Sajam knjiga u Frankfurtu: Eksperimentiranje s novim partnerima je budućnost

ZAGREB - Frankfurtski sajam knjiga , najvažnija smotra izdavaštva u svijetu, jučer je otvorio svoja vrata ljudima iz branše i novinarima. Na njemu će svoju produkciju do nedjelje izložiti oko 7400 izdavača iz 106 zemalja svijeta.

Čarobna riječ manifestacije, sudeći prema najavama organizatora, ove godine neće biti tekst nego sadržaj.

“Kad danas raspravljamo o onome što se radi s kreativnim sadržajem - svjedoci smo ozbiljnog, živahnog eksperimentiranja s novim partnerima, formatima i idejama”, ustvrdio je tako direktor sajma Juergen Boos.

Drugi plan

Izdavači su izgleda nakon e-knjiga našli novu opsesivnu temu; povezivanje knjiga s tržištem igrica i filmskom industrijom, uvjereni kako je multimedijalni proizvod baziran na knjigama budućnost svjetskog izdavaštva.

Što ne znači da rasprave o e-knjigama neće biti tema sajamskog razgovora, ali budući da još uvijek, barem u Europi, ne donose ozbiljan profit, pomalo su pale u drugi plan.

Broj izlagača na Frankfurtskom sajmu ove je godine nešto manji nego prošle, što se ne može primijetiti dok prolazite halama. I umanjene brojke i dalje su impresivne pa Frankfurt ostaje najvažnije destinacija za skupljanje informacija u izdavačkoj industriji, njegovanje kontakata i ugovaranje poslova čija se vrijednost procjenjuje na 600 milijuna eura.

Tri dimenzije

No, premda se u Frankfurt uglavnom putuje kako bi se sklopili novi ugovori, svoj status duguje i tome što su tijekom godina ljudi koji su ga vodili znali uspješno preplesti njegove tri važne dimenzije: trgovinu, politiku i kulturu. Tako se ove godine sajam uobičajeno diči brojnim programima koji privlače pozornost medija i posjetitelja.

Zvijezda sajamskih događanja je Island. Mala zemlja koja se uspješno oporavila od nedavnog financijskog bankrota ovogodišnja je zemlja gost te jedna od rijetkih zemalja iz kojih nisu doprle vijesti o svađama koje obično prate pripreme za takve nastupe. Islanđani će se, između ostalog, predstaviti brojnim novim prijevodima, za potrebe nastupa doputovalo je 40 pisaca, a središnji dio predstavljanja je zanimljivo postavljena izložba koja uključuje filmove na kojima Islanđani svih dobnih skupina u svojim privatnim bibliotekama čitaju knjige omiljenih nacionalnih autora. Tu je i neka vrsta sobe za meditaciju u kojoj se vrti film sa snimkama dramatične prirode i ljudi u svakodnevnim aktivnostima.

Na promo materijalima su pak slogani poput “Knjige su ono što je najbolje na Islandu”, s potpisom svih 396 članova tamošnjeg udruženja pisaca. I politički je vrh na otvaranju naglasio kako je ta zemlja oduvijek fokusirana na pripovijedanje te da ne vjeruju da se nešto dogodilo dok se to ne stavi na papir.

Zanimljivo, u materijalima za novinare, uz male dvojezične rječnike, odlučili su staviti i kremu za tijelo glavnog sponzora, što je jedna zaposlenica na štandu komentirala riječima: i suha koža je dio naše kulture.

Bez euforije

Kako je Nobelova nagrada za književnost dodijeljena prošli tjedan, Sajam će ove godine proći bez te vrste euforije, ali Šveđani svog nobelovca itekako slave pa je tako Tomas Tranströmer plakatom i knjigama prisutan i na nacionalnom štandu, ali i na štandu svog švedskog izdavača koji samostalno izlaže.

Ivi Andriću, jedinom nobelovcu s ovih prostora, u potpunosti su posvećena dva štanda: Srbije i Bosne i Hercegovine, a u povodu 50. obljetnice njegove nagrade. Srbija predstavlja pisca i diplomata, a BiH, pod motom “Sve moje je iz Bosne”, predstavlja njegova starija izdanja i brojne prijevode.

Četiri autorice

Tik do njihovih štandova je i hrvatski, bitno skromniji nego ranijih godina, a koji Andriću nije posvetio čak ni mali plakat.

Podsjetimo kako ove godine Hrvatsku na sajmu u Frankfurtu predstavljaju četiri autorice; Ivana Simić Bodrožić, Tanja Mravak, Olja Savičević Ivančević i Maša Kolanović.