Potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima relativno je stabilna i otporna na ekonomske promjene. Pokazale su to mnoge krizne godine iza nas, kao i godine oporavka. Domaća je mliječna industrija visokoinovativna, dinamična i brza, u odnosu na europske konkurente ne zaostaje kvalitetom niti bilo kojim drugim parametrom te je sposobna svoje proizvode plasirati i izvan granica Hrvatske.
Sirovina koju koristimo, mlijeko proizvedeno na domaćim mliječnim farmama, jedno je od najkvalitetnijih u Europskoj uniji. No, u Hrvatskoj ga za daljnju preradu danas, nažalost, nema dovoljno.
Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu, već više od desetljeća, a smanjuje se i broj proizvođača mlijeka. Tako Hrvatska danas svojom proizvodnjom pokriva tek 40-ak posto vlastitih potreba za mlijekom. U 2022. godini proizvodnja mlijeka nastavila je padati i dotakla je povijesno najnižu razinu od 405 milijuna kilograma, unatoč činjenici da je otkupna cijena mlijeka na razini Hrvatske rasla.
Pandemija koronavirusa i kriza opskrbnih lanaca podcrtala je važnost samodostatnosti zemlje u proizvodnji hrane. Rat u Ukrajini stavio je novi set izazova pred domaći mljekarski sektor, od strelovitog rasta ulaznih troškova u proizvodnji i preradi mlijeka do daljnjeg smanjenja proizvođača mlijeka i proizvedenih količina mlijeka.
Kako bi preokrenulo višegodišnje negativne trendove u proizvodnji mlijeka Ministarstvo poljoprivrede nedavno je predstavilo Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, kojim se fokus stavlja na govedarsku proizvodnju. Kroz povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje i osiguravanje preradbenih kapaciteta, program predviđa da će proizvodnja mlijeka do 2030. godine doseći onu iz 2012. godine - 600 milijuna kilograma mlijeka.
Osim toga, uvažavajući važnost velikih proizvođača mlijeka, ovaj program u središte stavlja male proizvođače mlijeka s ciljem revitalizacije ruralnih sredina i zajednica. Vjerujem kako on može imati pozitivan utjecaj na sektor primarne proizvodnje mlijeka te ga, kao mljekara koja surađuje s velikim te mnogobrojnim malim proizvođačima mlijeka diljem zemlje, pozdravljamo.
Kako bismo povećali proizvodnju mlijeka na svom otkupnom području, krajem prošle godine u Dukatu smo pokrenuli program subvencionirane nabave 1.200 junica za naše kooperante – proizvođače mlijeka. Mjera je to koja vrlo brzo pokazuje rezultate kroz nove količine proizvedenog mlijeka. Reakcije farmera su pozitivne, a vidljiv je i pomak u proizvodnji mlijeka.
Ipak, vrijedi naglasiti kako uz ulaganja u revitalizaciju sektora od strane mljekarske industrije i resornog ministarstva, boljitku mljekarskog sektora te uopće domaćoj prehrambenoj industriji, svakako mogu doprinijeti i sami potrošači, birajući domaći proizvod. I dok jedan dio građana daje prednost domaćim robnim markama, vrlo velikom dijelu građana, razumljivo, cijena proizvoda i dalje predstavlja najvažniji kriterij prilikom odluke o kupnji.
Smanjenje stope PDV-a na mliječne proizvode i sireve odrazilo bi se na niže cijene mliječnih proizvoda i sireva, porast potrošnje i, ono najvažnije, kvalitetniju prehranu naših građana. Stoga vjerujem kako će porezna reforma u konačnici zahvatiti i mliječne proizvode i sireve, posebno obzirom na činjenicu kako je Hrvatska zemlja s najvišom stopom PDV-a na mliječne proizvode i sireve u Europskoj uniji.
Poslovanje Dukata u godini iza nas obilježio je, između ostalog, ogroman rast ulaznih troškova; od rasta troškova energenata, preko repromaterijala do rasta troškova zaposlenika. Vladine subvencije i price cup na energente uvelike su olakšale poslovanje, definirajući barem jednu od varijabli u poslovanju na duži period. Kako bismo optimizirali troškove energenata, ali i održivo poslovali, u prošloj smo godini jače iskoračili prema obnovljivim izvorima energije, izgradnjom solarnih elektrana na našim tvornicama u Zagrebu i Bjelovaru.
Smanjili smo i količinu plastike u našim pakiranjima za 8 tona, a pokrenuli smo i u industriji jedinstven projekt kružnog gospodarstva kojim otpadnu kartonsku ambalažu iz proizvodnje koristimo kao sirovinu za proizvodnju papirne konfekcije koju potom ponovno koristimo u Dukatu.
Unatoč mnogim problemima u sektoru, iza i ispred nas mnogo je značajnih iskoraka zahvaljujući kojima na budućnost, kako proizvodnje tako i prerade mlijeka u Hrvatskoj, gledam s optimizmom.