Skupina europskih mikrobiologa sa Sveučilišta Ghent u Belgiji odlučila se upustiti u koštac sa smrdljivom tajnom svlačionica u fitness centrima širom svijeta: zašto oprema za vježbanje smrdi još danima nakon korištenja? Prva pretpostavka koja se svakome nameće jest da neke tkanine zadržavaju više znoja od drugih, no znoj sam po sebi nema neugodan miris.
Ali krivci su bakterije na našoj koži, koje proizvode takve mirise, a koje se puno brže razmnožavaju na određenim majicama za tjelovježbu – točnije, na majicama izrađenim od sintetičkih materijala kao što je to poliester. Tako su barem pokazali rezultati njihovog istraživanja u kojem su sudjelovala 26 zdrava ispitanika, 13 žena i 13 muškaraca, koji su bili uključeni u trening spinninga noseći majice ili od pamuka ili od sintetičkih vlakana.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Nakon vježbanja majice su stavljene u plastične vrećice i zatim zaključane, zajedno s ostalom odjećom, u prljave ormariće za garderobu. Nakon 28 sati, nezavisna komisija stručnjaka za mirise procijenila je da poliesterske majice smrde gore od onih pamučnih.
Znanstvenici su, zatim, uzeli bris s majica u području pazuha, gdje ima najviše bakterija (za ilustraciju, na kvadratnom centimetru kože inače obitava oko 100 bakterija dok ih na istoj površini ispod pazuha ima oko 10 milijuna). Na poliesterskim majicama natopljenim znojem našli su puno više „smrdljivih“ bakterija Micrococci nego na pamučnim majicama.
Rezultat je bio iznenađujući jer te bakterije inače ne obitavaju u području pazuhu. U sklopu druge, zasebne studije uzeli su briseve s pazuha više od 200 dobrovoljaca te su otkrili vrlo nisku pritnost bakterije Micrococci na tom dijelu kože. Tako su znanstvenici došli do zaključka da nešto u poliesterskoj tkanini natopljenoj znojem potiče razmnožavanje te bakterije koja stvara neugodne mirise.
Dok prirodne tkanine upijaju vodu natopljenu neugodnim mirisom, odnosno znoj, autori studije pretpostavljaju da se ta tekućina nakuplja u mikroskopskim prostorima između sintetičkih vlakana te se na taj način stvara idealan ambijent za razmnožavanje bakterija.
Kako bi to dodatno istražili, uzeli su nekoliko vrsta smrdljivih bakterija i pokušali ih uzgojiti u petrijevim posudama obloženim različitim tkaninama: poliesterom, akrilom, najlonom, flisom, viskozom, pamukom i vunom. Rezultati su bili različiti: u pamuku se razmnožava vrlo malo smrdljivih bakterija, što je bilo u skladu s rezultatima prvog dijela istraživanja, dok je u poliesteru populacija bakterija bujala.
Sintetički najlon se pokazao idealnim ambijentom za bakteriju Propionibacterium acnes, soj bakterija koje uzrokuju akne i neugodan misis nogu. Zanimljivo je da su otkrili i da se u jednoj od testiranih tkanina bakterije uopće ne razmnožavaju, a to je viskoza.
Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr
Ovo istraživanje bi moglo dati korisne informacije proizvođačima sportske odjeće. – Mnogi proizvođači su počeli u tkanine dodavati antimikrobike, poput nanosrebra. No, takve kemikalije uništavaju sve mirkoorganizme, a to znači i one korisne, a ne samo štetne – rekao je koautor studije Nico Boon sa Sveučilišta Ghent dodajući da to može poremetiti naš prirodni obrambeni sustav.
Stoga on i njegovi kolege preporučuju da se za vježbanje radi takozvana hirbridna odjeća kod koje će zona ispod pazuha biti izrađena od pamuka, dok bi ostatak majice mogao biti od sintetičkih materijala.