Medvednica je omiljena zagrebačka zelena oaza, izletište i utočište za ljubitelje prirode, planinarenja, piknika, sanjkanja… Naslonjena na glavni grad, njegov je neizostavni dio - obronci planine spuštaju se sve do grada, Medvednica je fizički povezana sa Zagrebom koji, da nije brda koje mu čuva leđa, ne bi imao jednu od svojih najatraktivnijih zona.
Ta je planina nedavno dobila i novu atrakciju - potpuno obnovljen Centar za posjetitelje Medvedgrad zahvaljujući kojemu je najljepša sljemenska utvrda dobila novo ruho i ponovo je otvorena za građane. Centar je dio projekta "Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica" koji je počeo 2018. godine, a u projekt je uloženo 40 milijuna kuna.
U Centru su potpuno obnovljeni Veliki i Mali palas, koji sada sadrže informacijski centar i suvenirnicu, uz atraktivne muzejske izložbe te prostor za odvijanje raznih programa, radionica i događanja.
Tu su i posebni sadržaji za djecu s dva edukativna programa i pripadajuće interaktivne dječje igračke, kao i mozgalica koja će pružiti zabavno učenje o prirodnim i kulturnim vrijednostima Medvednice.
U sklopu projekta u Centar je ugrađena moderna informatička i multimedijalna oprema, a realizirano je i snimanje filmova i fotografija sa zemlje i iz zraka o Parku prirode Medvednica i njegovim zanimljivostima.
Nakon zahtjevne i višegodišnje renovacije vrijedne, u kojoj je, u raznim fazama, sudjelovalo više od 200 stručnjaka, arhitekata, građevinara, dizajnera i drugih kreativaca, novoobnovljeni drevni grad sjaji potpuno novim ruhom.
Osim obnovljenih zidina, popločenog prilaza i okolnih puteva, novih klupa od hrastovine, te kompletno renovirane unutrašnjosti što je restauratorima zadalo mnogo muka, tu je i novi, futuristički Centar za posjetitelje koji će obogatiti edukativno-turističku ponudu na području Parka prirode Medvednica: interaktivne izložbe, suvenirnica, konferencijska dvorana, kazalište sjena, ali i makete životinja u stvarnoj veličini koje komuniciraju s posjetiteljima... Građevinski su potpuno rekonstruirana sva tri objekta, Zapadni palas, gornji dio gdje se nalazi multifunkcionalna dvorana, uredi, sanitarni čvorovi, i donji dio koji će poslužiti za ugostiteljski dio, odnosno za dostavu i posluživanje hrane. Obnovljen je i Mali palas te Južna kula.
Utvrda je sagrađena u 13. stoljeću i smještena je na južnim padinama Medvednice, na brdu Mali Plazur, na visini od 593 metara. Takav smještaj pružao je odličan položaj za nadzor okolice i kontrolu prometnih putova. Na Medvedgradu se nalazi ranogotička kapelica sv. Filipa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim hrvatskim vojnicima u Domovinskom ratu koji ovom prilikom nije obnavljan. S utvrde Medvedgrada se pruža jedan od najljepših pogleda na Zagreb i njegova je obnova svakako jedan veliki dodatni motiv za posjet ovoj zagrebačkoj planini.
Sama Medvednica prvi put se u povijesnim izvorima i spominje sredinom 12. stoljeća, u Zlatnoj Buli Bele III., u kojoj se Gradecu daruje posjede na toj gori. Baš zato što je tako blizu Zagrebu, Medvednica je i najposjećenija hrvatska planina, na njoj je oko pet stotina kilometara razgranate mreže planinarskih puteva.
Gore vode tri ceste, deseci makadama, oko osamdeset pješačkih staza, devet je međusobno povezanih kružnih biciklističkih staza na kojima je sve više biciklista. Godišnje planinu posjeti, procjena je Parka prirode, oko milijun ljudi. Najviši vrh je Sljeme, na visini od 1035 metara. Među Zagrepčanima se uvriježilo da kad kažu Sljeme misle na cijelo brdo, ne na sam vrh. Sljeme i Medvednica tako danas među mnogima funkcioniraju gotovo kao sinonimi.
Parkom prirode zapadni dio Medvednice proglašen je prije točno četrdeset godina, 1981.
Iako Medvednica nije visoka, Sljeme je popularno i među skijašima, na obližnjim padinama skija se desetljećima. Na Sljemenu je 1934. uređena skijaška skakaonica. Kasnije su prosijecanjem šuma napravljeni spustovi, prva skijaška žičara sagrađena je 1950. Od 2005. na Sljemenu se voze i utrke svjetskog skijaškog kupa (Snježna kraljica). Gore su tri skijaške žičare – trosedežnica i dvije vučnice, tzv. sidra. Zimi se skija na Crvenom, Bijelom, Zelenom i Plavom spustu te Bijeloj i Činovničkoj livadi.
