BIJEG U NEPOZNATO

Sanjarite li o napetijem i uzbudljivijem životu na drugom kraju svijeta? Nemojte čekati, rješenje je nadohvat ruke

Pandemija koronavirusa prisilila je ljude da ostanu unutar granica svoje države, što je posebno težak udarac za ljubitelje putovanja, ali mi imamo rješenje

Pariz

 Shutterstock

Virus, pandemija, histerija, lockdown, kaos, cjepiva, distanca… Posljednje godine bile su, blago rečeno, izazovne. Odjednom, svakodnevica nam se u potpunosti promijenila, bez da nas je itko pitao želimo li mi to. Bačeni smo u novu i šokantnu normalu koja nas je dočekala nespremne pa su nam panika i stres postali suputnici kroz ovo neobično doba.

U tim trenucima, bijeg od problema koje sami ne možemo iskorijeniti postao je idealno rješenje. No, kako uopće igdje pobjeći kada si ograničen, a domet ti je park u kvartu?

Pandemija koronavirusa prisilila je ljude da ostanu unutar granica svoje države, što je posebno težak udarac za ljubitelje putvanja. Mnogi su zato svoju želju za avanturom utažili u naslonjaču, čitajući knjige koje opisuju nedostupne i daleke krajeve.

Glad za knjigama nakon dugo vremena napokon je skočila. Čak 35 posto ljudi na svijetu čita više knjiga nego obično otkako je počela pandemija, a 14 posto ljudi kaže da čita znatno više, rezultat je to istraživanja tvrtke Global English Editing. Ovaj nagli skok vidi se i na tržištu knjiga koje je 2020. godine procijenjeno na 132,1 milijardu američkih dolara, a u 2021. je dosegnulo 138,4 milijardi.

image
Shutterstock

Nijedan oblik eskapizma nije čišći od knjige čije vas stranice mogu povući na drugi kraj svijeta i ubaciti u život potpunog stranca. Uranjajući u svijet povijesti, magije ili ulazeći u velike avanture zaboravljate na vlastitu svakodnevicu te iz udobnosti i sigurnosti svog doma nakratko migrirate u život koji vode likovi iz knjiga.

Upravo migracije u književnosti fokus su multimedijalnog paviljona književnosti, jedinstvenog u ovom dijelu Europe, pod nazivom „Seobe duša“ koji će od 3. do 13. ožujka biti smješten u ovogodišnjoj Europskoj prijestolnici kulture, Novom Sadu. Održava se u prostoru najstarije sajamske kuće u Srbiji - Novosadskog sajma koji u tih deset dana postaje mjesto s kojeg možete posjetiti tisuće gradova iz cijelog svijeta, ali i one fiktivne, koje su kreirali sami pisci.

image

"Seobe duša"

Jelena Ivanovic

„Seobe duša“ okupit će najaktualnije i najveće suvremene regionalne književnike poput Rumene Bužarovske, Milice Vučković, Damira Karakaša, Miljenka Jergovića, Kristiana Novaka i Darka Cvijetića, nastojeći posjetiteljima pokazati pravu važnost knjige kao mjesta bijega i migriranja u najširem smislu.

Središnji događaj bit će izložba „Seobe duša - Novi Sad“ usmjerena na rekonstrukciju knjige kao predmeta u svakodnevnom životu koja će biti postavljena u Hali Novosadskog sajma i povezana s tradicionalnim Salonom knjige.

image

Novi Sad

Turistička organizacija Grada Novog Sada

Odlazak u Novi Sad, koji pršti kulturom na svakom uglu, također je svojevrsni oblik pozitivnog eskapizma, odnosno bijega od monotone svakodnevice.

U Novom Sadu će se kroz različite umjetničke žanrove u okviru aktualne programske cjeline „Migracije“ predstavit oko 130 umjetnika, od kojih 90 iz različitih europskih zemalja, a tijekom cijele godine oko 4000 umjetnika, na više od 1500 kulturnih događaja. Svi programi projekta Novi Sad - Europska prijestolnica kulture dostupni su na stranici novisad2022.rs.

Poželite li nakratko pobjeći od stvarnosti, donosimo vam listu djela koja nude putovanje u nepoznato i distancu od poznatog: bilo da je to još jedna točka u povijesti, drugačija zemlja i kultura od vaše vlastite, ili točka gledišta koja je uzbudljivija od ovdje i sada.

1. Napulj

image

Napulj

Markéta Bendová/Alamy/Alamy/Profimedia

„Genijalna prijateljica“, Elena Ferrante

Nevjerojatnim uspjehom svojih knjiga nepoznata talijanska autorica koja piše pod pseudonimom Elena Ferrante stavila je fokus na Napulj, pomalo zaboravljeni grad na jugu Italije koji rijetki turisti opisuju kao prljav i jeftin, ali i autentičan i divan. Njezini romani „Genijalna prijateljica“, „Priča o novom prezimenu“, „Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju“ te „Priča o izgubljenoj djevojčici“ koji su nastali od 2012. do 2015. čine „Napuljsku tetralogiju“. Ona donosi priču o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture. Osim što piše o kompleksnom prijateljstvu, Ferrante je stvorila i impresivnu fresku društva, zbog čega publika i kritika njezinu tetralogiju proglašavaju jednim od najvažnijih proznih tekstova objavljenih posljednjih desetljeća.

