Točno 712 dana nakon što se Rijekom zaorila „Opera Industriale“ i time simbolično označila otvorenje Europske prijestolnice kulture 2020., još je jedan grad u našem susjedstvu, samo petstotinjak kilometara dalje, svečano proglašen Europskom prijestolnicom kulture 2022. Riječ je o Novom Sadu, gradu bogatom kulturno-povijesnim posebnostima u kojem se stoljećima susreću i isprepliću srednja Europa i Balkan.
Koliko je zapravo važno biti Europska prijestolnica kulture, što to znači za grad i građane te zašto se uopće gradovi prijavljuju i bore za tu titulu?
- Ova nam titula prije svega znači priliku, a činjenice govore da je tu priliku Novi Sad dobro iskoristio. Nekako se čini da su ključne one godine prije i poslije titule, što isplanirate i što gradu ostaje nakon svega. A u Novom Sadu ova 2022. godina je tek početak, u skladu s vizijom projekta koja glasi ’Početak novog. Sada!’. Igra riječi zapravo krije ideju da su postavljeni dobri temelji za dalje razvijanje i ’Za nove mostove’, kako kaže krilatica projekta – rekli su nam iz organizacije.
No, osim u Novom Sadu, slavilo se u još dva grada – luksemburškom Esch-sur-Alzette i litavskom Kaunasu. Naime, Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje dvama europskim gradovima, a svake tri godine naslov nose tri grada, odnosno dva grada u Europskoj uniji i jedan iz zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje, što objašnjava kako je Novi Sad ponio titulu iako Srbija nije u EU.
Inicijativu je još 1985. godine pokrenula tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri s ciljem zbližavanja građana EU, a naslov Europskog glavnog grada kulture znači da se tijekom cijele jedne godine u njemu održavaju različite kulturne manifestacije i priredbe, urbane intervencije i postavljaju umjetničke instalacije. Osim programskih aktivnosti, imenovani grad ulaže u infrastrukturne objekte, čime projekt ostvaruje snažan kulturni, ali i socijalno-ekonomski učinak na lokalnu zajednicu.
- Titula je Novom Sadu donijela ostvarenje infrastrukturnih projekata kao što su mreža kulturnih stanica, rekonstruiranje starih i izgradnju novih objekata za kulturu, poput nekadašnje fabrike svile koja je danas Kulturna stanica Svilara i još mnogih drugih – objašnjavaju iz organizacije dodajući kako su tu i programi koji ostaju za njegovanje i dodatno razvijanje u budućnosti kao što je primjerice Kaleidoskop kulture koji će se održati krajem ljeta i to već petu godinu zaredom.
Spektakularan doček
Da je Novi Sad zaslužio titulu Europske prijestolnice kulture bilo je jasno već i na svečanoj proslavi u četvrtak, 13. siječnja, uspješnom arhitektonsko-multimedijalnom pothvatu, održanom na jednom od glavnih novosadskih bulevara, ispred Banovine.
Više od 400 umjetnika iz Srbije i Europe, kroz Doček – jedinstvenu umjetničku proslavu u Europi, zajedno s publikom pokazalo je kako se čuva i promovira nasljeđe onih koji su dostigli europske i svjetske okvire – matematičara Mileve Marić Einstein i Milutina Milankovića.
Vrhunac svečanog otvaranja bio je istaknut u liku Milutina Milankovića kojeg je tumačio Boris Isaković i liku Mileve Marić Einstein koju je odigrala Anita Mančić, uz 22 glumca, 22 pjevača, baletne plesače, akrobate, solo trubače i čitav puhački orkestar.
Iste večeri Novosađani i njihovi gosti slavili su na više od 40 lokacija u gradu uz koncerte svjetskih glazbenika poput jednog od najboljih klarinetista svijeta Andreasa Ottensamera, finskog glazbenika Jimija Tenora, francuskog cover benda Nouvelle Vague, američke pjevačice Chrystabell, Rudimental DJ-a i drugih. Među brojnim izvođačima bili su i hrvatski glazbenici - Damir Urban, Josipa Lisac i Matija Dedić koji su zabavljali brojnu, dobro raspoloženu publiku.
Raskošni program
Kroz cijelu 2022. godinu Novi Sad će se predstaviti kao Europska prijestolnica kulture s više od 1500 kulturnih događanja u kojima sudjeluje 4000 umjetnika.
