1. Luka, na svojim stranicama objavili ste top-liste pozitivaca i negativaca. Dok vatrogasci spašavaju životinje, mnogi ih truju i muče. Koja priča vas se najviše dojmila?
- Dojmila nas se priča o Maji Sertić, djevojci koja je u samo dva tjedna uspjela udomiti 14 pasa i time pokazala kako samo jedna osoba može donijeti veliku promjenu.
2. Zašto ste na listu stavili zagrebački restoran koji poslužuje prstace?
- Izlov i prodaja prstaca zabranjeni su još od 1994. godine te su za kršenje takvih odredbi predviđene visoke novčane kazne. Izlov prstaca zabranjen je zato što takva aktivnost predstavlja, osim ubijanja životinja, i devastaciju prirodnog okoliša, odnosno morskog dna na kojem rastu prstaci. Osuđujemo restorane koji na meniju imaju prstace, ali pohvaljujemo one koji povećaju vegansku ponudu i imaju velik broj biljnih jela koja su ekološki prihvatljivija.
3. Vaš apel za izmjenu Zakona o eksplozivnim tvarima i potpuna zabrana petardi tijekom cijele godine dosad je podržalo pet ministarstava uz sam MUP. Što treba napraviti da se uznemirujuća buka za slavlja zaustavi?
- Pokrenuli smo peticiju za zabranu petardi tijekom cijele godine kako je i bilo te smatramo da se nikad nije niti trebalo dopustiti uporabu eksplozivnih sredstva F2 i F3 kategorije. Dosad ju je potpisalo više od 30 tisuća ljudi, a dobili smo i podršku brojnih ministarstava. Tražimo hitnu izmjenu Zakona o eksplozivnim tvarima kojim je dopuštena prodaja petardi od 15. prosinca, a uporaba od 27. prosinca do 1. siječnja potpuno nelogično i neopravdano pa teror nad ljudima i životinjama traje pola mjeseca. Osim uznemirujuće buke, ne treba zaboraviti ni česte ozljede ljudi, posebno djece.
4. Kakva su iskustva u drugim zemljama EU? Koliko znam, tamo je dopušten samo vatromet, i to u određeno vrijeme?
- Ovakvo zakonsko rješenje prilagođeno trgovcima petardi nema gotovo niti jedna druga europska zemlja. U većini zemalja prodaja i pucnjava dopušteni su samo 31. prosinca kada je dopušteno i korištenje, i to u točno određenim satima, a sve se više ide u smjeru potpune zabrane. U mnogim zemljama korištenje vatrometa mora se najaviti općinskim vlastima, često tjednima unaprijed, te mnogi gradovi pripremaju isključivo tihe vatromete koji su sada u potpunosti dostupni.
5. Prijatelji koji imaju životinje govore o šoku i tjeskobi od koje pate životinje tih dana. Kakva su vaša iskustva?
- Tijekom cijelih blagdana ljudi su nam se javljali te molili savjete kako pomoći svojim prestrašenim kućnim ljubimcima da lakše prođu razdoblje pucnjave vatrometa i petardi, bojeći se onog najgoreg - smrtnog ishoda. Iz vlastitog iskustva, s našim četveronožnim članovima obitelji, znamo kako to može biti stresno i opasno za njih te je važno da ih ne ostavljaju same.
6. Lani je konačno počeo premještaj medvjeda iz ilegalnih zooloških vrtova. Koliko takvih životinja još ima, gdje su i što se radi da ih se kvalitetno udomi?
- Prema Zakonu o zaštiti životinja, zabranjeno je držati medvjede u zatočeništvu, osim u skloništima i zoološkim vrtovima registriranim pri Ministarstvu poljoprivrede. Dva medvjeda su premještena u sklonište, a još tri medvjeda čekaju da Državni inspektorat odradi svoj posao i izda rješenje za premještaj. Napominjemo kako premještanje financira vanjska organizacija, a od nas se očekuje samo da ispoštujemo i provedemo svoje vlastite zakonske odredbe i rokove koji su odavno prošli.
7. Međutim, Macola kaže da je zadovoljio uvjete za držanje svojih medvjeda. Zašto zakonski nije regulirano tko, gdje i u kojim uvjetima može imati privatni zoološki vrt?
- Zakonom o zaštiti životinja i Pravilnikom o zoološkim vrtovima jasno su regulirani uvjeti koji se moraju zadovoljiti. Kako je zakonom zabranjeno držanje medvjeda kod privatnih osoba, gospodin Macola nije i ne može zadovoljiti uvjete, niti ima registrirani zoološki vrt pri Ministarstvu poljoprivrede, a zakon ne dopušta registraciju nakon roka koji je bio 31. prosinca 2018. Zakoni trebaju vrijediti za sve jednako, pa tako i u ovom slučaju kako za posjednike prva dva tako i za posjednike preostala tri medvjeda koji čekaju svoj red na odlazak u sklonište.
8. Koje ćete inicijative pokrenuti kao posebni savjetnik za dobrobit životinja u Ministarstvu poljoprivrede, na što možete utjecati?
- Imam niz zaista dobrih inicijativa koje bi, kada bi se ostvarile, bile na opće dobro i pomogle kako životinjama tako i ljudima, no provedba Zakona o zaštiti životinja je trenutačno prioritet. Pod tim mislim da treba stati na kraj neodgovornim skrbnicima pasa i mačaka koji stvaraju problem cijeloj zajednici. Lokalne zajednice imaju zakonsku obvezu obići sva kućanstva i provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom.
9. Što će za dobrobit životinja značiti novi zaokret Europe u zelenom planu ZPP i borbi protiv klimatskih promjena?
- Otkad su klimatske promjene aktualne, posebno u posljednjih nekoliko godina, sve se više ističe koliko je naša prehrana namirnicama životinjskog porijekla kriva za globalno zatopljenje. Upravo je neutaživa potreba za mesom dovela do toga da gubimo golema područja tropske prašume koja se pretvaraju u pašnjake za stoku i oranice za soju kojom se te životinje hrane. Konzumacija namirnica životinjskog porijekla u velikoj mjeri pridonosi globalnom zatopljenju.
10. Kako Hrvatska može pratiti te trendove?
- To je vrijeme već došlo i time ne samo da će se direktno spašavati ugroženi okoliš i naša sve upitnija održivost, nego se i sprečavaju glad u svijetu, nestašica pitke vode i mnoge bolesti direktno povezane upravo s našim navikama jedenja golemih količina mesa, mlijeka i jaja. Za početak i barem simboličan čin dali smo zahtjev Saboru da proglasi alarmantno stanje po pitanju klimatskih promjena na primjer mnogih drugih država, no zasad nema naznaka ni da će se to ubrzo dogoditi. Zato vjerujemo u pojedince i njihovu vjeru da vlastitom promjenom mogu učiniti onu globalnu. Aktivirajmo se zajedno jer svatko je važan.