2. Pariz

image

Pariz

Ante Cizmic/Cropix

„Sjajno mjesto za nesreću“, Damir Karakaš

Hrvatski novinar i književnik Damir Karakaš od 2001. do 2007. živio je u Francuskoj gdje je bio ulični svirač, bavio se performansom i izlagao konceptualne radove. Zatim je 2009. godine napisao roman s pariških ulica „Sjajno mjesto za nesreću“ koji progovara o novoj Europi i starim odnosima moći. To je, kažu, roman s dna Europske unije gdje se imigrantski puk snalazi kako zna: neki na crno rade za dvojicu, neki razmatraju druge, još manje legalne opcije. Riječ je o oštrom i kritičnom prikazu Pariza u knjizi koja kao da okuplja mnoštvo žanrova – od putopisne proze, preko ljubavnih momenata, do naturalističkih prikaza živopisnih likova.

3. Međimurje

image

Međimurje

Ivana Nobilo/Cropix

„Ciganin, ali najljepši“, Kristian Novak

Izbjeglički val, ISIL, zabranjena ljubav Hrvatice i Roma, veteran Domovinskog rata koji pazi na mir u selu, policajac na zalazu karijere, orgija s Moldavkama u vikendici, teorija i praksa krađe i tučnjave, pauk koji je ispleo svoju mrežu, internetsko bjesnilo, raskoš jezika, misli i emocije – sve to sadrži roman „Ciganin, ali najljepši“, autora Kristiana Novaka iz 2016. godine koji je oduševio domaću publiku. K tome, ovaj u suštini krimić opisuje život između tokova Drave i Mure, u Međimurju, a u roman je ukomponirana i međimurska kajkavica.

4. Havana

image

Havana

Nouchi Serge/Alamy/Alamy/Profimedia

„Zbogom, Hemingway“, Leonardo Padura

„Zbogom, Hemingway“, objavljen lani, jedan je u nizu kriminalističkih romana velikog Leonarda Padure, najpoznatijeg i najnagrađivanijeg živućeg kubanskog književnika. Središnji lik je kompleksni Mario Conde, aspirirajući umjetnik, ali i vješt istražitelj. U srži je kriminalističko štivo, ali ovaj roman otkriva i mnogo više. On ocrtava dvije Kube, onu iz 60-ih godina prošlog stoljeća, s Hemingwayem u središtu, i onu Pandurinu, suvremenu. I sam lik, Conde, divi se Ernestu Hemingwayu kao književnom uzoru pa se nakon godina u službi odluči posvetiti pisanju. No, kada na Hemingwayevu kubanskom imanju velika kiša na vidjelo izbaci ostatke tijela stare oko 40 godina, Conde odluči krenuti u istragu ne bi li raskrinkao ubojicu te rasvijetlio mnoge misterije u životu jednoga od najvećih svjetskih pisaca.

5. Sarajevo

„Sarajevski Marlboro“, Miljenko Jergović

Kada je 1994. godine objavljeno prvo izdanje „Sarajevskog Marlbora“, prve prozne knjige rođenog Sarajlije, Miljenka Jergovića, ona je istaknuta kao književni fenomen. Razlog tome je što Jergović u maniri sjajnog naratora unosi ironično razumijevanje tragedije grada i sudbine njegovih mladih stanovnika - Muslimana, Hrvata i Srba - u neočekivano čudne scene iz ratne zone. Cigarete koje se pojavljuju u naslovu djela, zaljubljeni svirač saksofona, zapaljena biblioteka, Titove lego kockice koje simboliziraju bivšu Jugoslaviju, svi su zajedno smješteni u čudesnoj realnosti u knjizi, u kojoj je humor dodatni efekt. Danas, kada je iza Jergovića već poveći opus, tih 29 kratkih proza iz „Sarajevskog Marlbora“ jednako su zanimljive i pomalo zagonetne. Radi se o knjizi koja je svakako obilježila autorov opus, ali i epohu obilježenu ratom.

6. Beograd

image

Beograd

Tom Dubravec/ Cropix

„Beogradski trio“, Goran Marković

Goran Marković, poznati srpski filmski i kazališni redatelj te književnik 2018. godine ispisuje dramatičnu povijest o ljubavnom trokutu koja se odvija u poslijeratnom Beogradu, ne skrivajući reference na „Aleksandrijski kvartet“ Britanca Lawrencea Durrella. Štoviše, proslavljenog pisca Durrella predstavlja kao glavnog junaka knjige, jednog od službenika Britanske ambasade u Beogradu u vrijeme prijelomnih događaja koje je obilježila rezolucija Informbiroa s kraja 40-ih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji. Radnja se zahuktava kada se Durrell upliće u ljubavnu avanturu sa suprugom jednog rukovoditelja na visokoj poziciji. „Beogradski trio“ je potresan, ali zabavan i duhovit, komponiran kao napeti kolaž dokumenata, pisama, dnevnika i raznih zapisa koji dočaravaju Beograd i njegovo ozračje u to doba.

7. Kabul

image

Kabul

Asia File/Alamy/Profimedia

„Gonič zmajeva“, Khaled Hosseini

Khaled Hosseini jedan je od najprodavanijih američkih pisaca u 21. stoljeću, a „Gonič zmajeva“ iz 2003. godine prvi je njegov roman. Odmah je postao uspješnicom, provevši čak 101 tjedan na listi najčitanijih naslova The New York Timesa. Hosseini, rođen u afganistanskom Kabulu, smješta i radnju svoje knjige u taj grad. Paralelno uz priču o dječačkom prijateljstvu Amira i Hasana koje razaraju strah, ljubomora i okrutnost koja nadmašuje čak i onu političku, teče priča o modernom Afganistanu, nevjerojatno nesretnoj zemlji koju je načela sovjetska okupacija, a potom dokrajčio talibanski režim. Kada se 38-godišnji Amir, kojeg je život odveo do San Francisca, vrati u Kabul da bi spasio Hasanovo siroče, razvija se napeti zaplet.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s EPK Novi Sad 2022.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 17:30