Među od zapada do istoka petnaestak planinarskih domova možda je najpopularniji "Ivan Pačkovski", ali ako ga tako nazovete, nitko neće znati o kojem domu govorite jer je među planinarima i posjetiteljima to mjesto poznato kao Puntijarka. Od podnožja do Puntijarke vodi nešto više od četiri kilometra dugačka, strma Bikčevićeva staza. Vikendima je puno planinara i u planinarskim domovina Grafičar, Risnjak, Runolist te na Hunjki.
SADRŽAJI U OBNOVLJENOM MEDVEDGRADU
U Velikom – zapadnom palasu nalazi se informacijski centar s info pultom i suvenirnicom. U njegovoj središnjoj dvorani postavljena je muzejska izložba "Začarana povijest" koja interpretira bogatu povijest Medvedgrada te samog Parka. Ovaj prostor ima ulogu infocentra i multifunkcionalnog prostora za razna događanja.
U Malom – istočnom palasu nalazi se stalna muzejska izložba "Tajne drevne planine", a sastoji se od srednjovjekovne smočnice i kazališta sjena. Izložak Kazalište sjena prikazuje motive iz mitova i legendi vezanih za Medvedgrad, kao što su vile, Crna kraljica, coprnice... Tu su uvršteni specijalni efekti poput maglice dima, a smočnica prikazuje rekonstrukciju srednjovjekovne smočnice s modelima/replikama hrane i pribora iz drevne kuhinje. U prostoru smočnice posjetitelji mogu pregledati i knjigu s receptima tradicionalnih jela...
U Južnoj kuli, gdje se u sklopu multimedijskog postava "U kraljevstvu drevnih šuma" prikazuju prirodne i kulturne vrijednosti zaštićenog područja Medvednice, dočekuju nas Ozana Ursić i Vedran Kasap iz Studija Clinica, koji su s još četvero kreativnih studija osmislili i realizirali sadržaj izložbe.
Cvrkut ptica i šum potoka posjetitelja prati kroz cijeli postav, ali nije riječ o bilo kakvim pticama nego je to autentično glasanje udomaćenih vrsta životinja s Medvednice, što je posebno snimljeno za ovaj projekt.
Atrakcija u Južnoj kuli ne nedostaje, posebno će to biti zanimljivo djeci i mladima, koji će uživati u interaktivnoj postavi muzeja. Prostorom dominira prostorna instalacija debla koje simbolizira tajanstvenu šumu, a posebno su impresivne gigantske ilustracije šume Medvednice koje oslikavaju sve unutrašnje zidove u punoj visini kule od 15 metara. Posjetitelj aktivacijom odabrane zaštićene vrste naslikane na zidu pokreće interaktivni sadržaj – animaciju, zvuk, mehanički pokret ili svjetlo te dobiva informacije.
Dodatni sadržaji Centra uključuju posebnu ponudu za djecu s dva edukativna programa i pripadajućim interaktivnim dječjim igračkama te mozgalicama koje će omogućiti zabavno učenje o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka prirode Medvednica.
Nakon što je prostor dobio novu vizuru, trebalo ga je oplemeniti dodatnim vrijednostima. Novim tehnologijama omogućili su raznovrstan sadržaj koji priča najljepšu priču o Medvednici.
ATRAKCIJE NA MEDVEDNICI
Špilja Veternica
S čak 7127 metara je peta najduža u Hrvatskoj i značajno je arheološko i paleontološko nalazište, a posjetitelji mogu razgledati prvih 380 metara špilje. Prepuna je fenomena koji se rijetko viđaju u klasičnim, turistički uređenim špiljama, od erozijskih vrtložnih oblika i pješčanih dina, pa do pronađenih ostataka izumrlog špiljskog medvjeda, lava, leoparda, hijene, nosoroga, pragoveda, golemog jelena, fosila školjki i morskih ježinaca, a nađeni su i zubi morskog psa. U njoj su živjeli i ljudi, što dokazuju ostaci alata neandertalaca te modernog čovjeka. Pronađeni su i rimski novčići, brončane kopče za odjeću i svjetiljka uljanica. Špilja je preko zime zatvorena jer u njoj tada zimski san provodi čak četrnaest vrsta šišmiša. Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa) od sredine ožujka do kraja studenog od 10 do 16 sati vodiči dočekuju posjetitelje, a obilasci se otkazuju u slučaju lošeg vremena. Ulaznica stoji 40 kuna za odrasle, 30 za studente i umirovljenike te 20 za djecu.
Rudnik Zrinski
Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom kraljevsku rudarsku povlasticu koja je njemu i njegovu potomstvu omogućavala da na svim svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra i drugih kovina. Ta povlastica omogućila je Zrinskima rudarenje na Medvednici, na području Rudarskog vrta. Potomak Petra Zrinskog Nikola potpisao je 1527. godine sa Zagrepčanima ugovor koji im daje pravo na rudarenje. Tada otpočinje povijest rudarstva u Rudniku Zrinski. Procijenjeno je da je dnevna proizvodnja rudnika iznosila 10 tona rude u kojoj je bilo oko pet kilograma srebra. Računa se da je dnevno ondje radilo oko trideset rudara. Postoje mnoge legende i kazivanja koja govore o tajnim hodnicima koji vode od Rudnika Zrinski do Medvedgrada te do crkve svetog Marka na Gornjem gradu. Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa) od sredine ožujka do kraja studenog od 10 do 16 sati vodiči dočekuju posjetitelje i bez vodiča rudnik nije moguće posjetiti. Ulaznica stoji 20 kuna za djecu, 23 za studente i umirovljenike te 25 za odrasle.
