EU: Prijevremeni izbori ugrozili bi kraj pregovora

Svaka država suvereno odlučuje kada će imati izbore, stav je koji uvijek ponavljaju visoki dužnosnici EU i diplomati država članica. Nitko od njih ne pristaje biti dio unutarnjih političkih prepucavanja o tome kada bi trebali biti održani prijevremeni izbori u Hrvatskoj.

Stečaj u brodogradilištima

To, dakako, ne sprječava diplomate i pojedine dužnosnike EU da daju svoje osobne procjene o tome kako bi se eventualni prijevremeni izbori odrazili na proces hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u EU koji su ušli u završnu fazu. Većina se naših sugovornika u Bruxellesu slaže da bi prijevremeni izbori doista mogli negativno utjecati na tijek pregovora o članstvu Hrvatske u EU. Računica je jednostavna i logična: Hrvatska je ušla u završnu fazu pristupnih pregovora. Ostalo je još neodrađenog posla kako bi se pregovori i zaključili. Za to je potrebno donijeti nekoliko odluka od kojih su neke izuzetno teške. A teške odluke, pogotovo one nepopularne, ne donose se uoči izbora - u tom pogledu Hrvatska nije nikakav izuzetak.

- Ni kod nas niti u SAD-u teške odluke i povijesne promjene ne usvajaju se u izbornoj godini - kaže naš sugovornik iz jedne države EU, koji ne krije strah da bi prijevremeni izbori mogli ugroziti proces reformi u Hrvatskoj. Isti sugovornik ipak ne vjeruje da će takvih izbora u Hrvatskoj biti. Na osnovi informacija koje dobiva iz Zagreba, kaže da niti oporba nije dala signal da želi nove izbore. Evo nekoliko odluka koje Hrvatska mora donijeti u sljedećim mjesecima kao uvjet za završetak pregovora. Najteža će biti ona o početku stečajnog postupka za sva brodogradilišta za koja se u sljedećih nekoliko tjedana ne pojavi zainteresirani kupac. Ni najveći optimisti nisu sigurni da će privatizacija biti uspješna te strepe od socijalnih nemira nakon što Vlada počne stečajni postupak. Jer ako ne bude privatizacije, alternative nema.

Nema gledanja kroz prste

EU doista ne traži ništa što nisu same države članice dužne učiniti. Ovdje je riječ o strukturalnom problemu neefikasnog sustava državnih potpora koji je za EU neprihvatljiv. Poljska je sa sličnim problemima ušla u EU, pa ih je morala rješavati u prvim godinama članstva. Tu je EU “naučio lekciju” pa od budućih članica traži da takva pitanja skine s dnevnog reda prije zaključenja pregovora o članstvu, a svakako prije samog članstva. Tko može zamisliti da bi Vlada tako tešku odluku donijela nekoliko mjeseci prije kraja pregovora.

Je li moguće da se u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora vlast i oporba dogovore o tome da neće u predizbornoj kampanji koristiti teme poput stečaja brodogradilišta? Čak bi i konsenzus o tome da Hrvatska mora što prije ući u EU, koji postoji među svim relevantnim političkim strankama u Hrvatskoj, bio doveden u pitanje kada bi se raspisali prijevremeni izbori. Naravno, i dalje bi se stranke složile oko samog cilja ulaska u EU.

Ostale teške odluke koje Vlada mora donijeti u ovoj godini odnose se na promjene Ustava, reformu pravosuđa i postizanje konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Predsjednik Republike Ivo Josipović tijekom boravka u Bruxellesu rekao je da su neke promjene Ustava nužne.

Artiljerijska dokumentacija

Ono što se s velikim zanimanjem Bruxellesa i država članica očekuje su presude za važne slučaje korupcije.

EU je pozdravio sve odlučnije mjere koje hrvatske vlasti poduzimaju, uključujući i slučajeve sumnje na korupciju na visokoj razini, ali čeka konkretne rezultate u smislu presuda. I u tom slučaju EU ne žele ponoviti ono što mnogi smatraju pogreškom, a to je situacija kada su Bugarsku i Rumunjsku primile prije nego što su te države riješile pitanje funkcioniranja pravosuđa i borbu protiv korupcije. Hrvatskoj je jasno rečeno da neće ući u EU ako se države članice ne uvjere da više nema razloga za sumnju u hrvatsku iskrenost u borbu protiv te pojave.

Nizu odluka koje se moraju u kratkom roku donijeti, kako bi se dovršili pregovori o članstvu u EU, treba dodati i rješavanje još uvijek otvorenog problema s Tužiteljstvom Haaškog suda oko tražene artiljerijske dokumentacije iz operacije Oluja te problem povratka izbjeglica srpske nacionalnosti s bivšim stanarskim pravima.

EU nema svog favorita

Poznato je da u predizborno vrijeme i najlakša odluka postaje preosjetljiva. A očito su pred Hrvatskom teške odluke za koje su svi znali da će doći na red, ali se nisu usudili rješavati.

Zato ocjene da bi prijevremeni izbori mogli ugroziti proces pregovora o članstvu u EU i postizanje cilja zaključenja tih pregovora tijekom ove godine zvuče logične i točne. Svemu treba dodati da u EU, osim solidarnosti na ideološkoj razini (pučani u korist HDZ-a, socijalisti SDP-a, a liberali HNS-a i HSLS-a), nitko iz EU nema nekoga svog favorita na političkoj sceni Hrvatske.

Priče o tome tko bi mogao uvesti Hrvatsku u EU i koga EU želi dio su unutarnje kampanje u Hrvatskoj, u kojoj svjesno sudjeluju na stranačkoj razini i neki europski političari. No EU i dalje šalje poruku da je Hrvatska kao država ta koja će biti član, tko god bude na vlasti.

Bilo prijevremenih izbora ove godine ili ne, u EU žele da se konsenzus između vlasti i oporbe oko članstva Hrvatske u EU zadrži i u ovoj završnoj, ključnoj fazi procesa pristupanja koja, po mnogim procjenama, traje već predugo i krajnje je vrijeme da se privede kraju.