Karlovačka županija ima bogatu povijest koju je vrlo teško prepričati u nekoliko rečenica. Također, na ovom području nalazi se više od 400 povijesnih lokaliteta koji se mogu obići, no onima koji žele upoznati ovaj kraj vrlo se teško snaći. Upravo zato Gradski muzej Karlovac napravio je Kartu baštine Karlovačke županije na kojoj su ujedinili sve povijesne i kulturne podatke na jednome mjestu.
- Karlovačka županija nalazi se na području najvećeg suženja teritorija Republike Hrvatske, a njezina je mreža prometnica vrlo gusta. Karta baštine razotkriva dugotrajne prirodne i povijesne silnice koje su oblikovale njezine granice i raskrižja putova. Kao poveznica primorja i kontinentalnoga dijela, od gorskog praga na jugozapadu do peripanonskog prostora na sjeveru, ovo je područje mjesto prožimanja kulturnih utjecaja. Brojne prapovijesne gradine sačuvane su u tragovima. Najčešće su smještene na uzvišenim prirodnim zaklonima, a nizinske naseobine su rjeđe. Uz njih su često smještene i nekropole. U osvit povijesnog razdoblja susrećemo i tragove Japoda, Kolapijana i drugog predrimskog domicilnog stanovništva - govore iz Gradskog muzeja Karlovac, čiji su djelatnici, kustos povjesničar umjetnosti Igor Čulig i kustosica arheologinja Matea Galetić, pokrenuli ovaj projekt.
- Tražili smo medij kroz koji možemo izložiti koncept kulturno-povijesnog krajolika koji se sastoji od različitih slojeva. Zaključili smo da je na Karti moguće obuhvatiti tri razdoblja: prapovijest, antiku i srednji vijek, pokazati kako kontinuitet tako i diskontinuitet onovremenih naselja i prometnica. S novim vijekom su nastupile daleko radikalnije promjene pa je to razdoblje najbolje izložiti zasebno - objašnjava nam profesor Čulig i napominje kako ovakav interes nije nov u Gradskom muzeju Karlovac.
- Projekt je vezan najviše za naše upravljanje Starim gradom Dubovcem i izložbenu praksu muzeja, posebice obogaćivanje i artikulaciju stalnog postava. Gradski muzej Karlovac je u suradnji s Karlovačkom županijom još 2003. godine napravio prvu virtualnu prezentaciju nepokretne baštine, pod naslovom Stari gradovi Karlovačke županije - dodaje profesor i objašnjava kako je Karta baštine dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku u suvenirnicama Gradskog muzeja Karlovac, Staroga grada Dubovca i Muzeja Domovinskog rata Karlovac -Turanj.
Nije teško bilo prikupiti podatke, odnosno cilj Gradskog muzeja je bio objediniti sve podatke koje imaju na jednome mjestu.
- Za ovaj izdavački pothvat ne bismo se odlučili da nismo uživali pomoć i suradnju našeg kolege konzervatora, arheologa Krešimira Raguža. Zajedno s njim smo se prihvatili zadatka kako pretočiti odabrane stavke iz registra kulturnih spomenika te brojnu literaturu u jedan koncizni medij kao što je karta, pokušali smo stvoriti cjelovitu sliku koja ne služi samo prostornoj orijentaciji nego je i alat spoznaje. Ovo potonje bio je i glavni motiv zašto smo se odlučili za jedan konvencionalni medij kao što je tiskana karta. Doslovce smo htjeli stvoriti jednu cjelovitu ‘kartografsku sliku’ koju se može staviti na zid, uživati u kvalitetnom dizajnu i u mašti putovati nečim što je, ruku na srce, jedna ‘terra incognita’ kako za naše sugrađane tako i za većinu stanovnika Lijepe naše. U našem slučaju, proces se nije sastojao od prikupljanja podataka za izradu Karte baštine, već obrnuto, od traženja medija koji će artikulirati prikupljeno znanje - dodaje profesor Čulig i napominje da se oblikovanje Karte protegnulo na prošlu jesen i zimu, a predstavljena je ovog proljeća.
- Kartu čini odabir prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih lokaliteta, pojedinačnih nalaza, stari gradovi, najvažniji sakralni objekti na području Županije, naseobinski horizonti, špiljski lokaliteti, kamenolomi, podvodni lokaliteti i drugo. Na Karti je vidljivo radi li se o lokalitetu s vidljivim ostacima, pokretnim nalazima ili o nekoj drugoj kategoriji. Vremenski, Karta obuhvaća razdoblje od kamenog doba do ranog novog vijeka na prostoru Karlovačke županije - navode iz Gradskog muzeja Karlovac gdje su se isključivo fokusirali da naprave tiskanu verziju karte.
- Internetsko iskustvo je uglavnom bitno drukčije: digitalne medije koristite tako da ih prilagođavate sebi, nekim tekućim interesima i pitanjima koja u datom trenutku možete artikulirati. Lako ćete nešto zaobići i izostaviti, ne odoljeti iskušenju da preusmjerite potragu na nešto drugo. No ovaj konvencionalni medij je medij sučeljavanja s kompleksnim znanjem - mi smo na medij veličine 100 x 70 centimetara komprimirali više od 400 spomenika koji, osim tri spomenute vremenske dimenzije, imaju dimenziju očuvanosti: neki od spomenika su uočljiva obilježja krajolika ili gradske panorame, neki su ruševine, neki se ne razaznaju u krajoliku - govori Čulig i dodaje kako su za stvaranje Karte morali razviti vlastiti kartografski “jezik”.
- Za ovu je priliku osmišljen sustav od 23 različite ikone, što odgovara sistematizaciji kulturnih spomenika, odnosno stručnom nazivlju - objašnjava profesor Čulig.
Kartu je radio studio InfographicBox IDS, a kreativni tim koji je zaslužan za izgled karte čine Josip Dujmović i Dejan Benko koji su bili zaduženi za izradu ilustracija i ikona, dok je Boris Benko zadužen za kreativni koncept. Timu Karlovčana koji rade uglavnom za inozemno tržište ovo je bio projekt koji su radili s posebnim entuzijazmom.
- Većinu projekata, čak 95 posto, radimo uglavnom za američko tržište, a Kartu baštine Karlovačke županije radili smo s posebnim guštom. Volimo raditi na lokalnoj razini, a smatram da je Karta baštine odlična i edukativna - kaže infografičar Boris Benko. Osim u turističke i promocijske svrhe, ona je namijenjena i kao školsko pomagalo, a u Gradskom muzeju vjeruju da će je koristiti šira populacija.
- Digitalne platforme ne namjeravamo razvijati sami već s eventualnim partnerima. Imamo prilično jasnu sliku o našim korisnicima, odnosno o tome kako se treba odvijati promocija znanja iskazanog na Karti, koja je nastavno pomagalo za škole, gdje će biti interpretirana, ovisno o uzrastu, uz pomoć nastavnika ili samostalno. Također je i alat za izradu specijaliziranih turističkih itinerera, kakvih već ima u Karlovačkoj županiji, no ne dovoljno. Jasno nam je da turističke vodiče i putničke agencije treba informirati o našoj baštini, baš kao i turiste. Vjerujemo da će kod potencijalnih turista potaknuti maštu i istraživački duh jer za takav profil turista Karlovačka županija je područje novog iskustva neslućene raznolikosti - dodaje Čulig, kustos kulturno-povijesnog odjela Gradskog muzeja Karlovac.