- Program je grupiran u osam programskih lukova koji će se realizirati kronološki tijekom cijele godine. To su Doček - jedinstvena umjetnička proslava različitosti i interkulturalnosti te Kaleidoskop kulture - kultura zajedništva, a potom imamo Seobe - pozitivni prikaz migracija koje utiču na kreiranje kulturne slike jednog podneblja, Heroine - snaga ženskog stvaralaštva, Budućnost Europe - program od mladih i za mlade koji odlučuju o budućnosti Europe, Tvrđava mira - promicanje kulture mira, Dunavsko more - briga o Dunavu, drugoj najdužoj rijeci u Europi te Druga? Evropa - preispitivanje što je druga Europa kroz glas marginaliziranih, alternativnih i subkulturnih grupa – naglašavaju iz organizacije EPK Novi Sad 2022. dodavši da je cijeli program dostupan na službenoj stranici.
Sve veći interes gradova u borbi za titulu Europske prijestolnice kulture ponajviše pobuđuju velika ulaganja u razvoj kulture u gradu koji ponese titulu – i to javnih europskih sredstava, nacionalnih, regionalnih i lokalnih, ali i doprinos sponzora. Takav priljev novca može značajno unaprijediti grad, kao što je vidljivo u Novom Sadu.
- Programi se odvijaju širom grada i to je velika promjena u Novom Sadu nastala u okviru projekta EPK jer smo navikli da je većina kulturnih događaja smještena u samom centru grada, a sada je ta slika potpuno drugačija jer su i u okolnim mjestima pokrenute kulturne stanice, a svoja vrata otvorili su i objekti koji primarno nisu namijenjeni za kulturu – rekli su iz organizacije pa dodaju kako ovaj projekt obuhvaća i druge grane poput turizma jer se već bilježi porast stranih gostiju.
Ovaj grad u središtu Vojvodine bit će u fokusu cijele godine iako put do osvajanja titule i ostvarenja ambicioznog programa nije bio nimalo jednostavan.
Kapitalizacija titule
Da je za gradove svakako poželjno da se prijave na natječaj i postanu središte kulture u Europi, sigurna je Irena Kregar Šegota, direktorica projekta „Rijeka 2020”.
- Titula Europske prijestolnice kulture donosi izniman novi kulturni sadržaj, a svi novi gradovi postaju vidljiviji. To je prilika da se promisli o razvoju i brendiranju grada te kako kulturni sektor tome može pridonijeti, a tu su i ekonomski učinci koji su vidljivi još 5-10 godina poslije – ističe.
Objasnila nam je i što je titula EPK donijela Rijeci kojoj je planove pomrsila pandemija. No, unatoč smanjenju proračuna od 40 posto Rijeka je provela 221 program, svaki s do 80 događaja, privukavši 130.000 gledatelja.
- Treba podsjetiti da je Rijeka prvi hrvatski grad ikada koji je ponio uglednu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Nezavisno povjerenstvo stručnjaka Europske komisije 2016. godine dodijelilo je Rijeci titulu, a provedena je u nevjerojatnim uvjetima koji su zadesili Rijeku i cijeli svijet. Ubrzo nakon spektakularnog otvaranja u veljači sve se zatvorilo, pa tako i kulturne ustanove. No reprogramirali smo se i ipak smo dogurali do kraja, a naša godina je zbog pandemije produžena do svibnja 2021. što je pomoglo da se ostvari mnogo programa. Ostalo je značajno nasljeđe, a od najvidljivijih to je cijela nova kulturna četvrt na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa Benčić u centru Rijeke. Na tih obnovljenih 30.000 m2 sada se nalazi niz riječkih kulturnih ustanova. A valja spomenuti i obnovu broda Galeb koji je simbol i svjedok političke i društvene povijesti 20. stoljeća. Nadamo se da će Galeb biti predstavljen javnosti do kraja ove ili najkasnije sljedeće godine – najavljuje Kregar Šegota i dodaje kako Rijeci sada ostaje da kapitalizira titulu, odnosno da je iskoristi u brendiranju grada i privuče turiste, što će se pozitivno vidjeti u narednim godinama posebice ako tome pomognu i gradske politike, zaključuje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i EPK Novi Sad 2022.
