Prijetili su mu neonacisti pa ljubav svog života nije mogao oženiti: autor danas najpoznatijih krimića slavu nije dočekao, umro je s 50

U subotu će biti točno dvadeset godina da je umro Stieg Larsson. I makar je njegova trilogija "Millenium" postala svjetski hit, najprodavanija i najpoznatija nordijska noir kriminalistička serija svih vremena, Larssonovo bi ime valjalo pamtiti u puno širem kontekstu od književnosti. Pisanje romana bilo mu je tek sporedni posao, prioritetna mu je bila borba protiv fašizma, rasizma i raznih oblika desnog ekstremizma.

Nije ni dočekao svjedočiti svojem književnom uspjehu, umro je od srčanog udara, 9. studenog 2004., bilo mu je tek pedeset.

U to doba još nije bila objavljena ni knjiga "Muškarci koji mrze žene" (kod nas je izdavač Fraktura), početni naslov iz trilogije "Millennium" koja je uslijedila.

Slabo je poznato, piše britanski Guardian, da je na dan svoje smrti trebao u Stockholmu trebao držati predavanje o Kristalnoj noći. Taj mračni događaj iz 1939. svake je godine obilježavao, iskoristio da upozori na opasnost od fašizma. Za njega je to bilo utjelovljenje ponora krajnje desnog ekstremizma protiv kojeg se borio cijeli život.

Kako prolazi vrijeme Larssona u javnosti više pamte kao autora Milleniuma, a sve manje kao čovjeka koji se tvrdoglavo i posvećeno borio protiv suvremenih pojava fašizma.

Ta su uvjerenja bila ukorijenjena u njegovoj biografiji. Djed s kojim je rastao na dalekom sjeveru Švedske bio je komunist, prošao logore za Drugog svjetskog rata. Unuku je prepričavao užase pogroma, što je bitno formativno djelovalo na mladog Larssona, koji je i sam od mladosti bio predani aktivist, prvo u pokretu protiv rata u Vijetnamu, zatim u maoističkim i trockističkim krugovima.

Larsson je proveo dvadeset godina pišući za švedsku novinsku agenciju Tidningarnas Telegrambyrå, najveću u Skandinaviji, radio je tamo od 1983., pisao slabo zamijećene članke. No kad su sredinom 1980-ih desničarski ekstremisti počeli pljačkati banke, krasti oružje i ubijati ljude u Švedskoj, Larsson, koji je pratio tu temu, postao je vodeći autor koji je pisao o promjeni političkog ozračja Švedske. 1983. postaje dopisnik iz Stockholma britanskog časopis Searchlight u kojem dominiraju antifašističke teme. 1991. s grupom autora objavljuje knjige o desnom ekstremizmu.

Tijekom tih godina za razne organizacije i institute u Izraelu, Belgiji i Francuskoj napisao je brojne izvještaje i članke o suvremenom antisemitizmu i krajnjoj desnici.

Ključni trenutak dogodio se 1995., Larsson postaje suosnivač Zaklade Expo, koja do danas izdaje tromjesečni časopis o rasizmu, antisemitizmu i krajnjoj desnici. Sljedeće četiri godine posve se posvetio radu za Expo. U to ulaže golemu energiju, neonacisti ga pak stavljaju na listu za odstrel. Prima prijetnje, šalju mu metke poštom. Njegove kolege gađaju metcima, podmeću auto bombe.

Eva Gabrielsson, životna partnerica Stiega Larssona koja je s njim provela trideset godina, stalno podsjeća da je trilogija tek jedna epizoda u Larssonovu radu, nikako njegovo životno djelo, nikako ono na što bi on stavio naglasak. Napisala je to, konačno, i u svojim memoarima objavljenim 2011.

Na temeljima onoga što je postavio Larsson kao romanopisac izrasla je cijela "milenijska industrija".

Prema njezinim riječima, Larsson i ona nisu se vjenčali iz sigurnosnih razloga, no to je dovelo do toga da je nakon njegove smrti prema švedskom zakonu ostala bez prava na nasljedstvo.

Larsonova je trilogija ‘Millenium‘ postala je popularna sredinom 2005. kada je objavljena prva knjiga ‘Muškarci koji mrze žene‘. Nakon velikog uspjeha prvog dijela uslijedili su i ‘Djevojka koja se igrala vatrom‘ i ‘Kule u zraku‘.

Jedan od najunosnijih švedskih književnih "proizvoda", serijal Millenium prodan je u više od stotinu milijuna primjeraka, podaci su koje je dostavio izdavač Norstedts. Romani su adaptirani u više švedskih filmova, napravljen je hollywoodski blockbuster s Danielom Craigom u glavnoj ulozi, a tamo gdje je Larsson stao nastavio je pisati David Lagercrantz do tad možda najpoznatiji po biografiji "Ja sam Zlatan Ibrahimović", a potom se uključila i autorica Karin Smirnoff.

Dva desetljeća Larssonove smrti ti romani se čitaju kao tmurni predosjećaj razvoja švedske politike, konačno desničarski Švedski demokrati su dio vladajuće koalicije od 2022.

Kao novinar dobro je poznavao švedsko društvo, među prvima progovorio o gnojnim ranama koje su tada bile daleko od očiju javnosti.