Četiristo deset.
Toliko se djece bez odgovarajuće roditeljske skrb prošli mjesec nalazilo u državnim domovima za djecu, pokazuju podaci Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP). Toj brojci treba još dodati 112 djece u organiziranom stanovanju te još 554 mališana u poludnevnom boravku. Sve skupa, to je 1076 djece čija imena su u sustavu, bez mjesta kojeg mogu nazvati obiteljskim domom, iako su neslužbene brojke vjerojatno i veće.
Dio njih čeka da se situacija u njihovoj obitelji normalizira pa da se mogu vratiti kući bez da žive u strahu ili u nehumanim uvjetima. Drugih su se roditelji odrekli te oni čekaju na ljude koje mogu opet zvati mama i tata. Nažalost, neki među njima čekaju i da im zaliječe ozljede, fizičke i mentalne, kako bi opet mogli biti dio društva kojem teško da ponovno mogu vjerovati.
Iz godine u godinu, broj te djece na čekanju se stalno povećava. U Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu u 2021. godini, koji predstavlja zadnje sumirane podatke, navodi se da se na dan 31. prosinca 2021. u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i centrima za pružanje usluga u zajednici nalazilo 806 djece, što je 76 više nego u 2020. godini. Među njima su najbrojnija djeca mlađa od sedam godina koje je ukupno bilo 244. Potrebno je uzeti u obzir da bi ove brojke zasigurno bile i veće da u ustanovama postoje slobodni kapaciteti za smještaj djece.
Kako se bliži kraj godine, odlučili smo istražiti situaciju u domovima za nezbrinutu djecu. U razgovoru sa sugovornicima iz sustava mogli smo doći do pet zaključaka, točnije dva problema i tri dobre vijesti.
Prekapacitiranost domova
Počnimo s problemom koji se spominje i u izvješću pravobraniteljice za djecu – prekapacitiranošću. Zagrebački Dom za djecu u Nazorovoj, koji prima djecu u dobi od 0 do 7 godina, trenutno brine za 85 djece. Njihov kapacitet je pritom 60, s time da zadnje dvije godine postoji konstantni pritisak za prihvat dodatne djece, što nam je potvrdila Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica doma u Nazorovoj.
- Imamo sve više zahtjeva za smještajem djece izdvojene iz obitelji i većina njih se odnosi na krizne intervencije gdje su socijalni radnici procijenili da je život djeteta bio ugrožen. Sada smo na rubu izdržljivosti i, nažalost, zbog prekapacitiranosti moramo veliki broj zahtjeva za smještaj odbiti i uputiti centar za socijalnu skrb da traži prihvat kod drugih pružatelja usluge. Važno je i da već smještena djeca u domu borave što kraće kako bismo mogli biti što protočniji i realizirati hitne smještaje – objašnjava Ćurković Kelava.
Popunjene kapacitete ima i Dječji dom Vrbina Sisak. Trenutno je kod njih ukupno 12 korisnika od čega je dvoje punoljetnih u stanu gdje se pruža socijalna usluga organiziranog stanovanja uz povremenu podršku te je 10 korisnika smješteno u kući. Ravnateljica Đurđica Pavešić-Herkov kaže da su njihovi smještajni kapaciteti trenutno ograničeni na navedeni broj korisnika jer u kući zbog prostornih mogućnosti nemaju uvjeta za dodatne krevete. Naime, njihova matična zgrada je oštećena u potresu zbog čega su privremeno bili u SOS Dječjem selu Lekenik. No, zahvaljujući donacijama, uspjeli su kupiti kuću te je adaptirati i potpuno opremiti kako bi bila funkcionalna za smještaj djece do izgradnje nove zgrade.
- Ove godine, do kraja studenog smo primili 78 zahtjeva centara za socijalnu skrb za smještajem ukupno 164 djece. Od toga je bilo šest zahtjeva za žurnim smještajem djece bez pratnje roditelja koji su strani državljani. Radi se o smještaju tijekom ljetnih mjeseci kad su školski praznici i dio naših korisnika se nalazi u obitelji iz kojeg razloga smo i mogli udovoljiti zahtjevima za žurnim smještajem. Smatram bitnim napomenuti da se većina centara sa zahtjevima za smještaj djece, obraća svim ustanovama koje skrbe za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi pa bi zbrajanje pojedinačno po ustanovama dovelo do krivog podatka – ističe Pavešić-Herkov te dodaje kako uočavaju povećani broj zahtjeva za smještajem djece nakon nesretnih događaja.
