Ekipa Scuba skenera proteklog je vikenda sudjelovala u velikoj dvodnevnoj ekološkoj akciji čišćenja podmorja u Malostonskom zaljevu u sklopu projekta EKO Malostonski zaljev koji organizira Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, a podržava Agencija Plava promocija.
Akcija je trajala dva dana, a čistilo se podmorje u naselju Luka te uvala Bistrina. Više od 50 ronioca Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite Republike Hrvatske iz Splita, Zagreba i Rijeke, Ronilačkog kluba Dubrovnik i Ronilačkog kluba Mostar vrijedno je iz ovog zaštićenog prirodnog rezervata čija je glavna značajka uzgoj školjaka izvlačilo odbačeni ribolovni alat, zaostale mreže, plastične kašete i ostali otpad. Logično je da su zbog toga značajan doprinos akciji dali i školjkari koji su sa svojim barkama prateći ronioce izvlačili prikupljeni otpad na obalu.
Akcija se provodila s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti očuvanja morskog ekosustava i pripadajuće bioraznolikosti, dok je veliku logističku podršku u provedbi ekološke akcije pružila i Državna intervencijska postrojba Civilne zaštite RH. Osim akcije čišćenja podmorja, provodile su se i edukacije o sustavu civilne zaštite, vježbe ronjenja u smanjenoj vidljivosti, pretrage u parovima i noćno ronjenje.
Projekt EKO Malostonski zaljev financiran je sredstvima u sklopu Mjere 1.1. „Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja“ FLAG-a Južni Jadran, a partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Komunalno društvo Ston d.o.o. i Udruga Stonski školjkari.
Malostonski zaljev smješten je na završetku Neretvanskog kanala, između sjeveroistočne obale poluotoka Pelješca i kopna od jugoistoka prema sjeverozapadu. U zaljev se ulijeva rijeka Neretva, dugačak je 28 km, a na najširem dijelu iznosi 6,1 km. Nadmorske se visine ovdje kreću od 0 do 400 m. Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva, ukupna dužina obalne linije iznosi gotovo 100 km. Više od 80 posto zaljeva dubine je između 20 i 29 m, što je i njegova maksimalna dubina. S obzirom na to da je prirodno zaštićen i u njemu ne vlada uobičajena morska dinamika, ima niz specifičnih ekoloških faktora koji se odražavaju na živi svijet u njemu.
Dio Malostonskog zaljeva zaštićen je i zakonom kao posebni rezervat u moru - ne samo zbog specifičnog ekološkog sustava već i zbog uzgoja kamenica, privredne grane koja se na ovom području održava još od antičkog doba i jedan je od najranijih oblika marikulture. Tijekom 20. stoljeća, intenzitet uzgoja mijenjao se ovisno o različitim okolnostima, a 1960-tih je godina počela i proizvodnja dagnji. Slanost zaljeva niža je od otvorenog mora, a osobito u površinskom sloju. Dotoci slatke vode stalno donose velike količine čestica koje se ispiru s kopna i na dnu zaljeva stvaraju mekani talog na kojemu se razvijaju životne zajednice. Također, obogaćuju vodu hranjivim solima koje utječu na veliku produkciju fitoplanktona. Srednja dnevna proizvodnja hranjivih tvari u zaljevu zna biti i do sedam puta viša od prosjeka za otvorene vode srednjeg Jadrana u istom periodu.
Školjkaši se hrane filtrirajući raspršenu organsku tvar i sitni plankton iz okolne vode. Škrgama razvrstavaju i odabiru hranjive čestice. Budući da pri uzgoju školjkaša nema prihranjivanja, najčešći je i najpovoljniji uzgoj u prirodnom staništu iz kojega se može prikupljati mlađ. Krška morfologija Malostonskog zaljeva predstavlja prednost za živi svijet zbog nutrijenata koje slatka voda donosi u more i omogućava bujanje ekosustava. Istovremeno, i najmanje oštećenje uzrokovano probijanjem ili slijeganjem tla može uzrokovati ulazak zagađenih otpadnih voda u zaljev, a štetne tvari u zagađenoj vodi značile bi kraj Malostonskog zaljeva. Bakterije koje dospiju u more uzrokuju i do 20 puta veća koncentraciju štetnih tvari u školjkama. Dok je tako, školjku se nikako ne smije jesti. Također, i prekomjerna sječa guste vegetacije koja osigurava eroziju tla i stabilnost ekosustava može pokrenuti naglo obogaćivanje tla hranjivim tvarima, a time i cvjetanje fitoplanktona i stvaranje hipoksičnih stanja koje u konačnici dovode do bolesti i ugibanja organizama.
„Morski ekosustavi izloženi su brojnim pritiscima poput klimatskih promjena, unosa plastike, prekomjernog izlova ribe, eutrofikacije, degradacije morskih i obalnih staništa, unosa stranih i invazivnih vrsta te djelovanja antropogene buke. Kako bi se doprinijelo očuvanju morskih ekosustava i bioraznolikosti mora važno je kontinuirano provoditi mjere očuvanja, a jedna od mjera su i ekološke akcije čišćenja podmorja od otpada koje su se održale u uvalama Luka i Bistrina unutar Malostonskog zaljeva u sklopu projekta EKO Malostonski. Cilj ekoloških akcija osim uklanjanja otpada iz mora, svakako je i potaknuti lokalno stanovništvo na aktivno sudjelovanje u očuvanju morskih ekosustava Malostonskog zaljeva za koji je posredno ili neposredno vezan život svakog pojedinca ovog kraja. Kako bi se očuvali morski ekosustavi sukladno Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. godine jedan od ciljeva očuvanja prirodnih vrijednosti jest i zaštiti 30% morskih područja, tako da 10% područja bude pod strogom zaštitom. Smanjivanje upotrebe plastike, održavanje plaža čistima, ne unošenjem akvarijskih ribica u more, sidrenje na ekološki prihvatljiv način kako bi se očuvala staništa posidonije, odgovorno odlaganje otpada, smanjivanje ekološkog otiska, ne uznemiravanjem morskih organizma samo su neke od mjera na koji način svaki pojedinac svojim aktivnim djelovanjem može doprinijeti očuvanju morskih ekosustava i bioraznolikosti mora“, istaknula je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
A da školjkaši i ribe nisu jedine vrste koje ovdje obitavaju, uvjerili smo se i sami. U kratkom obilasku zaljeva gliserom, uz posadu Civilne zaštite, doživjeli smo nešto što se ne viđa svaki dan. Svojim prisustvom, na doslovno pet sekundi, počastila nas je i jedna kornjača. Na našu žalost, bila je prebrza za fotografiranje, ali poprilično velik primjerak.
Kao finale naše prekrasne vožnje, četiri dupina pripremila su nam pravi šou. Pratili su naš brod gotovo do Pelješkog mosta, pokazujući svoje leđne peraje i radeći kolutove u moru.
Za sam kraj - jurnjava pod gliserom i dva visoka skoka kojima su nas pozdravili i nastavili dalje svoj put.
