WATSONOVO REMEK DJELO IZ 1968.

ZAVIST I MUŠKI ŠOVINIZAM IZA VELIKOG OTKRIĆA Watson (90), autor knjige, bio je i ostao 'zločesti dečko svjetske biologije'

James Watson i Francis Crick primaju Nobelovu nagradu
 Keystone/Hulton Archive / Getty Images
 

Jedna od najpoznatijih popularno-znanstvenih knjiga svakako je “Dvostruka uzvojnica” nobelovca Jamesa Watsona koja je objavljena 1968. godine (hrvatski prijevod u izdanju izdavačke kuće Kruzak iz Zagreba objavljen je 2000. godine). No, za razliku od većine knjiga toga žanra koje potiču radoznalost i maštu, “Dvostruka uzvojnica” izvrsno prikazuje u kojoj su mjeri znanstvenici ljudi kao i svi drugi te tijekom istraživanja prolaze kroz sve emocije, i dobre i loše, kao i u svakodnevnom životu. Radoznalost, ustrajni rad i požrtvovnost, ali i ambicija, zavist i egoističnost često se izmjenjuju u laboratorijima koji tragaju za velikim otkrićima. Upravo stoga i pola stoljeća nakon objave, “Dvostruka uzvojnica” visoko kotira na listama načitanijih knjiga iz popularne znanosti.

O čemu govori knjiga

“Dvostruka uzvojnica” na zanimljiv i uzbudljiv način pokazuje kako su James Watson i Francis Crick došli do otkrića strukture DNK. Spoznaja da “molekula života” ima oblik dvostruke uzvojnice najveće je otkriće u biologiji 20. stoljeća, a sve što je iza toga uslijedilo imalo je korijene u tome otkriću: odgonetanje genetskog koda, molekularno razumijevanje evolucije, projekt Ljudskog genoma, identifikacija pomoću DNK otiska... Autor knjige James Watson (90) bio je i ostao neka vrsta “zločestog dečka svjetske biologije”. Rođen je u Chicagu u obitelji biznismena. Bio je čudo od djeteta pa je već kao 15-godišnjak upisao studij biologije ne bi li zadovoljio strast za promatranjem ptica. No, nakon stečene diplome, a tijekom rada na doktoratu, mladi se Jim zaintersirao za genetiku pa se 1950. uputio na postdoktorski studij u Dansku da bi se godinu dana poslije našao u Cambridgeu. Ondje je upoznao 12 godina starijeg britanskog znanstvenika Francisa Cricka s kojim je počeo potragu za strukturom DNK.

Digital illustration DNA structure in colour background ; Shutterstock ID 150725585; PO: 100 47953; Job: Shutterstock; Other: Public Affairs
Shutterstock/Creations

Glavni akteri

Francis Crick (1916. - 2004.) rođen u Northamptonu u Velikoj Britaniji u obitelji tvorničara obuće. Po struci fizičar, karijeru je počeo tijekom Drugog svjetskog rata u britanskom Admiralitetu. Iako je postigao zapažene rezultate, zbog čega mu se smješkala obećavajuća karijera vojnog fizičara, Crick se nakon rata okrenuo istraživanjima u biologiji. Kada je 1951. u Cambridgeu sreo mladog američkog genijalca Jamesa Watsona, Francis Crick već je bio prešao tridesetu i malo tko je vjerovao da je pred njim blistava znanstvena karijera. No, taj fantastični znanstveni dvojac dvije godine kasnije otkrio je strukturu molekule života. Tijekom te uzbudljive potrage, Watson i Crick imali su i konkurenciju, znanstvenicu Rosalind Franklin (1920. - 1958.) s King’s Collegea u Londonu kojoj je kao asistent dodijeljen Maurice Wilkins (1916. - 2004.). No, Wilkinsu se nije svidjela takva podjela rada jer je mislio da će on biti šef, a Franklin asistentica.

Uzbudljiva utrka

Umjesto da blisko surađuju, Wilkins i Franklin radili su svatko za sebe. Za razliku od Watsona i Cricka koji su svakodnevno sate i sate provodili u plodnim znanstvenim raspravama, Franklin i Wilkins jedva da su i komunicirali. Tenzije između njih dvoje toliko su ojačale da je Wilkins naposljetku uspostavio bolji odnos s konkurentskim dvojcem te je njima prenosio informacije o istraživanjima Rosalind Franklin. Ona nije ni slutila da je Wilkins njezine rezultate pokazivao Watsonu i Cricku. Naposljetku su njih dvojica u veljači 1953. godine otkrili strukturu DNK te su zaključili da “molekula života” izgleda poput dvostruke spirale ili uvijenih ljestvi s gusto poredanim prečkama. Svaka je prečka sastavljena od para nukelotida: ako je s jedne strane adenin (A), na drugoj je strani timin (T) ili ako je s jedne strane guanin (G), s druge je strane citozin (C). Ključan doprinos tom otkriću bio je kristalografski rad Rosalind Franklin, koji je bez njezina znanja Wilkins pokazao Watsonu i Cricku.