S time se slaže i Ćurković Kelava. Prema njihovim internim podacima, broj izdvajanja djece je puno veći nego što je bio prije 2018. godine. Ravnateljica doma u Nazorovoj navodi da su zbog nekoliko tragičnih, ekstremnih događaja centri puno više prisutni na terenu te da se brže poseže za mjerom izdvajanja kako bi se spriječile eventualne nove tragedije u tim obiteljima.
Više anonimnih prijava
Iz Hrvatske komore socijalnih radnika su nam, pak, istaknuli kako ne mogu sa sigurnošću utvrditi što je konkretno doprinijelo povećanju broja zahtjeva za smještajem u dom. Međutim, poručuju, ono što je iz prakse socijalnog rada primjetno jest povećani broj anonimnih prijava sumnji na zanemarivanje i zlostavljanje djece sustavu socijalne skrbi, odnosno centrima za socijalnu skrb.
- U nedostatku analiza i statističkih podataka, stječe se dojam kako je tragičan događaj u Novog Gradišci povećao spremnost susjeda, rodbine, prijatelja ili poznanika obitelji da reagiraju na znakove prisutnosti zlostavljanja ili zanemarivanja djece. Centri za socijalnu skrb reagiraju po anonimnim prijavama i provjeravaju navode iz prijava te u slučaju da se sumnja potvrdi i procjenom stručnih radnika tada obitelji biva pružena stručna pomoć i podrška. Sva djeca za koju se procjeni da je nužno izdvajanje iz obitelji u svrhu zaštite djeteta se realizira smještaj pa makar to značilo dodatno naprezanje sustava – navode iz Hrvatske komore socijalnih radnika te dodaju da se u praksi zna dogoditi da ustanova socijalne skrbi u kriznim situacijama primi na smještaj dijete iako su maksimalno popunjeni kapaciteti doma.
Situacija je, kažu u Komori, svakako prije bila dosta teža, a poboljšanju situacije pripomogli su socijalni radnici svojim dodatnim angažmanom i kreativnošću u iznalaženju rješenja i mimo standardnih procedura kako bi nadomjestili limite ili nedostatke sustava.
Priča o preopterećenosti sustava dovodi nas do sljedećeg problema, za mnoge ključnog u cijelom sustavu – nedostatka udomitelja. U Hrvatskoj trenutno imamo 1277 udomitelja za djecu od čega je 527 srodničkih udomitelja, dok su ostali udomitelji tradicionalni ili standardni udomitelji. Prema procjenama ljudi iz sustava, nedostaje još minimalno 300-njak udomitelja kako bi se spriječila preopterećenost domova za djecu. Naime, u idealnim uvjetima bi dijete trebalo biti samo privremeno u domu, odnosno dok mu se ne pruži potrebna pomoć. Nakon toga je cilj da što prije ide u udomiteljsku obitelj te nakon toga u posvojenu ili da se vrate biološkim skrbnicima, u slučaju da su se popravili uvjeti unutar njihove obitelji.
No, ovaj međukorak zapravo često zapne zbog nedostatka udomitelja zbog čega djeca ponekad ostanu u domu sve do svoje punoljetnosti. Kako bi se populariziralo udomiteljstvo, nadležno ministarstvo je napravilo veliki iskorak po pitanju naknada za rad udomitelja i opskrbnina, što je prva dobra vijest u ovom tekstu. Kako kažu, osnovica za udomitelje odvojila se od osnovice za druga prava u sustavu socijalne skrbi čime se lakše može utjecati na porast osnovice bez donošenja izmjena Zakona o udomiteljstvu i dugotrajne procedure koja prethodi donošenju zakona. Tako Vlada donosi osnovicu jedanput godišnje, do 31. listopada za iduću godinu te je Zakonom propisano da se ne može smanjivati. Osnovica za izračun iznosa naknade i iznosa opskrbnine za 2023. godinu povišena je na 70 eura, a za isplatu naknade i opskrbnina Vlada je osigurala dodatnih 86 milijuna kuna godišnje.
Popularizacija udomiteljstva
- Prepoznavši važnost udomiteljstva, Vlada je donijela i Odluku o provedbi mjere za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata na pružatelje socijalnih usluga kojom se najprije osiguralo 12,3 milijuna kuna za naknadu udomiteljima kojom će se ublažiti udar od porasta cijena energenata u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023., zatim i Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 8. rujna 2022. omogućeno je dodatno povećanje naknade za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata na udomitelje s dosadašnjih 400 na 500 kuna, a planirana primjena mjere je od 1. studenog 2022. za što je dodatno osigurano 1,5 milijuna kuna. Bilježe se i pozitivni učinci izmjena Zakona o udomiteljstvu. Broj novih dozvola za udomiteljstvo u jedanaest mjeseci u 2022. godini veći je za oko 20 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu – poručili su iz MROSP-a.
