Dok se mi sve više uzdamo u dopunsko zdravstveno osiguranje,susjedi razmišljaju o ukidanju

Slovenija želi potpuno ukinuti dopunsko zdravstveno osiguranje, piše Novi list. Prema riječima Same Fakina, slovenskog ministra zdravstva, kada prihodi od zdravstvenog doprinosa rastu ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja pravednije je i solidarnije rješenje.

– Dopunsko zdravstveno osiguranje u jednom trenutku bilo je dobro rješenje jer 1992. godine, kad smo ga uveli, nije bilo dovoljno novca iz privrede, odnosno iz zdravstvenog doprinosa. Kad imaš dosta novca iz doprinosa, mnogo je pravednije da se iz jedne vreće dijeli na solidaran način. Novac se tako može bolje rasporediti, jer ako financiraš zdravstvo iz džepa, uvijek nastradaju oni koji imaju mala primanja – ističe ministar Fakin.

Svoj naum o ukidanju dopunskog osiguranja, čija polica u Sloveniji iznosi 30 eura ili oko 225 kuna mjesečno, još nije realizirao. Povećali su se, kaže, drugi apetiti.

– U zdravstvu je uvijek problem ravnoteža između želja o tome kolike bi trebale biti plaće, koliko bismo investicija morali realizirati i koliko sve to košta. Tu treba pronaći ravnotežu – smatra prvi čovjek slovenskog zdravstva.

Kako kaže Novi list u susjednoj nam državi u taj se javni sektor ulaže oko tri milijarde eura godišnje, što odgovara hrvatskom zdravstvenom budžetu, ali se taj novac dijeli na bitno manji broj stanovnika. Tako Slovenija izdvaja oko 1.700 eura po stanovniku, a Hrvatska samo 750 eura.

Zahvaljujući tom novcu, Slovenija se danas uspješno obračunava s listama čekanja, i to po modelu koji je u Hrvatskoj svojedobno zagovarao i primijenio SDP-ov ministar Siniša Varga. Oni su, međutim, tu u puno povoljnijoj financijskoj situaciji. Liste čekanja Slovencima ne predstavljaju veliki problem, a na red za najtraženije pretrage, poput CT-a ili MR-a, na što se u nas čeka i godinama, dolaze brzo. Mogu to zahvaliti činjenici da njihova dijagnostika radi i popodne, pa i subotom i nedjeljom, a svaka pretraga bolnici se uredno plati.

– Liste čekanja kod nas nisu veliki problem. Važno je podići produktivnost da bi se sve te pretrage odradile. Mislim da tu ima još prostora, – veli Fakin.