GLOBUS

LUSTRACIJA GENIJALNOG NOBELOVCA Kao mladić otkrio je strukturu DNK, kao starac otkrio je skrivenog rasista u sebi

James Watson prije dvanaest godina zaprepastio je javnost tvrdnjom da su crnci manje inteligentni od bijelaca, ali se potom ispričao. Sad je to ponovio, ali se nije ispričao. Znanstvena zajednica odmah ga se odrekla. Mnogi se pitaju zašto ustraje u ekscentričnoj tvrdnji o inferiornosti crnaca kad je dekodiranje njegova vlastitog genoma pokazalo da u sebi ima 16 posto crnačkih gena
 REUTERS

Amerikanac James Watson s 25 godina došao je do najvećeg otkrića u biologiji 20. stoljeća, a za to je s 34 godine dobio Nobelovu nagradu. Bio je prvi voditelj projekta Ljudski genom, a slovio je i kao najutjecajniji biolog druge polovice 20. stoljeća. No, u 80. godini izazvao je skandal planetarnih razmjera svojom izjavom da su “crnci manje inteligentni nego bijelci”, zbog čega je ekspresno umirovljen u Cold Spring Harbor Laboratoryju (CSHL), gdje je proveo najveći dio radnog vijeka i bio najzaslužniji za njegovu pretvorbu od malog instituta u jednu od najvećih svjetskih istraživačkih i obrazovnih ustanova.

Nakon desetljeća koje je proveo uglavnom izvan svjetla reflektora, James Watson (90) nedavno je postao akter novog skandala. Podsjetimo, početkom siječnja američka javna televizija PBS prikazala je dokumentarni film “American Masters: Decoding Watson”, koji je pokazao da slavni biolog ne odustaje od svoga kontroverznog stava o povezanosti rase i inteligencije.

James Dewey Watson rođen je 1928. u Chicagu u obitelji biznismena. Bio je čudo od djeteta pa je već kao 15-godišnjak upisao studij biologije ne bi li zadovoljio strast za promatranjem ptica. No, nakon stečene diplome, a tijekom rada na doktoratu, mladi se James zainteresirao za genetiku pa se 1950. godine uputio na post­doktorski studij u Dansku da bi se godinu dana poslije našao u Cambridgeu. Ondje je upoznao 12 godina starijeg britanskog fizičara Francisa Cricka, pa su njih dvojica počeli zajednički istraživati strukturu DNK (deoksiribonukleinska kiselina).

Pritom su se natjecali s konkurentskim dvojcem s King’s Collegea u Londonu, znanstvenicom Rosalind Franklin i njezinim asistentom Mauriceom Wilkinsom. No Wilkins i Franklin radili su svatko za sebe, za razliku od dvojca s Cambridgea koji je svakodnevno sate i sate provodio u plodnim znanstvenim raspravama. Tenzije između njih dvoje toliko su ojačale da je Wilkins naposljetku uspostavio bolji odnos s konkurentima te je njima prenosio informacije o istraživanjima Rosalind Franklin bez njezina znanja.

Naposljetku su Watson i Crick u veljači 1953. godine otkrili strukturu DNK te zaključili da “molekula života” izgleda poput dvostruke spirale ili uvijenih ljestvi s gusto poredanim prečkama.

Za otkriće strukture DNK, Watson, Crick i Wilkins 1962. godine dobili su Nobelovu nagradu za medicinu. Njihova kolegica Rosalind Franklin preminula je 1958. od raka jajnika u 38. godini života. Iako su bili odličan tandem, Watson i Crick poslije su se udaljili, a neko vrijeme čak nisu ni razgovarali. Zahladnjenje u njihove odnose unijela je Watsonova knjiga “Dvostruka uzvojnica” iz 1968. godine u kojoj je mladi i drski Amerikanac opisao svoju verziju događaja koji su prethodili velikom otkriću. Briljantni znanstvenik Francis Crick ispao je kao neka sporedna osoba, pričljivi hvalisavac, gotovo čudak.

U knjizi je Watson posprdno govorio i o Rosalind Franklin, tragičnoj znanstvenoj heroini čiji su kristalografski podaci bili glavni dokaz za postojanje dvostruke uzvojnice. Opisujući je kao neprivlačnu ženu koja zapravo nije razumjela što radi, Watson je zaslužio epitet muškog šovinista, a poslije se više puta opravdavao izjavama poput one da se genetičko inženjerstvo treba iskoristiti kako bi se sve djevojčice rađale lijepe.

Nakon otkrića strukture DNK Watson je postao profesor na Harvardu, a 1967. prihvatio je direktorsku poziciju u institutu Cold Spring Harbor Laboratory (CSHL) koji će idućih godina pretvoriti u meku molekularne biologije. Nadalje, James Watson bio je jedan od najglasnijih pokretača tri milijarde dolara vrijednoga projekta “Ljudski genom”. Projekt je pokrenut 1989., a Watson je bio prvi voditelj sve dok se 1992. nije posvađao s vodstvom Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Na vrhuncu slave Watson se zaljubio u 20 godina mlađu studenticu Elizabeth Lewis, kojom se i oženio 1968. Obitelj je ubrzo postala brojnija za dva člana: Rufusa (1970.) i Duncana (1972.). U ranoj dobi u Rufusa su Watsonovi primijetili prve znake autizma, a u adolescentskoj dobi dječak je prvi put hospitaliziran jer se pokazalo da boluje i od shizofrenije.