Otkriće u pubu

O otkriću do kojeg su došli, Watson i Crick prvi su put raspravljali u Eagle pubu u Cambridgeu. “Osjećao sam se pomalo mučno kad je u pauzi za ručak Francis ušao u Eagle dovikujući svakome tko je mogao čuti da smo odgonetnuli tajnu života”, zapisao je James Watson u “Dvostrukoj uzvojnici”. U knjizi je opisao Cricka kao sporednu osobu, pričljivoga hvalisavca, gotovo čudaka. “Nikada nisam vidio Francisa Cricka umjereno raspoloženog. Možda je takav u društvu nekoga drugoga, ali u mome nikada. To nema veze s njegovom današnjom slavom”, napisao je Watson o Cricku na početku knjige. Objava “Dvostruke uzvojnice” i Watsonov pogled na pozadinu otkrića nisu se nimalo svidjeli Francisu Cricku, pa je izlazak te knjige zauvijek zahladio njihove odnose.

371633 17: James Watson, co-discoverer of the DNA helix attends a press conference on the completion of the first assembly of the human genome June 26, 2000 in Washington. (Photo by Alex Wong/Newsmakers)
Alex Wong/Newsmakers / Getty Images
James Watson

Rosalind Franklin

Objava “Dvostruke uzvojnice” posebno je razbjesnila obitelj i prijatelje Rosalind Franklin koja je 1958. godine preminula od raka jajnika u 38. godini. U knjizi je Watson posprdno naziva Rosy iako je tako nisu zvali ni njezini najbliži prijatelji.

- “Dvostruka uzvojnica” jedna je od najčitanijih popularno-znanstvenih knjiga ikad napisanih. No, ta knjiga donosi uvredljiv portret moje sestre Rosalind. To je izazvalo veliki gnjev u našoj obitelji i čak postalo upozorenje mladim djevojkama koje su razmišljale o znanstvenoj karijeri s kakvim će se problemima susretati - rekla je britanska povjesničarka i publicistkinja Jenifer Glynn, mlađa sestra Rosalind Franklin koja je 2012. godine objavila knjigu “My sister Rosalind Franklin”. Ipak, kad se 2003. godine u Londonu obilježavalo pola stoljeća od otkrića strukture DNK, James Watson je pokazao lijepu gestu jer je, govoreći o danima koji su prethodili velikom otkriću, istaknuo golemu ulogu Rosalind Franklin. - Bila je inteligentna žena, a iako smrtno bolesna, nije se ni na što žalila, nego je radila sve do smrti - rekao je tada Watson.

Što je poslije bilo s akterima otkrića?

Watson, Crick i Wilkins 1962. godine dobili su Nobelovu nagradu za medicinu. Maurice Wilkins karijeru je nastavio na King’s Collegeu do umirovljenja. Francis Crick se kasnije preselio u SAD gdje je sudjelovao je u otkriću genetskog koda. Originalan i kreativan znanstvenik, Francis Crick njegovao je osoben životni stil pa je tako, primjerice, eksperimentirao s marihuanom i LSD-om. Nakon otkrića strukture DNK, Watson je postao profesor na Harvardu, a 1967. godine prihvatio je direktorsku poziciju u institutu Cold Spring Harbor Laboratory (CSHL) na Long Islandu. Tamo je radio gotovo 40 godina te bio najzaslužniji za pretvorbu CSHL-a od malog instituta u jednu od najvećih svjetskih istraživačkih i obrazovnih ustanova. No, 2007. godine, uoči promocije svoje knjige “Avoiding Boring People” u Velikoj Britaniji, James Watson izazvao je veliki skandal. Dao je intervju Sunday Timesu u kojem je istaknuo: “Intimno sam veoma sumoran kada je riječ o perspektivi Afrike jer su naše socijalne politike zasnovane na činjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao naša, a svi testovi pokazuju da to nije istina”. Dodao je i to da je vjerovao da su svi ljudi jednaki, no “svi oni koji su imali crnačke zaposlenike znaju da nije tako”. Izbio je golemi skandal planetarnih razmjera. Iako se Watson odmah ispričao ustvrdivši da “nema znanstvene osnove za takve tvrdnje”, ekspresno je umirovljen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 22:33