Švedska ratna mornarica okončala je prekjučer tjedan dana dugu potragu za nepoznatom podmornicom u švedskim teritorijalnim vodama, u zaljevu Kanholmsfjärden, 50-ak kilometara od Stockholma. Ta je potraga dobila kolokvijalni naziv “lov na crvene u oktobru”, prema hladnoratovskom podmorničkom trileru “Lov na Crveni oktobar”. U spomenutoj operaciji sudjelovao je veći broj ratnih brodova, helikoptera, ali i marinaca koji su pretraživali otoke u zoni djelovanja, tragajući za mogućim diverzantima. Iako švedska vojska operaciju karakterizira kao obavještajnu akciju, izvjesno je da je bila riječ o lovu na stranu podmornicu koja joj je uspjela umaknuti. General Göranson, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Kraljevine Švedske, u srijedu je priopćio da uočene podmorske aktivnosti “provodi strana sila”, što mu je neprihvatljivo. Većina promatrača smatra da je ta strana sila Rusija. Na ovaj zaključak navodi povećana agresivnost ruskih snaga na području Baltika, prvenstveno zbog nedavnih incidenata koji su uključivali presretanje švedskih zrakoplova od strane ruskih lovaca, pa čak i simulirane nuklearne udare bombarderima Tu-22M na Švedsku. Otprije je poznato da su sovjetske podmornice desetljećima upadale u švedsko teritorijalno more. Kako bilo, Rusija poriče bilo kakvu povezanost s tajanstvenom podmornicom. Premda su švedske snage uspjele prikupiti izvjesnu količinu podataka koji će biti analizirani, one nisu ostvarile konačnu pobjedu, koja se u mirnodopskim uvjetima postiže istjerivanjem nepoznate podmornice na površinu.
Lov je otežavala činjenica da Švedska ne raspolaže protupodmorničkim helikopterima, koji su povučeni iz uporabe prije šest godina, a inače su od najveće važnosti u protupodmorničkom djelovanju. Njenoj mornarici do danas nisu isporučeni zamjenski helikopteri NH-90, naručeni prije više od desetljeća. Njihove prve protupodmorničke varijante neće biti u službi prije 2020., što predstavlja ozbiljan manjak obrambenih sposobnosti. Teško je procijeniti o kakvoj se podmornici radilo zato što je fotografija koju je objavila vojska loše kvalitete. Sa sigurnošću se može reći da to nije bila nuklearna podmornica. One su prevelike i prebučne da bi se mogle sakriti u plitkom Baltičkom moru. Stoga je vjerojatnije da je to bila mini-podmornica ili konvencionalna napadačka podmornica. Ruska Baltička flota raspolaže s dvije starije konvencionalne podmornice klase Kilo i jednom modernom klase Lada, što se koristi samo eksperimentalno zato što ne zadovoljava operativne zahtjeve ruske mornarice. Eventualni motivi Rusije za podmorski upad u švedske teritorijalne vode zasad su nepoznati. Puno se spekuliralo o mogućoj nezgodi na nekoj ruskoj podmornici jer je švedska vojska presrela poziv u pomoć odaslan iz zone potrage; navodno je bio primljen u Kaliningradu, ruskoj enklavi i zapovjedništvu ruske Baltičke flote. Švedska je vojska opovrgnula navode o presretanju poruke. Ako je riječ o ruskoj podmornici, može se pretpostaviti da je pratila vojnu vježbu Northern Archer, održanu prije desetak dana. U njoj su sudjelovale oružane snage Švedske, Danske, Poljske i Nizozemske, koje su uvježbavale protupodmorničko ratovanje.
Slični podmorski upadi događali su se i ranije od 2000. Prije tri godine nekoliko je švedskih ratnih brodova isplovilo kako bi provjerili dojave građana o nepoznatoj podmornici u blizini Gothenburga. Međutim, proteklih je dana prvi put nakon hladnog rata pokrenuta operacija ovako velikih razmjera. Švedska je, dakle, tolerirala strane upade u svoje vode dulje od desetljeća jer ih nije smatrala previše opasnima. Sadašnji sukobi i incidenti s Rusijom i njenim oružanim snagama postaju sve ozbiljniji pa je Švedska, koja nije članica NATO-a, vjerojatno procijenila kako je došlo vrijeme da pokaže mišiće i demonstrira Rusiji svoju odlučnost.
Incidenti s podmornicama, uglavnom sovjetskim, događaju se u Švedskoj od početka 60-ih. Među njima je najpoznatiji i najopasniji incident što se zbio 27. listopada 1981. Tada se sovjetska podmornica S-363 nasukala na hridi nekoliko kilometara od mornaričke baze Karlskrona. Kako je S-363 bila podmornica klase Whiskey, tako se ovaj incident kolokvijalno nazivao “Whiskey on the rocks”, što se prevodi kao viski s ledom. Incident je gotovo doveo do rata između Švedske i Sovjetskog Saveza.
Sasvim je izvjesno da će Švedska ubuduće vrlo oštro braniti svoj suverenitet, što je izjavio i general Göranson. Ona će poduzeti sve potrebne korake kako bi osigurala svoj teritorijalni integritet i suverenitet. S druge strane, vjerojatno je da će Rusija nastaviti svoje operacije, pa će se slični incidenti ponavljati. Prema svemu sudeći, i sjeverna Europa klizi u novi hladni rat.