MARTI MISTERIJA Na rubu znanosti, na korak od tabloida, on živi u svijetu koji je još uvijek nevin

Marti Misterija, pravim imenom Martin Jacques Mystère, rodio se u New Yorku, 26. svibnja 1942. Antropologiju je diplomirao na Harvardu 1964. Od roditelja, koji su poginuli u avionskoj nesreći, naslijedio je golemo bogatstvo, tako da mu, zapravo, i ne treba da išta u životu radi. Nakon harvardskih studija nekoliko godina živi u Italiji, u Firenci studira povijest umjetnosti, a za raspusta putuje u Indiju, stiže u Mohendžo Daro, na same izvore indijske kulture. U koječemu Marti je dijete svoje epohe - generacija Johna Lennona i djece cvijeća - čije formativne ideje i životni tokovi kreću s Istoka. Svoju duhovnost, način razmišljanja i imaginiranja svijeta, a onda i način izvođenja čarolije, Marti Misterija ponio je iz Indije i iz još istočnijih krajeva.

Ali sve mu se događa sa stanovitim zakašnjenjem. Tako ženu svoga života Dianu Lombard upoznaje kao tridesetpetogodišnjak. Još kasnije na putu u Mongoliju sreće Javu, neandertalca, pripadnika iščezle ljudske vrste, sprijateljuju se, i zajedno kreću natrag u civilizaciju. Ili u ono što Marti i njegovi nazivaju civilizacijom. Od tada Java, koji ne govori, ali je obdaren nekom malo drukčijom, možda elementarnijom inteligencijom od homo sapiensa, postaje Martijev vjerni pratilac i suradnik na poslu i u profesiji koju otkriva na pragu četrdesetih, kada postaje “detektiv nemogućega”.

U javnost, i u naše živote, Martin Jacques Mystère, ulazi osamdesetih godina - ubrzo nakon što su ga imaginirali i nacrtali Bonellijevi scenarist i crtač Alfredo Castelli i Giancarlo Alessandrini. Njegove avanture pripadaju, uglavnom, onome žanru koji će u nas postati poznat preko emisije “Na rubu znanosti”, a u ranija, Martijeva, doba planetarno je populariziran kroz djelovanje švicarskoga fantasta Ericha von Dänikena. Dijelom, riječ je o doživljajima koji su temeljeni na nekim od općih mjesta suvremene kvaziarheologije, te legendarne i izmišljene povijesti, a dijelom se radi o posve novim pričama, koje autori donose prilično vjerno slijedeći matricu epohe u kojoj će pseudoantropologija i kvaziarheologija postati zabavama za široke narodne mase, a u zaostalijim kraljevima zemaljske kugle i političko sredstvo za podčinjavanje naroda.

Prije Martija Misterije se, zahvaljujući meksičkom šarlatanu Robertu Salinasu Priceu, pojavila Troja u Gabeli, koja je zatim preko tabloida As - prvopokrenutog tabloida u svekolikim našim tabloidnim povijestima - ovjerena kao istina za široke narodne mase. Dvadesetak godina kasnije, kada se Marti već i umorio, a biblioteka njegovih sabranih djela poprilično je narasla, Semir Osmanagić otkriva piramide kod Visokog. Između Gabele i Visokog beskrajni su prostori za avanture koje Marti Misterija još nije stigao doživjeti.

Bilo je to 1995, kada su se Marti i Diana vjenčali. Od tada žive na adresi Washington Mews broj 3, u New Yorku, adresi koja, kažu, postoji i u stvarnosti. S njima je i Java - jer gdje bi u današnjem svijetu još mogao živjeti jedan neandertalac, osim kod dobrih i pouzdanih prijatelja. Marti sjedi za svojim Macom i bavi se teorijskim istraživanjima, sve dok odnekud ne iskrsne novi veliki slučaj. Na rubu znanosti, na korak od tabloida, on živi u svijetu koji je još uvijek nevin i u kojem se svaka misterija zbiva po prvi put. Taj svijet je skoro pa raj.