‘Sve će se promijeniti do 2030. Temperatura rapidno raste, polovica čovječanstva već je ugožena‘

Čovječanstvo je na tankom ledu, a taj se led brzo topi, rekao je putem video poruke glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na konferenciji za novinare Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) u švicarskom gradu Interlakenu gdje je upravo predstavljen tzv. Synthesis Report IPCC-a.

"Postoji više, izvedivih i učinkovitih opcija za smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek, a oni su dostupni sada", poručili su znanstvenici u najnovijem izvješću koje je Gutteres nazvao "vodičem za preživljavanje čovječanstva".

- Kao što je navedeno u današnjem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene, ljudi su odgovorni za gotovo cjelokupno globalno zagrijavanje u posljednjih 200 godina. Stopa porasta temperature u posljednjih pola stoljeća najveća je u 2000 godina. Koncentracije ugljičnog dioksida najveće su u najmanje dva milijuna godina. Klimatska tempirana bomba otkucava – naglasio je Antonio Gutteres.

Neviđeni razmjer izazova

Podsjetimo, Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva (u odnosu na predindustrijsko razdoblje), što bi omogućilo opstanak malih pacifičkih otočnih država. No, u listopadu 2018. godine, IPCC je istaknuo neviđeni razmjer izazova potrebnih za održavanje zagrijavanja za 1,5 stupnjeva. Pet godina kasnije taj je izazov postao još veći zbog stalnog porasta emisija stakleničkih plinova. Tempo i opseg dosad učinjenog te trenutni planovi, nedostatni za borbu protiv klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju kako smo se već zagrijali za 1,1 Celzijevih stupnjeva te ćemo prag od 1,5 stupnjeva dostići već 2030-ih. Ako želimo zadržati zagrijavanje na 1,5 stupnjeva, emisije bi se trebale smanjiti za 50 posto do 2030. godine. Znanstvenici su tijekom tjedan dana okupljanja u Interlakenu posebnu pozornost usmjerili na borbu za klimatsku pravdu: ona je ključna jer su oni koji su najmanje pridonijeli klimatskim promjenama nerazmjerno pogođeni.

- Gotovo polovica svjetske populacije živi u regijama koje su vrlo osjetljive na klimatske promjene. U posljednjem desetljeću, broj smrti zbog poplava, suša i oluja bio je 15 puta viši u ugroženim regijama - rekla je Aditi Mukherji, jedna od 93 autora novog izvještaja.

Dvije ključne poruke

- Po meni su ključne dvije poruke današnjeg izvješća. Klimatske promjene se ubrzavaju, ovo je sinteza 6. izvješća, a sa svakim novim izvješćem problem je sve očitiji. Drugo, postojeća financijska i tehnička rješenja su dobra, ali nisu još na skali koja je potrebna da bi imale utjecaj – rekao nam je Ivan Güttler, zamjenik glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavod (DHMZ) koji je predstavljao Hrvatsku na IPCC-jevom sastanku u Interlakenu.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) jest UN-ova organizacija utemeljena 1988. godine, a okuplja preko 3000 vodećih svjetskih klimatologa. Nagrađen Nobelovom nagradom za mir 2007. godine, IPCC svakih šest-sedam godina objavljuje svoja klimatološka izvješća. 6. izvještaj IPCC-a objavljen je u obliku tri pojedinačna izvještaja 2021. i 2022. godine dok Synthesis Report predstavlja sintezu svega toga.

- IPCC funkcionira na principu tri radne grupe. Prva je fokusirana na fizikalne i kemijske procese koji se događaju u klimatskom sustavu. Druga je fokusirana na prilagodbu, primjerice, kako se prilagođavamo poplavama i proizvodnji hrane. Treća skupina je fokusirana na rješenja, u smislu koje tehnologije smanjuju emisije stakleničkih plinova. U svakom od tih izvješća IPCC ima zadatak napraviti pregled literature i sintetizirati veliki broj studija. Tako da svako izvješće radne skupine ima nekoliko tisuća stranica i sažetak. Na kraju cijelog procesa sintetiziraju se informacije iz sva tri dijela aktivnosti koje IPCC provodi te se objavljuje zajedničko izvješće, dokument na tridesetak stranica - pojasnio je Ivan Güttler.