POLA STOLJEĆA OD PRVE EKSPEDICIJE VRAĆAMO SE NA NAJBLIŽE NEBESKO TIJELO Apolonova sestra Artemida vraća čovjeka na Mjesec

Prošlo je 46 godina otkad su ljudi posljednji put stupili nogom na površinu Mjeseca. Nakon prosinca 1972. više nijedan čovjek nije napustio ni nisku orbitu oko Zemlje, a kamoli sletio na neko drugo nebesko tijelo. Prošlog tjedna, obilježavajući 50. godišnjicu prvog slijetanja na Mjesec, NASA je najavila novi program.

Dok se prvi program zvao Apollo, prema grčkom bogu Apolonu, novi će se zvati Artemis, po njegovoj sestri blizanki Artemidi. Kći Zeusa i Lete, Artemida je boginja lova, divljine, divljih životinja, čednosti i - mjeseca. U skladu s novim imenom programa, osim što je plan vratiti muškarce na Mjesec, prvi put u povijesti na njega će sletjeti i žene.

Zašto toliko dugo nismo bili na Mjesecu?

Let u svemir je skup, a originalni program Apollo, koji je čovječanstvo i doveo na Mjesec, jedan je od najskupljih u povijesti. No, u usporedbi s, primjerice, Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) i nije toliko skup. Kada bismo cijenu Apolla prilagodili za inflaciju, danas bi stajao oko 120 milijardi dolara, a ISS je samo do 2010. godine koštao oko 150 milijardi, a traje i dalje.

Novac je možda i bio problem, ali odluka o njegovu trošenju je politička, a politika već dugo ne podržava istraživanje svemira s ljudskom posadom. Nakon programa Apollo, NASA se usredotočila na robotske međuplanetarne misije i svemirske postaje u niskoj orbiti, a udio financiranja NASA-e u saveznom proračunu SAD-a smanjen je gotovo deset puta - sa 4 posto u vrijeme slijetanja na Mjesec na oko 0,4 posto danas.

Predsjednik George Bush mlađi još je 2004. naložio NASA-i da osmisli program koji bi zamijenio Space Shuttle i vratio čovjeka na Mjesec. Agencija je potrošila 9 milijardi dolara razvijajući program Constellation (zviježđe), no kada je Barack Obama došao na vlast, otkazao je program. Česte promjene prioriteta, procjenjuje se, dovele su do toga da je NASA izgubila oko 20 milijardi dolara na planiranje i razvoj otkazanih projekata.

Hoćemo li se sada doista vratiti?

Politička klima sada je puno pozitivnija. Predsjednik Trump prije dvije je godine naložio NASA-i da osmisli povratak na Mjesec do 2024. godine - vjerojatno računajući da će to biti taman pred kraj njegova drugog mandata. Prošlog ponedjeljka NASA je svečano objavila da je program, osim što je dobio ime po Artemidi, dobio još 1,6 milijardi dolara u tekućoj fiskalnoj godini kako bi mogao ubrzati razvoj tehnologija potrebnih za ispunjenje svojih ciljeva. “Naša je zadaća krenuti brzo i ostati”, poruka je promotivnog videa koji je NASA objavila u ponedjeljak.

“Potaknuti naše zajedničke napore sa strašću koja će nas vratiti na Mjesec na način potpuno različit od onoga prije 50 godina.” Ove riječi dramatično izgovara glumac William Shatner, slavan po ulozi kapetana Kirka u originalnim “Zvjezdanim stazama”.

Stručnjaci smatraju novi plan prilično ambicioznim te će on sigurno ovisiti o dostatnom financiranju, no reciklirani elementi Bushova programa Constellation - najveća lansirna raketa Space Launch System (SLS) i kapsula Orion - već su u finalnim stadijima razvoja i riječ je o tehnologiji koju će se lako iskoristiti za novi plan povratka na Mjesec.

Što je novo u programu Artemis?

Ključni element novog svemirskog programa je postaja koju NASA planira postaviti u orbitu oko Mjeseca, nazvana Gateway (kapija, vrata, ulaz). Gateway će biti tranzitna postaja koja će postati temeljna baza za buduće istraživanje Mjeseca, ali i putovanja s ljudskom posadom na dalje destinacije unutar Sunčeva sustava, kakva je Mars.

Poput Međunarodne svemirske postaje, i Gateway će biti suradnja sadašnjih partnera na projektu ISS - na novoj će postaji ponovno surađivati iste svemirske agencije: američka NASA, europska ESA, japanska JAXA, kanadska CSA i ruski Roscosmos.

Cilj je postaviti manji prostor za boravak astronauta, spremnike za gorivo, pristupne prstenove za pristanak kapsula s teretom i ljudskih posada, prostorije za izvođenje znanstvenih eksperimenata te sustav za lansiranje višestruko iskoristivih sletnih modula na Mjesec.

Prema novom planu, astronauti bi mogli sletjeti na Mjesec, odraditi dio znanstvene misije, potom se vratiti na Gateway, pa nakon nekoliko dana ponovno sletjeti na Mjesec istim sletnim vozilom.

Uz planirani razvoj infrastrukture na Mjesecu, polutrajnih nastambi i postrojenja za pretvaranje lunarnog leda u raketno gorivo, na Gateway bi se mogle slati zalihe vode, kisika i goriva za buduće letove prema Marsu, bez potrebe da se taj težak teret lansira s površine Zemlje, što je najskuplji način da se nešto pošalje u svemir.

Kada ćemo ponovno sletjeti na Mjesec?

U ovom je trenutku nezahvalno predviđati. Iako NASA ima mandat vratiti se na Mjesec do 2024., programi svemirskog istraživanja s ljudskom posadom toliko su složeni i zahtjevni da bilo koji nepredviđeni problem lako može značiti mjesece ili čak godine odgode.

Za sada, NASA planski razvija svoj SLS i kapsulu Orion, a Europska svemirska agencija proizvodit će servisne module za Orion, koji će astronautima i letjelici pružati električnu energiju i raketni potisak do kraja svake misije.

NASA računa i na pomoć privatnih kompanija poput SpaceX-a i Boeinga, koje će vjerojatno dobiti zadaću lansiranja dijelova postaje Gateway, kao i slanja opskrbnih misija na postaju svojim kapsulama Dragon i Starliner.