U jeziku multinacionalnih kompanija pisci više nisu autori, nego proizvođači sadržaja. A ako o Camőesu i Shakespeareu govorimo kao o proizvođačima sadržaja - nešto je jako loše, ustvrdio je svojedobno José Saramago.
Danas pokojnog pisca, koji je vijest o svojoj Nobelovoj nagradi saznao upravo na Frankfurtskom sajmu knjiga, vjerojatno ne bi razveselila učestalost korištenja riječi “sadržaj” na najvećoj svjetskoj manifestaciji posvećenoj knjigama čije je novo izdanje otvoreno jučer.
A, ipak, na sajmu, na kojem će tijekom pet dana sudjelovati više od 7300 izlagača iz stotinjak zemalja svijeta, upravo je ta riječ svojevrstan lajtmotiv i nema sumnje da bi portugalskom nobelovcu, sudeći po najavama sajamskih konferencija, eksperti branše vjerojatno poručili: “Pustimo sad etičke rasprave i hoćemo li koristiti termin tekst ili sadržaj, važnije je pitanje može li se Shakespearea plasirati na više platformi ili ne”.
Mjesto trgovine
Sajam koji je za svojih planiranih 280 tisuća posjetitelja ove godine namijenio 3600 različitih događanja jučer nije pokazivao boljke prvoga dana; agenti i izdavači radili su od ranih sati na onome zbog čega se u Frankfurt već desetljećima tradicionalno dolazi u listopadu: a to je predstavljanje, prodaja i kupnja novih naslova. Smisao izdavaštva u tom je pogledu ostao isti; svi i dalje tragaju za onim autorima o kojima će jednog dana govoriti kao kandidatima za Nobelovu nagradu ili za onim tekstovima koje će svi htjeti pročitati.
No, Frankfurt, osim kao mjesto trgovine, idealan je za opipavanje bila industrije koja je već godinama u strahu da joj se ne ponove greške diskografske industrije, a posljednjih je godina i ugrožena velikim online monopolistima.
Digitalne inovacije
“Svjetsko izdavaštvo nije paralizirano strahom, nego odgovara na inovacije. Moramo shvatiti da ne postoji više podjela između starih i novih izdavača, tiskanih i e-knjiga, analognog i digitalnog. Izdavači se sad dijele na one koje imaju strast za sadržajem i one koje zapravo nije briga što prodaju”, ustvrdio je tako direktor sajma Juergen Boos obrušivši se na Amazon, Apple i Google, nazvavši ih u razgovoru s novinarima čarobnjacima logistike, ali ne i izdavačima.
Golemi broj sajamskih događanja posvećen je tzv. digitalnim inovacijama, odnosno “redefiniranju razvoja, proizvodnje, distribucije i marketinga” koji bi utakmicu trebale učiniti pravednijom. Pomno se analiziraju uspješne start-up kompanije, ali i raspravlja o novim fenomenima poput utjecaja tzv. online “samoizdavaštva” na tradicionalno izdavaštvo. Jedan od gostiju sajma je i američki pisac Hugh Howey, koji je uz pomoć Amazonovog Kindle Direct Publishing sistema 2011. počeo objavljivati svoj serijal “Wool”. Dvije godine kasnije, prvi dio serijala - “Silos” izdaje se u 31 zemlji svijeta, uključujući i Hrvatsku.
Izvan digitalnih tema, znatan dio sadržaja bavi se djecom i mladima: kako im približiti knjigu, odgonetnuti što ih zanima te kako i gdje biraju naslove. Razumljivo - sektor knjiga za djecu i mlade u godinama kriza spasio je mnoge izdavačke kuće od urušavanja.
Fokus je, naravno, i na zemlji gostu - Brazilu koji je u Frankfurt stigao sa 70 pisaca i, što je važnije, sa 112 novih prijevoda.
“Našu zemlju svijet uglavnom poznaje kroz nogomet i karneval, ali mi imamo i bogatu kulturu pisane riječi. Tu smo da to pokažemo”, rekla je brazilska ministrica kulture Marta Suplicy obilazeći paviljon svoje zemlje, u kojem se, među ostalim, posjetitelji mogu upoznati s poviješću brazilske književnosti tako što okreću pedale na Old Dutch biciklima postavljenim ispred ekrana.
Nije se dala isprovocirati pitanjima o tome što radi “Brazil na sajmu knjiga, ako se zna da je on zemlja televizije u kojoj ljudi gotovo ništa ne čitaju”, odgovorivši samo: “Čuvajte se stereotipa, imamo problema, ali se jako trudimo da ih riješimo.” Ne bez ironije, dodala je: “Uostalom, naš televizijski program nije loš. Valjda postoji razlog zbog kojeg ga toliko puno izvozimo.”
Danas je Nobel
Ni ovu zemlju nisu mimoišle porođajne organizacijske muke. Par dana uoči otvaranja najpoznatiji brazilski pisac Paulo Coelho otkazao je gostovanje nezadovoljan listom pisaca koji dolaze u Frankfurt te svoju odluku objavio u u njemačkim novinama.
“Žao nam je što nije tu. Nikome baš nije jasno zašto je sad to odlučio ako se već mjesecima zna o kojim je piscima riječ. Ali, to je njegova stvar”, kaže pomirljivo brazilska ministrica.
Coelhovo odustajanje ne treba predramatično shvatiti, tim više što se po Sajmu šuška kako bi ipak mogao doći, i to u vlastitom aranžmanu. Uklapa se, uostalom, u uobičajeni folklor organiziranja nacionalnih nastupa, pogotovo kad se radi o nastupu zemlje gosta.
U Frankfurtu je, inače, nešto manje planetarno razvikanih pisaca nego ranijih godina ali, tko zna, možda je među njima i jedan koji će danas u 13 sati, kada se doznaje dobitnik Nobelove nagrade, postati poznat diljem svijeta.
Hrvatski književnici na sajmu
Hrvatska ove godine ima dva štanda: jedan u paviljonu pet, nedaleko od brazilskog štanda, a drugi u paviljonu tri, posvećen knjigama za djecu. Potonji se, inače, službeno otvara danas u 16 sati, kad će se predstaviti Margareta Peršić, Zdenka Bilušić, Andrea Petrlik, Kašmir Huseinović i Davor Peršić.
Na štandu u paviljonu pet nisu predviđeni nastupi, ali je u sklopu festivala Kroatien Kreativ 2013 jučer održana rasprava o ulasku Hrvatske u EU, o čemu su govorili Alida Bremer, Srećko Horvat, Jurica Pavičić, Ivana Simić Bodrožić...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....