VODIČ

U potrazi za debelim hladom: najbolja mjesta za planinarenje u vrućim ljetnim mjesecima

Ne želite hodati hodati po kršu i kamenjaru izloženi suncu? Ne morate odustati od planinarskih pohoda, odaberite planine bogate šumom!
 Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Kamenjar i planine uz obalu, poput Biokova, Dinare, Mosora, južnog Velebita i planina Dalmatinske zagore, pa i vrhova na otocima, zbog izloženosti suncu nisu najbolja mjesta za penjanje u ljetno doba godine. Nema ni razloga od lipnja do rujna hodati po kršu, Hrvatska ima dovoljno šumovitih staza na kojima može biti ugodno i tijekom najtoplijih ljetnih dana.

Hrvatsko zagorje - Ivanščica

image
Tcerovski/Getty Images/istockphoto

Šumama bogata Ivanščica površinom je najveća i najviša planina u Hrvatskom zagorju, zapravo je jedina planina među zagorskim gorama. Njezine južne padine od Budinščine, Zlatara i Lobora su pitome. Sjeverne, iz Ivanca i Lepoglave, puno su strmije.
Po šumama Ivanščice je puno gorskih livada i potoka. Planinom se pruža dvadeset i sedam kilometara dug hrbat.
Na Ivanščici je šest utvrda koje planinari vole obilaziti: Loborgrad, Belgrad, Belecgrad, Milengrad, Oštrcgrad i Grebengrad.
Jedna od tura koja vodi kroz hladovinu je Belec - Belecgrad - Babin zub - Belige - Ivanščica.
Belecgrad je na vrhu strme stjenovite hridine, ali staza do njega vodi kroz šumu.
Od crkve u mjestu Belec treba voziti prema nešto više od dva kilometra udaljenom zaseoku Juranščina. Na samom kraju asfalta napravljeno je parkiralište odakle se dalje obično ide pješice, makar je automobilom moguće još pola kilometra dalje, makadamom do planinarske kuće Belecgrad koja se nalazi na 440 m/nv. Odande šumska cesta vodi do Belecgrada, ruševine starog grada koje izletnici vole obići.
image
Tcerovski/Getty Images/istockphoto

Dalje se planinarskom stazom, preko vrhova Babin zub i Belige, dolazi do pod sam vrh Ivanščice. Staza je dobro označena.
Ivanščica je jedna od najposjećenijih hrvatskih planina. Hodati tuda znači hodati kroz šume, česte i velike gorske livade i potoke.
S vrha Ivanščice lijep je pogled na Hrvatsko zagorje do Medvednice i Samoborskog gorja te slovenske planine, Julijske, Kamniško-savinjske i austrijske Alpe. Pogled na sjever ide prema Ivancu, Pohorju, Ptuju, Ormožu, Prekmurju, Varaždinu, Čakovcu, Međimurju, Podravini pa sve do mađarskog jezera Balaton.

Okolica Zagreba - Medvednica
image
Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Medvednica je puna staza koje su u šumi. Jedan od mogućih izleta je s istoka, iz Markuševačke Trnave, na vršni dio. Polazak je iz naselja Toti do kojega možete autobusom ZET-a iz Markuševačke Trnave. Od autobusne postaje u Totima po asfaltu pokraj mjesne kapelice pa uz potok Trnava doći ćete do prve oznake koja vodi put Gorskog zrcala.
Put u tom dijelu još vodi kroz selo, prolazi pokraj lovačkog doma Prigorje, tu se ulazi u područje Parka prirode Medvednica, ide nedaleko zelene livade uz betonirano korito potoka Trnava preko mostića uz potok put Gorskog zrcala. Do Gorskog zrcala može se i autom pa onda dalje gore pješice planinarskom stazom broj 33 uz potok. Oko kilometar dalje je odmorište sa stolom i klupama. Napravljeno je uz kaskade. Potok je pregrađen branom koja brani od jačih bujica.
image
Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Gorsko zrcalo je ravna vertikala, stijena veličine oko 20 x 20 metara, po kojoj se često penju alpinisti, na njemu se održavaju treninzi alpinističkih škola, a i Gorska služba spašavanja koristi ga kao vježbalište za penjanje.
Nedaleko Gorskog zrcala je nadstrešnica sa stolovima i klupama, lijepo mjesto za odmor. Od tamo stazom koja vodi kroz korito potoka, a potom po ugaženom putu kroz šumu krećete prema PD-u Hunjka i hrptu. Od Gorskog zrcala do Hunjke je jednostavno, treba koncentrirano slijediti markacije, staza broj 23 je dobro obilježena.
Od Hunjke se ide stazom M1 koja presijeca Sljemensku cestu, vodi na hrbat, ide pokraj crkve posvećene Majci Božjoj Sljemenskoj, spušta se do Činovničke livade te po njenoj sjevernoj strani vodi na vrh Medvednice.
S vrha se vide Ivanščica, Strahinčica, Ravna gora iznad Trakošćana, Hrvatsko zagorje, a ako je dobra vidljivost, i slovenske Alpe.

