Fakultet više nije potreban za uspješnu karijeru.
Posljednjih nekoliko godina sve češće možemo čuti ovu rečenicu, pogotovo u vrijeme upisa srednjoškolaca na studij. No, koliko je ljudi izgovori, toliko puta izostane i činjenična potkrjepa te tvrdnje dodatnim argumentima. Realnost jest, pak, takva da postoje pojedinci sa zavidnom karijerom bez završenog fakulteta, baš kao što postoje i ljudi koji su je ostvarili zahvaljujući studijskom obrazovanju.
Ipak, neke činjenice se ne mogu izbrisati. Primjerice, pojedina radna mjesta zahtijevaju završen određeni stupanj edukacije, a ona, također, veoma često dolaze i s većom plaćom te odgovornošću. Uz to, nitko ne može osporiti znanje i poznanstva koja je moguće ostvariti odlaskom na fakultet, kao i sve veće zanimanje za izvanrednim studijima te različitim tečajevima.
- Vjerojatno će uvijek biti onih koji kažu da za uspjeh nije potrebno visokoškolsko obrazovanje, no upravo suprotno govore brojke izvanrednih studenata koji upisuju studij u kasnijoj životnoj dobi. Oni su pravi dokaz da je visokoškolsko obrazovanje neophodno i da su ipak jednom u životu morali napraviti korak do stjecanja diplome. No, ne trebamo se fokusirati samo na formalno obrazovanje, pogledajte koliko edukacija i neformalnih oblika obrazovanja svakodnevno prolaze ljudi u svim strukama i područjima. To je upravo živi dokaz da ne postoji više prostor za prestanak učenja – ističe Petra Popek Biškupec (40), prodekanica za nastavu i studente na Veleučilištu Baltazar.
Razvoj karijere
Upravo smo s njom popričali o važnosti akademskog obrazovanja. Tajming nije mogao biti bolji jer je vrijeme upisa na fakultet, doba kada brojni mladi (a i malo stariji) građani biraju smjer razvoja vlastite karijere. Posebno je to velika odluka za pojedince koji žele nastaviti raditi te paralelno studirati. Na Veleučilištu Baltazar izvanrednih studenata je u prosjeku između 60 posto i 70 posto, no puno je impozantniji podatak da je više od tri četvrtine diplomanata promovirano na radnom mjestu u kratkom razdoblju nakon stjecanja diplome.
- Već sam mnogo puta istaknula da proces učenja i obrazovanja nikad ne smije prestati, ni s 30, ni s 40 godina ni kasnije. Da bismo opstali na tržištu rada, svi se moramo kontinuirano usavršavati. Svako novo znanje ili vještina oplemenjuju čovjeka i poslovno i osobno, jačaju mu samopouzdanje i omogućuju rast i razvoj. Nedavno je kod nas diplomirao student koji je imao 71 godinu. Dakle, nikad nije kasno – navodi profesorica Popek Biškupec.
Na Veleučilištu radi od 2011. godine i to kao nastavnica za financijsku skupinu kolegija. Prije toga je radila u realnom sektoru s time da je istovremeno studirala i na poslijediplomskom studiju. Upravo zato ističe kako je uspjeh veoma relativan pojam te da se o njegovom ostvarenju ne bi smjelo govoriti kao o konačnom stanju.
- Proces obrazovanja nikad ne smije prestati – ponavlja, iako priznaje da će sama uskoro testirati svoju mantru. Popek Biškupec je, naime, majka dvoje djece, od kojih je jedno u pubertetu tako da za nju tek počinju "prave" roditeljske muke.
Razlog tome jest što su, kaže, djeca danas puno samosvjesnija, otvorenija, teže prihvaćaju autoritet, sve propitkuju i žele objašnjenja, tako da je stvarno veliki izazov natjerati ih da upišu studij ako to ne žele. Čak i ako na neki način roditelji nametnu djetetu upis na fakultet, taj će pothvat vrlo vjerojatno završiti neuspješno jer ne mogu oni umjesto njega studirati. Zato je, veli, bolje primijeniti neku drugu metodu, primjerice, dopustiti mu da iskuša svijet rada nakon srednje škole pa da samo shvati nužnost potrebe za nastavkom obrazovanja.
Individualni pristup
Da ima prostora za drugu priliku pokazuju i brojke - prosječna dob studenata na Veleučilištu Baltazar je 30 godina, a interes za ovu godinu je, prema prvim informacijama, jako velik. Popek Biškupec ističe pritom da je individualni pristup svakom studentu tajna njihove popularnosti u očima upisnika.
- Smatramo da se u svakom našem studentu i studentici krije uspješan poslovni čovjek, a naši nastavnici su tu da otkriju i potaknu realizaciju njihovih potencijala u uspješne poslovne priče – kaže prodekanica te dodaje da je na Veleučilištu Baltazar trenutno zaposleno više od 20 doktora znanosti, od kojih mnogi imaju uspješne poslovne karijere te su bili na istaknutim rukovodećim pozicijama u realnom sektoru.
Najveći interes kod upisa je pritom za online studijske programe, a to su preddiplomski stručni studij Poslovanje i upravljanje te specijalistički diplomski stručni studij Menadžment javnog sektora. Osim toga, veliki interes je u području IT struke, tako da potencijalni studenti zanimanje pokazuju i za studij Informacijske tehnologije.
Stručna praksa
Osim teorijskog znanja, još jedna velika prednost Veleučilišta jest i model stručne prakse koji je na stručnim studijima ključan jer, navodi Popek Biškupec, priprema studente za aktualne potrebe tržišta rada te im pruža priliku da razviju profesionalne kompetencije već za vrijeme studiranja. Pritom, svi studenti imaju priliku obavljati stručnu praksu kod istaknutih partnera poslodavaca.
Za kraj, ponovila je još jednom svoju mantru, onu istu s kojom nam se i predstavila – svi se moramo kontinuirano educirati i usavršavati jer proces obrazovanja nikad ne smije prestati.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Veleučilišta Baltazar.