ANALIZA DAVORA BUTKOVIĆA Kolinda Grabar favorit je Kaptola za predsjednicu države

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, u ponedjeljak je primio HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović.

Prije samo sedam dana Glas Koncila objavio je uvodnik u kojem se klevetničkom naziva tvrdnja, izrečena na jednom međuanrodnom crkvenom skupu u Njemačkoj, da se hrvatska Katolička crkva svrstala uz hrvatske desne stranke.

Samo pet dana poslije tiskanja tog broja Glasa Koncila, kardinal Bozanić primio je HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju, bez ikakve obavijesti o tome da je, recimo, riječ o prvom od niza susreta s predsjedničkim kandidatima, uključujući I dr. Ivu Josipovića.

Desna opcija

Budući da Hrvatska demokratska zajednica neprijeporno jest desna stranka, sasvim je očigledno da je i sastankom s Kolindom Grabar Kitarović Crkva u Hrvata podržala desnu opciju u zemlji i to u neposrednoj izbornoj utrci, što je, zapravo, sasvim legitimno.

Nejasno je, jedino, zašto Crkva smatra klevetničkim ocjene o desnom političkom angažmanu, kada je taj angažman očigledan i kroz istupe njena prvog čovjeka.

Katoličko je svećenstvo u Hrvatskoj još prije nekoliko godina odlučilo zauzeti snažnu oporbenu liniju prema aktualnim vlastima. Ne možemo, naravno, kompetentno govoriti o namjerama zagrebačkog nadbiskupa jer ih naprosto ne znamo.

Ali, javni odjeci Bozanićeva susreta s HDZ-ovom kandidatkinjom sasvim su jasni (kako god da ih Kaptol kasnije pokuša prikazati).

Poslije sastanka Josipa Bozanića i Kolinde Grabar Kitarović, gospođa Grabar Kitarović postala je ne samo HDZ-ova, nego i kaptolska kandidatkinja za predsjednicu Republike. Što nije dobro ni za Crkvu, ni za Kolindu.

Senzibilitet Crkve

Kaptolski predsjednički kandidati, svi poslije Franje Tuđmana, redovito su gubili izbore. Crkva, pak, nikada nije bila sklona Stipi Mesiću, što nije utjecalo na njegovu dvostruku predsjedničku pobjedu. Kaptol se angažirao protiv Ive Josipovića neposredno uoči prošlih izbora, što opet nije pomoglo Milanu Bandiću ni za jedan postotak.

Gospođa Grabar Kitarović ne bi se, znači, trebala pouzdavati u crkvenu potporu. Kada je, pak, riječ o samoj crkvenoj hijerarhiji, valja konstatirati da su biskupi već nekoliko puta, a najočiglednije u slučaju predsjedničkih izbora 2009. godine, ušli u ozbiljan i nepotreban konflikt s građanima Republike Hrvatske, pa tako i s brojnim katoličkim vjernicima.

Izgubi li Kolinda Grabar Kitarović predsjedničke izbore, nadbiskup Bozanić I njegovi suradnici opet će se, kao i prije pet godina, naći s druge strane narodne volje. Pa će onda tvrditi kako je narod u krivu, kako je narod izmanipuliran, kako hrvatski narod ne zna što je dobro za Hrvatsku… I tako dalje, i tako dalje. Stvarno je šteta što je vodstvo Crkve u Hrvata toliko staromodno i toliko nesenzibilizirano za stvarnost koja nas okružuje.