No, unatoč povećanju naknada, nedostaje i dalje veliki broj udomitelja. Marija Igrec, dopredsjednica Udruge Zipka iz Varaždina, i Mladenka Ravenski, predsjednica Udruge udomitelja Nada Ivanec, navode kako su ljudi danas, nažalost, sve manje spremni posvetiti se skrbi i brizi o djetetu.
- Razlozi za to su brojni - osim današnjeg tempa života, tu su i brojni problemi koji su vezani uz funkcioniranje samog sustava socijalne skrbi. Potencijalni udomitelji često odustaju zbog straha kako će komunicirati s biološkim roditeljima, hoće li se moći nositi s teretom koje dijete donosi sa sobom u njihovu obitelj, hoće li imati dovoljno stručne pomoći ukoliko im zatreba ili hoće li imati razumijevanje i podršku okoline. Nažalost, još je uvijek prisutno i uvjerenje da su udomitelji ljudi koji se bogate na djeci o kojoj brinu i vrlo često ćemo po raznim portalima pročitati loše misli i ocjene udomiteljstva koje su neutemeljene i daju se olako – ističe Ravenski.
Osim nedostatka udomitelja, problem jest i njihova prosječna dob - današnji udomitelji po dobnoj strukturi spadaju u grupu osoba iznad 50 godina te su većinom srednjoškolskog obrazovanja. Prema Zakonu o udomiteljstvu, u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za udomiteljstvo osoba ne smije biti starija od 60 godina, čime brojni udomitelji zbog starosti gube svoju licencu, dok novi pritom ne dolaze. Tijekom proteklih godina provedene su brojne kampanje od strane UNICEF-a i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ali rezultati i dalje izostaju.
Poticanje lokalne zajednice
Još jedan faktor koji je godinama bio kamen spoticanja u privlačenju novih udomitelja jest i visina naknade. Kako kažu naši sugovornici, one su godinama bile preniske. Tek je ove godine nadležno ministarstvo uvećalo naknadu za tradicionalno udomiteljstvo s 830 kuna na 1.350 kuna po smještenom djetetu te s 2500 kuna na 4000 kuna za udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo.
- Udomiteljske naknade su povećane i to je svakako jedan od načina da se pokuša privući više osoba koje bi se posvetile udomiteljstvu jer je velika i olakšavajuća stavka znati da imate dovoljno sredstava da pokrijete potrebe koje dijete ima. Međutim, ako želimo privući mlade, zaposlene udomitelje moramo im osigurati preduvjete za to. Djetetu koje dolazi u obitelj, pa i samoj obitelji, potrebno je određeno vrijeme za prilagodbu. Ukoliko je potencijalni udomitelj u radnom odnosu on trenutno ne može ostvariti pravo na neki dopust za prilagodbu djeteta. Prilagodba je vrlo važna jer se i dijete te udomiteljska obitelj moraju povezati, steći povjerenje, dijete se mora osjetiti sigurno i prihvaćeno, mora osjetiti da nema razloga za strah, a to zahtjeva prisutnost i dostupnost udomitelja u svakom trenutku u prvim mjesecima dolaska djeteta u obitelj – kaže Igrec te dodaje da udomljena djeca ne trebaju samo pomoć udomitelja, već i svih ostalih dionika sustava.
Ima divnih primjera gradova i općina koji su, ističe, prepoznali važnost udomiteljstva pa za udomljenu djecu osiguravaju besplatne vrtiće i prednost kod upisa ili ljetovanja te smatra da bi bilo poticajno kada bi lokalna zajednica svugdje prepoznavala važnost udomiteljstva.
Vlada je još ranije donijela odluku da se domovima za djecu računi za struju i grijanje obračunavaju kao kućanstvu, a ne ustanovi, čime su spriječili drastično povećanje režija. Ipak, do njega je svejedno došlo zbog rasta cijena energenata, što su nam potvrdili i ravnateljice doma u Nazorovoj i Sisku. No, tu dolazimo do druge dobre vijesti u sustavu. Naime, ove će zime Prvo plinarsko društvo (PPD) i Zaklada Novo sutra plaćati svim domovima za nezbrinutu djecu njihove račune za struju i grijanje. Ćurković Kelava je istaknula kako će im dodatna sredstva pomoći da poprave stambene uvjete u objektima te da organiziraju različite aktivnosti za djecu, ali i da starijim tinejdžerima pomognu s dodatnim edukacijama kako bi imali veće šanse za što kvalitetnije osamostaljivanje nakon doma kroz dokvalifikacije, studij, razni tečajeve, vozački ispiti i slično.
