Vrijedilo je čekati šest godina. Ferić ima sjajan novi roman

Roman koji je nastajao šest godina, a intenzivno se očekivao barem posljednjih godinu-dvije, na samom kraju ove kalendarske godine napokon je ugledao svjetlost dana.

Kada se njegov autor zove Zoran Ferić - pisac koji je zaslužio sve nagrade koje je do sada dobio, a možda i one koje su mu izmakle, i za kojega možemo reći da nikada nije razočarao čitatelje, premda ih je znao temeljito šokirati svojim tematsko-motivskim sklopovima i životnim svjetonazorom utkanim u prozne tekstove - razumljivo je odakle sva ta nervoza i iščekivanje.

Gromada od knjige

No, sada kada pred sobom imamo tu “gromadu” od knjige, tih šest stotina stranica što je opseg na kakav su nas srećom već navikli autori inozemnih bestselera pa nemamo što prigovarati, više nema mjesta za iščekivanje, već samo za čitanje.

A upravo to je ono što vam u vezi s “Kalendarom Maja” najiskrenije preporučujem. Jer, u ovom romanu suočit ćete se s ne samo s najzrelijim proznim tekstom koji je izašao iz Ferićeve radionice, već i iznimnim romanom koji u svim aspektima daleko nadmašuje ono što smatramo hrvatskim proznim standardom.

Unutarnje oko

Roman je dobio naslov prema jednoj sceni iz romana “Pod vulkanom” Malcolma Lowryja (čija filmska inačica nosi potpis Johna Hustona), koja nam govori o eliptičnosti i relativnosti vremena i u njega upisanih životnih sudbina. U Ferićevoj verziji to je priča koja žanrovski pokriva vrlo raznoliko područje, od obiteljske sage, bildungs, ljubavnog, erotskog, društvenog romana, a u tematskom smislu u sebi sadrži prepoznatljive “ferićevske” stalne motive bolesti i smrti te otkriva prisutnost onog “unutarnjeg oka” koje ima nepogrešivi senzibilitet za bizarno koje se obično krije tamo gdje ga najmanje očekujemo.

No, ono što sve navedeno doista drži na okupu je snažna pripovjedačka koncentracija koja ni u jednom trenutku ne ostavlja dojam da je bilo što višak, greška ili prazan hod, čak i kad je riječ o, za ovoga autora tako karakterističnom, ulančavanju pripovijedanja. Ukratko rečeno, u “Kalendaru Maja” radi se o sljedećem - skupina na životu preostalih nekadašnjih maturanata, danas skoro sedamdesetogodišnjaka, odlučuje ponoviti svoje maturalno putovanje brodom, na relaciji Opatija - Zadar.

To je okvir i to je “sadašnjost” u kojoj se, tijekom nekoliko iz više razloga nimalo idiličnih dana, zapliću i raspliću nekadašnje antipatije i simpatije, razotkrivaju međusobni odnosi i stavlja točka na iluziju kako se neke stvari mogu ponoviti, čak i kao kratkotrajni eksperiment. Ta je okvirna priča na neki način priča o starosti, onom razdoblju u životu čovjeka koje navodno donosi smirenje i mudrost, premda upravo to ova Ferićeva varijanta itekako demantira.

Ginekolog Romar

No, narator i glavni lik je jedan od njih, ginekolog Tihomir Romar, čija je životna priča od ranog djetinjstva do ukrcavanja u ovaj brod zapravo središnja i “noseća” fabularna dionica romana. Premda je u samom središtu te glavne priče ljubavni zaplet (s mnogo uspješnih i sjajno pozicioniranih suspensa), velika, tragična, neobična i ponešto devijantna ljubavna priča Tihomira i nekadašnje školske kolegice Senke, Ferić se ne zadovoljava samo tim žanrom, već vrlo ambiciozno uobličava složenu pozornicu na kojoj se ona odvija.

“Kalendar Maja”, tako, doista postaje roman sastavljen od više romana, skladno sklopljenih u cjelinu bez ikakvih vidljivih šavova. Tihomir i njegova generacija odrastaju u Zagrebu, kao pripadnici više klase, svojevrsne socijalističke “zlatne mladeži”, i u tom se dijelu priče zaviruje iza zavjesa kuća na Šalati, koje je generacija njihovih roditelja “zaradila” svojim društvenim ugledom i spomenicama.

No taj, sada već povijesni dio romana, nadopunjen memorabilijama na razdoblje 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, ne sadrži nikakve eksplicitne političke konotacije, jer one za ovoga pisca jednostavno nisu u prvom planu, a legenda kaže da se zadnje “štrihanje” romana odvijalo upravo na tom terenu. I dobro da jest. Jer, Tihomira je puno više odredila jedna druga, ona seksualna revolucija, kao i privatni pakao (odnosno više njih) koji su obilježile majčina bolest i smrt, smrti prijatelja, kompliciran i ambivalentan odnos s ocem, i teška, strasna i u biti prokleta ljubavna veza koja se odvijala u nekoliko etapa, do konačnog otkrivanja istine i njezine gotovo demonske i razarajuće dimenzije.

Brod olupina

Eros i thanatos, užitak i bol, zadovoljstvo i patnja, dva muškarca i žena u odnosu koji nazivamo ljubavnim trokutom, sve su to elementi na kojima počiva Ferićeva ljubavna priča, koja nije samo katalizator ovog literarnog teksta, već i nukleus iz kojeg proizlaze, razvijaju se svi ostali odnosi među likovima romana, a prije svega pomno odrađen razvoj glavnog lika Tihomira.

U trenucima dok se “Kalendar Maja” posvećuje starosti i preispituje koliko je moguće doista napraviti rekapitulaciju vlastitog života, čitatelju je jasno da je brod kojim plovi ta skupina “bivših” ljudi i držeći se plana putovanja posjećuje hrvatske otoke, još samo olupina u kojoj se ljuljuškaju krhotine prošlosti, koju više ništa ne može promijeniti jer su se u nju smjestili čitavi životi.

Dakako, “Kalendar Maja” na strateškim je mjestima “obogaćen” motivima zbog kojih je Ferić i postao Ferić - stranicama romana prodefilirat će mongoloidna djeca i prostitutke, ove druge čak u popriličnom broju, rađat će se mrtva djeca i obavljati abortusi, namjerno će se poigravati tabuima i šokantnim detaljima, obolijevati od sifilisa i karcinoma, a smrt će biti konstantno prisutna, kao misao, predosjećaj ili zbiljski događaj.

Majčin sprovod

Neke od ključnih scena odigrat će se na sprovodima, a obiteljski odnosi rješavat će se u jednoj od najdojmljivijih scena romana, onoj tišine (ili nedostatka glazbe) na majčinom sprovodu. No, ovaj “zreli” Ferić, ovaj pripovjedač koji vas svojom maštom i vještinom jednostavno “zalijepi” za tih famoznih 600 stranica svoga romana, ovaj put ne želi šokirati gomilanjem i ulančavanjem bizarnosti i crnim humorom, njegova je nakana puno složenija i dublja.

“Kalendar Maja”, naime, prepun obrata i iznenađenja, sjajnih pojedinačnih slika i snažnog cjelovitog dojma, dubinska je analiza temeljnih determinanti čovjekovog života, tužna spoznaja o životu kao kavezu i mišolovci, mnogo strašnijoj od one Walta Disneya.