Banke već sad može tužiti 70.000 ljudi, a uskoro bi im se moglo pridružiti još 55.000

Tko god je svojedobno digao kredit s valutnom klauzulom u švicarskom franku i sada ne tuži banku, boluje od stockholmskog sindroma, poručuje Goran Aleksić, saborski zastupnik i jedan od istaknutih članova Udruge Franak.

On je uvjeren da će građani, zahvaljujući nedavnoj presudi Visokog trgovačkog suda (VTS), redom dobivati sve privatne parnice i obeštećenja od banaka zato što su valutna klauzula u švicarcima kao i kamatna stopa iz tih kredita proglašene nepoštenima i ništetnima.

Na naše pitanje vrijedi li to i za 55 tisuća građana koji su kredite u međuvremenu konvertirali u eurske, Aleksić odgovara kako za njih situacija još nije posve pravno jasna te da ipak trebaju pričekati pravorijek Vrhovnog suda kojem će se uskoro obratiti nekoliko korisnika takvih kredita, među kojima će biti i on. Očekuje, kaže nam, da će odgovor Vrhovnog suda biti poznat u roku od godinu dana. Ukazuje također na to da je 26. srpnja Općinski građanski sud u Zagrebu donio (pozivajući se na VTS-ovu odluku) nepravomoćnu presudu protiv Zagrebačke banke koja ide u prilog tužitelja, korisnika konvertiranih kredita.

Ključna presuda

- Općinski sud u Zagrebu je utvrdio da je banka ugovorila s tužiteljem nepoštenu i zbog toga ništetnu valutnu klauzulu CHF te nepoštenu i zbog toga ništetnu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke, a da su te ugovorne odredbe ništetne unatoč provedenoj konverziji CHF kredita - naglašava Aleksić, o čemu je Udruga Franak nedavno objavila i priopćenje. Udruga smatra da je zbog toga i ugovor o kreditu ništetan, no prvostupanjski sud je to odbio.

Ukupno je bilo 125 tisuća korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku, što znači da bi njih 70 tisuća odmah moglo pokrenuti “tužbeni tsunami” protiv banaka, smatraju u Udruzi Franak, koja će uskoro krenuti s edukativnim tribinama za odvjetnike koji će se angažirati na tim slučajevima. Aleksićeva je procjena da bi se iznos obeštećenja s kojim bi se banke mogle suočiti bio od 10 do 15 milijardi kuna, ako bi svi korisnici kredita u švicarcima dobili tužbe (oni koji su kredite već otplatili i oni koji su ih konvertirali u eurske te ih još uvijek otplaćuju).

Građani trebaju, kaže on, kroz tužbe tražiti ništetnost ugovora o kreditima u valutnoj klauzuli u švicarskim francima ili, ako to ne prođe na sudu, ništetnost nepoštenih ugovornih odredbi iz tih ugovora o kreditima, što je sada potvrdio Visoki trgovački sud, te tražiti obeštećenje. Evo kako on vidi rasplet:

Aleksićev izračun

- Ako sud u privatnoj tužbi proglasi ugovor o kreditu ništetnim, onda banka mora vratiti sve ono što je dužnik uplatio plus zatezne kamate na svaki naplaćeni iznos, a banka ima pravo samo na kunski iznos kredita. Ja sam dosad uplatio banci 500 tisuća kuna, a sa zateznim kamatama to bi se popelo na 750 tisuća kuna. Banka je pak meni dala kredit od 310 tisuća kuna te mi je u konverziji priznala 30 tisuća kuna preplate. To znači da bi mi, proglasi li sud ugovor o kreditu ništetnim, trebala vratiti oko 400 tisuća kuna - računa Aleksić. Ako bi, s druge strane, sud priznao samo ništetnost nepoštenih ugovornih odredbi, a ne i cijelog ugovora, kako je to sada definirao VTS, obeštećenje bi bilo daleko manje. - U tom slučaju dužnik bi imao pravo samo na razliku između onoga što je ukupno platio i onoga što je trebao platiti po početnom otplatnom planu plus zatezne kamate - kaže Aleksić. U njegovu slučaju to bi, kaže, bilo oko 160 tisuća kuna.

Presuda VTS-a na koju se građani mogu pozivati, a kojom je potvrđena ništetnost valutne klauzule u CHF na osnovu tužbe Potrošača - Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača iz 2012. godine, objavljena je početkom srpnja. No, banke se upravo spremaju zatražiti njenu reviziju, što nam potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi banaka. - U ovom trenutku nisu iscrpljeni svi pravni lijekovi protiv presude Visokog trgovačkog suda i očekuje se da će ih banke svakako uložiti - odgovorili su.

Kako će se, dakle, rasplesti priča o tužbama i obeštećenjima nije još uvijek posve jasno, iako su u Udruzi Franak jako optimistični. Valja pritom imati na umu da, prema obrazloženju presude VTS-a, ništetnost dijela ugovora (vezano uz valutnu klauzulu i način promjene kamatne stope) ne povlači i ništetnost cijelog ugovora.

U HUB-u pak naglašavaju da se presuda Visokog trgovačkog suda u dijelu ništetnosti valutne klauzule u CHF-u “ne odnosi i nema utjecaj na kredite koji su konvertirani temeljem izmjena zakona iz 2015. godine”. Drugim riječima, smatraju kako 55 tisuća klijenata koji su imali kredite u švicarcima i prebacili su ih u eurske nemaju nikakvog temelja za tužbu.

Odgovor banaka

Ta je konverzija bila provedena, podsjećaju, u ukupnom iznosu od milijardu eura i njome je, tvrde, izjednačena pozicija korisnika bivših CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima.

- Važno je istaknuti da je dosad višekratno iz tijela državne vlasti, tijekom mandata različitih vlada, artikuliran i široj javnosti komuniciran stav kako popularno nazvani lex CHF predstavlja zakonski okvir za sustavno rješenje ovog problema. Taj zakon je, uostalom, izdržao i test ustavnosti pred Ustavnim sudom pa u tom pogledu ostaje pitanje koji je smisao dodatnog preispitivanja odluka donesenih na toj razini - poručuju iz HUB-a, prešućujući pritom da je nekoliko banaka pokrenulo arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske upravo zbog tog zakona. Sada bankari napominju kako ne vide da bi bilo pravno održivo zastupati stajalište da su ugovori o konverziji, sklopljeni na temelju, pa i prinudom zakona koji je ocijenjen ustavno valjanim, ipak - nevaljani.

Tumače također kako presuda VTS-a ne nalaže bankama nikakav povrat po pojedinim kreditima, nego će o tome odlučivati sudovi koji će imati nadležnost u svakom individualnom slučaju, dođe li do pokretanja pojedinačnih parnica. Dakle, poručuju, svaki će se slučaj posebno tretirati i utvrđivati je li pojedina banka određenom potrošaču ponudila sve relevantne informacije prije sklapanja ugovora. Aleksića to ne brine, a kaže nam kako je presuda VTS-a pobudila velik interes među korisnicima nekadašnjih kredita u švicarcima te da je Udruga Franak u zadnjih mjesec dana dobila novih tisuću članova. Sada ih je tu okupljeno oko 30 tisuća, kaže nam taj veteran borbe protiv banaka u slučaju kredita s valutnom klauzulom u švicarcima.