Iako smo u Scuba skeneru pisali o problemima sidrenja na poljima posidonije, morat ćemo još jednom. Institucije su već u akciji. U cilju sprečavanja nelegalnog sidrenja i zaštite podmorskog staništa, Nacionalni park Kornati u suradnji je s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstvom turizma i sporta u uvali Vrulje postavio nove plutače za sidrenje. U planu je do proljeća sljedeće godine postaviti 224 bove u devetnaest kornatskih sidrišnih uvala, a dio novca za tu namjenu osiguran je preko Fonda i dva europska Interreg projekta.
„Kornati se mogu posjetiti samo morskim putem pa su bove svojevrsno parkirno mjesto za brodove. Zato je sigurno sidrište od iznimne važnosti za nautičare. Međutim, ne želimo da sidra nekontrolirano ruju morsko dno jer to uništava biocenozu morskog dna. Postavljanjem novih bova to će se uvelike prevenirati“, rekao je ravnatelj NP Kornata Šime Ježina.
Objasnio je kako nove plutače nisu postavljene na betonske blokove već su fiksirane tzv. „Earth Anchor“ sustavom, odnosno metodom bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu te postavljanjem svojevrsnog „sidra“ koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna. Takvim načinom polaganja plutača, ali i zabranom sidrenja izvan sidrišta očuvat će se polja posidonije. Hvalevrijedna akcija Parka, Fonda i Ministarstva upravo je ono što smo predlagali. Ove bove nisu namijenjene ronilačkim brodovima i čamcima, ali svakako su iskorak u tom pravcu.
„Stanje morskog dna, kako s biološkog, tako i sa sedimentološkog stanovišta, značajno degradira. 'Oranjem' sidra uništavaju se naselja morske cvjetnice Posidonije Oceanice, koje je Europska Unija prepoznala kao jedno od prioritetnih staništa za očuvanje unutar Natura2000 mreže. Ta je vrsta sredozemni endem te je od iznimne važnosti očuvanje njenih livada“, rekla je voditeljica Službe za provedbu EU projekata u Fondu Vesna Cetin Krnjević.
Istaknula je također kako su livade posidonije „tvornice“ kisika iz područja velike biološke raznolikosti.
„U njima živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta. Na svakom listu posidonije se može naći preko trideset vrsta alga, a livade su obitavališta, mrjestilišta i hranilišta za više od sto vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru“, objašnjava Cetin Krnjević.
Nisu bove jedino što se planira u bliskoj budućnosti na Kornatima. Uvođenje digitalizacije koja će omogućiti integrirani pristup te bolju kontrolu broja posjetitelja kornatskog akvatorija dodatan je korak prema održivom, a ne više masovnom turizmu.
„Ulažući u nove sadržaje poput ovog, ali i, primjerice, ronilačke edukacijske staze te 'Eko-edukacijska staza – vrtovi maslina', koja se odvija u podsezoni, podignut će se razina turističke usluge nacionalnog parka, uz istovremeno očuvanje Kornata kao jedinstvene prirodne vrijednosti naših prostora“, rekla je voditeljica INHERIT projekta u Ministarstvu turizma i sporta Ana Marija Vukčević.
Očito je da ronjenje smatraju jednom od poželjnih i čistih aktivnosti u nacionalnom parku. Nesumnjivo je kornatski akvatorij prelijep na površini, ali još je spektakularnije njegovo podmorje. Poboljšanje uvjeta za istraživanje podmorja i ronilačke turističke obilaske najbolji je način da se učini dostupnijim uz minimalni utjecaj na okoliš. Postavljanje bova i uređenih sidrišta za nautičare svakako pozdravljamo. Nadamo se samo da će su u obzir uzeti i naš prijedlog da se postave prepoznatljive bove za ronilačka plovila. Bove koje će omogućavati sigurno vezivanje i obavještavati da se na tom području nalaze ronioci te koje neće utjecati na okoliš.