Slap Sopot
Stijena po kojoj se spušta slap visoka je devet metara, pa je ovo i najveći slap na Medvednici. Skrivena je na mjestu do kojeg se može doći markiranom stazom od Gornjeg Vrapča do izvora Družinec na romantičnoj čistini s klupama, odakle je moguće krenuti lijevo prema Ponikvama ili desno prema slapu Sopot. Put se dalje penje kroz gustu i vrlo lijepu šumu, a zatim se strmo spušta do šumske ceste koja uz potok Vrapčak vodi najprije do slikovite livade s klupama, a zatim i do samog slapa. Nasuprot slapu izgrađen je drveni most. Cijeli taj impresionistički prizor skriven je u šumskoj hladovini.
500 Horvatovih stuba
Arhitektonski biser Medvednice nalazi se na sjevernoj padini, a gradio ih je planinar Vladimir Horvat od 1946. do 1953. godine. Atraktivni put od 500 kamenih stuba vodi nas do nekoliko malih ponora, vidikovaca, špilje Medvednice te konačno do odmorišta Srnec s klupama za izletnike. Markirani put počinje od livade Hunjke ispred Zvonimirovog doma, a za silazak do odmorišta Srnec potrebno je 45 minuta. Izlet je posebno pogodan za obitelji s djecom, a okrjepa nakon povratka na livadu Hunjku može se dobiti u Zvonimirovom domu ili u planinarskoj kući Mala Hunjka. Prilaz stubama moguć je i s vrha Sljemena stazom broj 39, koja se odvaja od Činovničkog sedla i vodi vrlo slikovitom i divljom šumom do odmorišta Srnec.
TRI NAJPOPULARNIJE PLANINARSKE STAZE
Leustekova staza
Jedna od inače najugodnijih staza na Sljemenu, dugačka, ali ne preteška, zbog gradnje žičare u svojem je prvom dijelu sada dosta razrovana i uništena. Ali ako pregrmite tih prvih pola sata, naredna dva ćete hodati kroz lijepu šumu, bez strmih uspona. Automobil se ostavlja u ulici Bliznec, na istom dijelu gdje starta i Bikčevićeva staza - stoga tamo gdje vidite najveći broj parkiranih automobila, to je vaše odredište. Javnim prijevozom ide se do Mihaljevca brojem 14, a zatim linijom broj 15 do predzadnje stanice Gračani. U Medvednicu se ulazi u smjeru sjevera, nedaleko od temelja nekadašnje vile Rebar. Na skoro pola puta nalazi se planinarsko sklonište Adolfovac - tu napravite pauzu i predahnite. Nakon odmorišta šumski put ide dalje prema vrhu, dva puta presijeca asfaltiranu sljemensku cestu. Na dobro označenom križanju pred kraj odabrat ćete želite li do Runolista, do kojeg vodi još stotinjak metara jako strmog uspona, ili želite nastaviti prema vrhu, do Stare lugarnice i na koncu do Činovničke livade.
Bikčevićeva staza
Najpopularnija i najprometnija staza na Medvednici, staza broj 18, nazvana po šumaru slavonskog podrijetla Tomislavu Bikčeviću, svoju popularnost najviše duguje dvjema stvarima. Prva je izrazita prometna dostupnost - auto se može ostaviti doslovno na korak od početka staze (što će u stvarnosti uspjeti tek onima koji dođu u cik zore, ali i ostala mjesta su u neposrednoj blizini), te činjenica da vodi do jednog od najpopularnijih planinarskih domova na Sljemenu - Puntijarke, službenog imena "Ivan Pačovski". Staza nije jako duga, na ovom dijelu ima oko pet kilometara, ali je u pojedinim dionicama, posebnice pri vrhu prije dolaska do doma, dosta strma i nije za ljude slabe kondicije. No, grah i štrudle u Puntijarki bit će dobra nagrada za sav napor.
Poučna staza Miroslavec
Jedna od najlakših staza na Medvednici ujedno je i jedna od posjećenijih. Radi se o stazi broj 13 koja vodi od Šestina, točnije restorana Šestinski Lagvić, prema Kraljičinom zdencu. Na stazi nema težih uspona, dugačka je tek tri i pol kilometra pa je prikladna za sve uzraste i tjelesne forme, a većim dijelom prolazi uz potok Kraljevec pa se planinari kroz lijep hlad i uz umirujuć žubor vode. Automobil se može ostaviti na parkiralištu iza šestinske crkve, a javnim prijevozom stiže se od Mihaljevca (zadnja stanica tramvajske linije 14), odakle vozi bus 102 za Šestine. Idealna je za početnike i one koji tek testiraju svoju tjelesnu kondiciju.
