema", Marić je aludirao na činjenicu da je oko milijardu kuna potrošenog novca u Uljaniku zadnjih godina potrošeno nenamjenski, a što su platili porezni obveznici za jamstava za te kredite. Naime, dogodilo se to da je bivša uprava novac za gradnju broda čija je gradnja kasnila plaćala od kredita idućeg broda koji se tek trebao početi graditi. Kad je pak u pitanju udjel brodogadnje u BDP-u, zadnje informacije DZS-a govore kako je taj udjel pao ispod jedan posto, ali i prije nije prelazio 1,5 do dva posto BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:43