Nenaseljeni otočić Bavljenac, često nazvan i Baljenac, čija površina iznosi svega 0,14 kvadratnih kilometara, svojim unikatnim izgledom privukao je pažnju svjetskih medija poput Daily Maila.
Nalik na otisak prsta kojeg formira mreža starih kamenih zidova i prepoznatljivog ovalnog oblika, Bavljenac se smjestio u šibenski arhipelag, a Hrvatska turistička zajednica tvrdi da su otok za poljoprivredu koristili stanovnici Kaprija, susjednog otoka.
Naime, poljoprivrednici s Kaprija su iskrčili vegetaciju otočića kako bi napravili mjesta za sadnju stabala smokava i citrusa, kao i vinovu lozu. Izgradili su i mrežu kamenih zidova kako bi zaštitili usjeve od vjetra i podijelili parcele. Spomenuti kameni zidovi, odnosno, suhozidi datiraju iz 19. stoljeća.
Iako voćaka i vinove loze više nema, kameni zidovi su ostali i zaštićeni su od 2018. godine kao dio Unescovog popisa nematerijalne kulturne baštine.
- Ovi zidovi svjedoci su vremena kada su naporan rad, upornost i izdržljivost bili ključni za ukroćenje surovog, ali zadivljujućeg krškog krajolika jadranske obale. Bavljenac, osunčani otočić, nekoć prošaran vinogradima i šumarcima preplavljenim mirisima smokava i citrusa, sada je počast kulturnom bogatstvu i mediteranskom spokoju koji čeka da ga se ponovno otkrije - navode iz Hrvatske turističke zajednice.
Oni koji žele posjetiti mogu krenuti u obilazak otoka brodom, no rijetke "ture" mogu pristati na otok jer nema pristaništa ili luke.