Atena, najveći i glavni grad Grčke, prvi europski glavni grad, prvi grad zapadne civilizacije i kulture... Do sutra bi joj mogla nabrajati titule, no realno moj najdublji dojam; europska prijestolnica koja ima dosta obilježja velikih gradova po Europi, no nekako djeluje i tako daleko od njih.
Od svega u gradu najviše mi je ostao okus savršeno hladne Restine za vrijeme vrućih mediteranskih noći, njihov ludi ples i odlična glazba, beskrajna pristupačnost lokalaca, kao i vječno prisutna dobra energija. A sve to ima i objašnjenje u dalekoj prošlosti zemlje. Kad s druge strane pitate moje suputnike; iznenađujuće jeftina, odlična hrana i predobri muzeji, predivni parkovi i zapišani centar. Sve je istina! 'Ajmo redom.
Restina je nešto u čemu redovito uživaju i kad ste tamo, ako ne više puta, pridružite im se barem jednom! To je bijelo vino koje ima okus po borovim iglicama. Kako danas to postižu ne znam točno, ali tradicija je navodno starija od 2000 godina kad je okus vina po boru potjecao iz prakse zatvaranja amfora za vino smolom alepskog bora. I danas je odlično!
Svaka ljetna noć za lokalce dobra je za izlaske, nebitno koji je dan. Uz to će mnogi od njih nakon cijelo dnevnog radnog dana pronaći snage za ples i pjevanje, jer ples im je beskrajno važan. Kad pitate lokalce zašto, odgovor je nešto tipa: tako Hadu (bogu podzemlja) pokazujemo da smo živi, da u nama ima još energije i života. Upravo tako krenula je i tradicija razbijanja tanjura o pod, a zato i mnogi plesovi uključuju lupanje nogama o pod, drugim riječima sve je to buka koja dopire do Hada.
Kod razbijanja tanjura to uključuje i razbijanje odnosno prekid loše energije. Ples koji ćete najčešće vidjeti u izvedbi lokalaca je “Zeibekiko”, zapravo improvizirani ples odnosno pokreti koji izražavaju osjećaje pojedinaca koji ustaju na ples, koji odražava osjećaje tuge, ali i svjetla na kraju tunela.
Ples ćete ipak najbolje doživjeti u video priči:
Najbolji kvart za izlaske u grčke taverne s dobrom glazbom i plesom je Plaka, a upravo taj dio grada je preko dana i najpoznatija turistička lokacija. Upravo zbog velikog broja suvenirnica, taverni, mjesta s odličnom hranom, ali i lokacijom podno Akropole, naravno najposjećenije atrakcije u gradu, koja sama godišnje ostvaruje više milijunske brojke posjetitelja. Plaka je osim toga i najstariji kvart u gradu i veliki dio je pješačka zona.
U samoj Plaki je i veliki muzej Akropole, ali i sva ona mala mjesta na kojima možete nabaviti savršeni grčki outfit, u mom slučaju haljinu grčkih božica za posjet Akropoli. Iako se to na prvu stvarno čini kao previše turistička stvar, zapravo pomažete malim lokalnim biznisima, a drugo super se uklopiti u grad i imate nezaboravne fotke i odlične “suvenire” za doma.
Upravo konstantno dobro raspoloženi lokalci, konobari koji vam se stalno smiju ili plešu, čak i prodavači na tržnici s istom tom energijom djelovali su tako daleko od ozbiljnih i čestog uštogljenih stanovnika mnogih glavnih gradova EU. Što se tiče cijena, baš na tržnici shvatit ćete odmah zašto vam se sve čini dosta jeftino.
Kad ste zadnji put platili kilogram rajčica ili limuna na tržnici manje od 7 kuna? Odavno niste, e pa u Ateni su baš takve cijene. Smještaj i hrana pratili su trend još nižih cijena nego po otocima. Naravno u toliko velikom gradu možete pronaći i one jeftinije i skuplje opcije, od spavanja do hrane.
Što se tiče “zapišanog” i prljavog centra, istina kao i u mnogim velikim gradovima i tu strogi centar grada noću ima dosta ljudi koji ulicu zovu dom, ako vam takve stvari smetaju, baš kao i oronule zgrade koje čine kombinaciju s novim poslovnim kompleksima onda izbjegavajte centar grada za smještaj. S druge strane mi smo s beskućnicima ispred ulaza u naš hotel proveli 5 noći i baš ni najmanji problem u ni jednom trenu nismo imali.
Jedini problem bila je temperatura, što ne čudi kad uzmete u obzir da je upravo u Ateni izmjerena najviša u Europi i jedan je od najtoplijih europskih gradova. S druge strane, do trenutka kad smo stigli do Atene moj motor i ja napravili smo otprilike 2000 kilometara, a temperatura je bila “laganih” 43 stupnjeva.
Zbog svega navedenog ne moram ni reći koliko mi je odgovaralo motor ostaviti u plaćenoj garaži na nekoliko dana, kupiti onu spomenutu tipičnu grčku ljetnu haljinu i grad istraživati na pravi turistički način. No nije mi ni manjkalo iskustva za donijeti pokoji zaključak i o njihovom prometu. Kao i do tad u Grčkoj, poprilično su civilizirani za jedan temperamentan mediteranski narod.
Ne znam je li do covid posljedica i manje turista u gradu ili do dobro organiziranog javnog prometa, ali nismo doživjeli ni neke gužve na cestama, što je opet iznenađujuće za grad koji u svojoj široj okolici broji gotovo 4 milijuna stanovnika. Doduše kad pričate s lokalcima oni će vam objasniti da je to broj prijavljenih ljudi, a našaliti se da bi realna brojka bila 11 milijuna.
Rianina putovanja možete pratiti i na njezinom Facebooku i Instagramu.