Plaćanje računa za struju i grijanje
- Od osnutka naše Zaklade Novo sutra 2016. godine odlučili smo staviti fokus na djecu i one najranjivije u našem društvu i pomagati upravo njima kako bi dobili priliku u životu barem sličnu onima kojima je život podijelio neke bolje karte. Od prošle godine, nakon potresa na Baniji pažnju smo usmjerili i na domove za nezbrinutu djecu kojoj je silno teško na jako puno razina. U godini skupih energenata u PPD-u smo odlučili pomoći na način na koji možemo - podmirivanjem režija za struju i grijanje za sve domove za nezbrinutu djecu i SOS sela u Hrvatskoj tijekom zimskih mjeseci, jer smatramo i svim srcem osjećamo da svako dijete zaslužuje topli dom – ističe Antonija Glavaš, članica uprave PPD-a.
Ovo pritom nije prvi puta da je Enna grupa pomogla domovima za nezbrinutu djecu. Prošle su godine Zaklada Novo sutra i Prvo plinarsko društvo povodom 20. rođendana PPD-a odlučili pomoći djeci iz potresom pogođenog područja Sisačko-moslavačke županije. Uz pomoć centara za socijalnu skrb u Sisku, Glini i Petrinji došli su do 53. djece koju će stipendirati do kraja njihova redovnog školovanja.
- Kroz desetogodišnji projekt osigurane su stipendije za naše srednjoškolce, sva djeca su dobila laptope i svima im je omogućeno ljetovanje na Pagu uz svu potrebnu opremu te su ovo ljeto drugi put uživali na ljetovanju. Nova značajna donacija PPD-a i Zaklade Novo sutra kojom su obuhvaćene sve ustanove koje skrbe za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u vrijednosti utroška sredstava za struju i grijanje je hvalevrijedna te poticaj i drugim poduzećima da u okviru svojih mogućnosti slijede njihov primjer jer se donacijama poboljšavaju uvjeti za smještaj djece – istaknula je Pavešić-Herkov, ravnateljica Dječjeg doma Vrbina Sisak.
Sve više posvojenja
Ostaje nam još zadnja dobra vijest iz sustava, a to je da je napokon došlo do većeg broja posvojenja. Prema javno dostupnim podacima MROSP-a u 2021. je bilo 152 posvojenja, a ove su godine do 9. studenoga 2022. godine ostvarena 162 posvojenja. Prema saznanjima Adopte, udruge za potporu posvajanju, unazad godinu dana MROSP je intenziviralo analizu podataka o djeci smještenoj u sustavu socijalne skrbi i djeci s ispunjenim pravnim pretpostavkama za posvojenje.
- Ta analiza podrazumijeva i intenzivniju komunikaciju između MROSP-a i centara za socijalnu skrb pa vjerujemo kako je to pridonijelo većoj aktivaciji centara za socijalnu skrb i ubrzanju samih postupaka posvojenja - Andreja Turčin, predsjednica Adopte, ali navodi da nema konkretnih podataka o tome da se ubrzao i olakšao proces posvojenja za potencijalne posvojitelje.
Što se tiče broja potencijalnih posvojitelja, prema podacima Ministarstva iz 2021. godine u Registru ih je bilo evidentirano ukupno 847, višestruko više nego djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenja. Uostalom, Adopta je ove godine provela četiri ciklusa edukacija, a na listi čekanja za ADOPTAonicu, stručnu edukaciju potencijalnih posvojitelja koja je preduvjet za upis u Registar posvojitelja, nalazi se nešto manje od stotinu osoba. Prema tome, interes posvojitelja se nije ništa smanjio, iako Turčin navodi da će nesrazmjer broja potencijalnih posvojitelja i broja djece s ispunjenim pravnim pretpostavkama za posvojenje uvijek postojati u većoj ili manjoj mjeri.
Jedna od najvećih prepreka na povećanju broja posvojenja jest činjenica da se biološki roditelji ne žele odreći skrbništva čime dijete ne može ući u proces za posvojenje.
- Nedopustivo je da ijedno dijete u domu čeka dvije, pet ili deset godina dok se odrasli dogovore i smisle što će te kako reformirati. Adopta godinama apelira na nužnost provedbe analize karakteristika sve djece u sustavu, a naročito djece koja ispunjavaju pretpostavke za posvojenje, te intenziviranja stručne podrške centrima za socijalnu skrb u pokretanju postupaka lišenja roditeljske skrbi gdje su se stvorile zakonske pretpostavke uz unaprjeđenje suradnje sa sustavom pravosuđa kroz donošenje sudskih odluka u zadanim rokovima. Drago nam je vidjeti pozitivne pomake u ovoj godini, međutim, još je puno posla pred sustavom i svima nama koji ga činimo – iskreno će predsjednica Adopte.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i PPD-a.