Slavonija - Papuk
image
Ivana Nobilo/Cropix/Cropix

Slavonija nije samo zelena ravnica, dio nje je i tijekom najsušnijih ljeta intenzivno zelena gora. Požeška kotlina okružena je planinama, a slavonske šume pravo su mjesto za planinarenje tijekom ljetnih vrućina. I vrhovi Papuka obrasli su šumom, ogoljenih stijena ovdje je malo. Papuk je jedan od najočuvanijih krajolika u zemlji. Dolina Jankovac mjesto je okupljanja i druženja mnogih planinara. Tamo su uz livade i dva umjetna jezera, izvor, dvije špilje u obližnjim stijenama.
image
Ivana Nobilo/Cropix/Cropix

Jankovac je još 1955. proglašen park-šumom, a ime nosi po grofu Josipu pl. Jankoviću, veleposjedniku u čijim je rukama bilo puno zemlje od Voćina do Virovitice. Grof je 1840. napustio lagodan i u bogatstvu uljuljan život u Beču, preselio se na Papuk, želeći biti u zelenilu šume. Današnju dolinu Jankovac uredio je grof. Na toj ravnici okruženoj bukovim šumama dao je sagraditi lovačku kuću, potok ujezerio u dva protočna mala jezera u kojima je uzgajao pastrve, uredio staze za jahanje... U Jankovcu je danas poučna Grofova staza koja vodi od planinarskog doma pokraj jezera kroz šumu do izvora potoka.
Od planinarskog doma Jankovac, bilo da krenete put Ivačke glave, Lapjaka ili Češljakovečkog vrha, staze su u gustim šumama.

Gorski kotar
image
Matija Djanjesic/Cropix/Cropix

Navodimo nekoliko ideja za izlete oko Skrada, kraja koji je odavno okrenut turizmu, i zimskom i ljetnom. Prvo prenoćište u Skradu je otvoreno 1841., zgrada je sačuvana do danas, a za povijest Gorskog kotara jedna je od značajnijih. Od gradnje Lujzinske ceste 1811. ovdje je puno posjetitelja.
Uspon do Skradskog vrha (1043) strm je, ali nije dugačak. Oko vrha je travnata zaravan okružena s tri strane šumom. Skradski vrh je iznad Skrada, šumovit i strm, do njega se dolazi lijepom, uređenom stazom kroz bukovu šumu. Gore je marijanska kapelica, oko nje su klupe za odmor i bogoslužje.
Osim Skradskog vrha, ovaj kraj nudi i ugodnu šetnju do Vražjeg prolaza i Zelenog vira.
Vražji prolaz je tri stotine metara dubok prirodni kanjon koji se nalazi u neposrednoj blizini Skrada. Kanjon je stvorila voda koja je tisućama godina izjedala kamen i napravila sebi put. Tim uskim, oko osam stotina metara dugačkim kanjonom visokih stijena teče planinski potok Jasle. Tu su i dvije špilje - Zeleni vir i Muževa špilja koja je na samom kraju kanjona.
Zeleni vir je sedamdeset metara visoka stijena, osovljena između dva šumovita obronka. S vrha se obrušavaju dva potočića. Jedan brzo nestaje, a drugi se ruši okomito, stvara slap koji pada pred otvor špilje s jezercem i ulijeva se u potok Curak koji ovdje izvire. Unutar špilje je jezerce smaragdno zelene boje, bistre i mirne vode.

Lika - Sjeverni Velebit
image
Ranko Suvar/Cropix/Cropix

Lička strana Sjevernog Velebita je šumovita pa je za razliku od primorske, pune krša, na ličkoj tijekom cijelog ljeta moguće planinariti po stazama koje većim dijelom idu kroz guste šume.
Zavižanska cesta ide od Babić Siče, ulaza u Nacionalni park Sjeverni Velebit, do parkirališta ispod planinarskog doma Zavižan.
Početna točka izleta i uspona na vrhove Zavižanski Pivčevac i Mali Rajinac je na Zavižanskoj cesti, neposredno prije smjerokaza za Zavižanski Pivčevac i Mali Rajinac. Tu je proširenje na kojem treba ostaviti automobil. Iako staza ima dijelove koji idu po livadama, najveći dio staze ide kroz visoku bukovu šumu u koju se ulazi već na samom početku, nakon parkinga.
Potom slijedi penjanje i spuštanje, obilaženje više vrtača i put izlazi na šumsku livadu Buljevac.
Staza skreće desno i tamo je uspon na Zavižanski Pivčevac. I makar put ide kroz visoku borovu šumu koja štiti od sunca, kratak završni dio uspona vodi kroz klekovinu i podrazumijeva kratku izloženost suncu na samom kraju uspona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 14:05