Europski kardiolozi: Umjesto 130/80, gornja granica tlaka je 140/90

Krvni tlak više ne trebaju drastično smanjivati čak ni svi dijabetičari! Umjesto dosadašnjih vrijednosti 130/80, gornja granica podignuta je na 140/90 milimetara žive, što znači da je po svemu sudeći dio pacijenata godinama uzimao lijekove bez pravog medicinskog razloga.

Riječ je o najnovijoj preporuci europskih kardiologa koji kažu da su petogodišnja znanstvena istraživanja pokazala kako ipak nije potrebno snižavati krvni tlak po svaku cijenu, a sve kako bi se smanjio rizik za bolesti srca i krvnih žila.

Zaključak o djelovanju lijekova za snižavanje krvnog tlaka također je zanimljiv - bez obzira na njihov naziv, svi su jednako učinkoviti!

Uzalud pili tablete

Sukladno tim novim spoznajama donesene su nove smjernice za podjelu kardiovaskularnog rizika prema kojima, primjerice, dio pacijenata s malim rizikom više ne bi trebao dobivati nikakve lijekove nego samo promijeniti životne navike. Mnogi koji su se godinama mučili da dostignu idealan krvni tlak sada mogu odahnuti. Naime, svi lijekovi, pa tako i oni za snižavanje krvnog tlaka mogu imati i neželjene posljedice, a prema novim smjernicama kardiolozi će ipak imati znatno personaliziraniji pristup liječenju krvnog tlaka.

Jedan od autora europskih smjernica je i akademik Željko Reiner, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Zagreb, koji ističe da je dosad postojala podjela na osobe koje imaju rizik za smrtnost od kradiovaskularnih bolesti veći od 5 posto pa se trebaju liječiti i one koje imaju manji rizik i ne treba ih uopće liječiti.

- Nova podjela kardiovaskularnog rizika ima četiri razine, i to vrlo visoki, visoki, umjereni i niski, a sve kako bi se maksimalno individualiziralo liječenje - kaže Reiner.

Pušenje i pretilost

Na primjeru objašnjava da će onaj tko ima šećernu bolest i oštećenja organa zbog nje, visok krvni tlak, masnoće u krvi imati vrlo visok kardiovaskularni rizik i nužno je liječenje lijekovima. No, zato će onaj čiji je tlak tek minimalno povišen, puši i ima povećanu tjelesnu težinu morati samo promijeniti stil života, premda bi po starim smjernicama sigurno završio na nekoj tableti.

Rizik životne dobi

Inače, visok krvni tlak kao rizik za kardiovaskularne bolesti veliki je zdravstveni problem u Hrvatskoj jer s njim muku muči čak 44 posto odraslih, i to nešto više muškaraca nego žena. Najviše je visokotlakaša među starijima od 65 godina. Prema anketi od prije nekoliko godina, među visokotlakašima je bilo 5,6 posto onih koji su preboljeli srčani udar i 5,4 posto moždani udar. Zanimljivo je da tek polovica onih koji imaju visok tlak uzima lijekove, a 14 posto dobro regulira svoj tlak. Liječnici ističu da je redovito uzimanje terapije put k smanjenju opasnosti od moždanog ili srčanog udara.

Među novostima u smjernicama je i koncept “rizik životne dobi”. Uočeno je da godine donose rizik, ali on se značajno povećava rizičnim ponašanjem. Primjerice, 40-godišnjak koji puši ima podjednak rizik za smrt od kardiovaskularnih bolesti kao 60-godišnjak koji ne puši.

Među novostima je i posvećivanje više pažnje psihosocijalnim čimbenicima rizika poput niskog socioekonomskog statusa, stresa na poslu i u obitelji, nezaposlenosti, straha od gubitka posla, depresije... Čak su i neki poremećaji povezani s kardiovaskularnim rizikom. To znači da bi na pretrage trebalo slati osobe koje imaju tzv. apneju, odnosno koje tijekom sna nakratko prestanu disati, ali i muškarce koji imaju erektilnu disfunkciju (impotenciju).

Velika smrtnost

Da bi se prevenciju kardiovaskularnih bolesti i liječenje rizičnih pacijenata moralo u Hrvatskoj ozbiljnije shvatiti, pokazuju podaci prikupljani proteklih pet godina prema kojima i dalje spadamo u skupinu zemalja s visokim kardiovaskularnim rizikom. Za razliku od Hrvatske koja u tom segmentu zdravlja ne bilježi pomak nabolje, Velika Britanija, Irska i Slovenija preselile su se među zemalje s niskim rizikom. Zato i ne čudi da i dalje svaki drugi umrli u Hrvatskoj umire upravo zbog neke bolesti srca i krvnih žila.