- Rufus nikada nije mogao normalno pohađati školu. Iako je bio bistar, nikad nije mogao napisati test jer nije mogao organizirati svoje misli - ispričao je Watson. Kako se ne može sam brinuti za sebe, Rufus i dalje živi u roditeljskoj kući, a pojavljuje se i u filmu “Decoding Watson”.

James Watson više je puta javno govorio o tome kako je duboko nesretan zbog Rufusova mentalnog stanja, a 2003. godine, prilikom proslave 50. obljetnice otkrića strukture DNK u Londonu, izjavio je da je toliko tužan zbog boli koju trpi njegov sin da bi čak želio da je njegova žena pobacila dok je bila trudna. O toj proslavi u travnju 2003. godine izvještavala sam iz Londona za Jutarnji list, a imala priliku sresti Watsona na konferenciji za novinare u Royal Societyju gdje je kao svoje goste pozvao nobelovca Sidneyja Brennera, sir Aleca Jeffreysa, koji je otkrio DNK fingerprint, i našeg Miroslava Radmana.

- Upravo sada, društvo, mnogi ljudi, naposljetku i novinari misle kako je nemoguće koristiti genetiku da bismo se genetski popravili. Mislim da bi trebalo dopustiti da pokušamo poboljšati ljudski život - rekao je tada Watson optužujući ljevičare da konceptom političke korektnosti sprečavaju razvoj genetske tehnologije. No, nije ostao dužan ni vjerskim liderima, pa ga je tadašnji predsjednik Royal Societyja u šali nazvao “emeritus enfant terrible”.

Watsona sam drugi dan vidjela i na proslavi na King’s Collegeu, gdje sam ga upitala kako se osjeća pola stoljeća nakon velikog otkrića. - Pa dobro. Uzbuđen sam, naravno. Ali, znate sva ta događanja - kratko i nestrpljivo mi je odgovorio te rezolutnim pokretom uzeo šalicu kave i okrenuo se elegantnoj supruzi Elizabeth. Ponašao se kao razmaženi dječak navikao da bude u središtu pozornosti. Ipak, pokazao je i lijepu gestu jer je, govoreći o danima koji su prethodili velikom otkriću, istaknuo golemu ulogu Rosalind Franklin. - Bila je inteligentna žena, a iako smrtno bolesna, nije se ni na što žalila, nego je radila sve do smrti - rekao je tada.

Watson nikad nije krio da je njegovo rušenje granica u ustaljenim načinima razmišljanja i pristupu znanosti motivirano Rufusovom mentalnom bolešću, pa je tako početkom 2007. godine pristao biti “pokusni kunić”. Naime, kompanija 454 Life Sciences dekodirala je Watsonov genom po cijeni od milijun dolara, a zatim ga, uz njegovu suglasnost, javno objavila na internetu.

U jesen te 2007. godine Watson je planirao seriju predavanja u Engleskoj povodom izlaska svoje knjige “Avoiding Boring People”. Uoči dolaska u London dao je intervju Sunday Timesu u kojem je istaknuo: “Intimno sam veoma sumoran kad je riječ o perspektivi Afrike jer su naše socijalne politike zasnovane na činjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao naša, a svi testovi pokazuju da to nije istina.” Dodao je i to da je vjerovao da su svi ljudi jednaki, no “svi oni koji su imali crnačke zaposlenike znaju da nije tako”. Izbio je golemi skandal, a pet uglednih britanskih institucija, uključujući sveučilišta u Cambridgeu i Oxfordu te Science Museum, otkazalo je gostoprimstvo slavnome znanstveniku.

Watson se zatim ispričao ustvrdivši da “nema znanstvene osnove za takve tvrdnje”, no njegov CSHL ga je poslao u mirovinu bez počasti kakvu bi inače zavrijedio svojim radom. Nakon toga se povukao iz javnosti, no u travnju 2008. Nature je objavio analizu njegova genoma. Ta je analiza pokazala da nobelovac ima 16 posto gena koji potječu od nekog crnog pretka iz Afrike te devet posto gena iz Azije. - Netko s Islanda je ustvrdio da sam 16 posto crnac i devet posto Azijac. Mogao bih zamisliti scenarij prema kojem su moji preci imali afričku krv, ali ne vidim azijsku vezu - rekao je Watson tada te dodao da je donirao 2300 dolara za predsjedničku kampanju Baracka Obame.

Tijekom proteklih 10 godina, James Watson živio je samozatajno, a medijsku je pozornost na trenutak privukao u studenome 2014. kad je na aukciji za 4,7 milijuna dolara prodao svoju Nobelovu medalju. Svoj čin pravdao je pomanjkanjem prihoda od pozvanih predavanja za koja su presahnuli pozivi jer je postao “persona non grata”. Film “Decoding Watson”, koji je snimljen u ljeto 2018., trebao je biti prilika za njegov povratak u javni život. No, na pitanje jesu li se promijenila njegova stajališta o rasi i inteligenciji odgovorio je:

“Nikako. Želio bih da su se promijenila, da postoje nova saznanja koja govore da je vaš odgoj manje važniji od prirode. U prosjeku postoji razlika između crnaca i bijelaca na IQ-testovima. Rekao bih da je razlika genetska.” CSHL je odmah priopćio da “nedvosmisleno odbacuje neutemeljena i bezobzirna osobna stajališta dr. Jamesa D. Watsona” te da su njegove izjave “za svaku osudu i da nemaju veze sa znanošću”. Vodeći američki mediji odmah su krenuli u potragu za Watsonom, no on je zasad nedostupan jer je u listopadu 2018. doživio prometnu nesreću zbog koje i sada prima medicinsku skrb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:30