Naposljetku se dogodilo ono što se već tjedan dana govorkalo: Warner Bros. je i službeno objavio da “Tenet” Christophera Nolana neće krenuti u svjetsku distribuciju 12. kolovoza.
Novost je to što ovaj put nisu objavili novi datum, nego su najavili kompleksniju strategiju. Toby Emmerich, predsjednik Warner Bros. Picture Groupa, rekao je da je tradicionalni način distribucije u ovim uvjetima neodrživ, nema šanse da se film prikaže istog dana u većini kina u svijetu, treba ga najprije pokazati u sigurnijim zemljama, u kojima je kinomreža već proradila i pokazuje kakve-takve rezultate, pa čekati da i ostatak svijeta dosegne te uvjete.
Time se riskira da se pirati dočepaju filma čija se fabula od samog početka drži u tajnovitosti: zasad znamo samo to da je u pitanju špijunsko-akcijski spektakl, čiji junaci pokušavaju spriječiti svjetski rat, a vremenski okvir nije linearan i ima puno zajedničkog s prethodnim Nolanovim filmom “Početak”.
Novi termini
Na žalost, nema druge, Warner Bros. je sa 11. rujna skinuo treće izdanje svoje vrlo uspješne horor franšize “Prizivanje” i prebacio je na 4. lipnja sljedeće godine, što znači da ni rujan za njih nije osobito siguran, dok je “Wonder Woman 1984” ostao na 2. listopada, donekle još u rizičnoj zoni, a sa ZF blockbusterom “Dina” Denisa Villeneuvea (“Blade Runner 2049”) valjda neće biti problema, jer je 18. prosinca još jako daleko.
U Warner Brosu se tješe da će im novi način distribucije biti puno jeftiniji, jer će se smanjiti marketinški troškovi za globalno tržište, a valjda će i usmena predaja za tako atraktivan film kao što je “Tenet” učiniti svoje. Cijena mu je, inače, oko 200 milijuna dolara, dok bi se na globalni marketing potrošilo bar 100-150 milijuna.
Kako će izgledati plasiranje “Teneta”? Po svemu sudeći, Amerika neće biti u prvom krugu, jer kina ne rade u dva najveća tamošnja velegrada, Los Angelesu i New Yorku. Trenutačno najbolje posluju drive in kina, ali nisu to neke brojke koje bi impresionirale.
Uspješne reprize
Na prvom mjestu su reprize Disneyjeva igranog hita “Ljepotica i zvijer”, na drugom mjestu je “Iron Man”, a pravi podvig napravio je “Imperij uzvraća udarac”, najbolje izdanje “Ratova zvijezda”: svom prethodnom utršku pridodao je još milijun dolara bruto, što je podvig u ovim uvjetima. Dobro posluju i nezavisni horori, “Bijedni” (The Wretched) se bliži bruto zaradi od dva milijuna dolara bruto, a “Relikvija” (Relic), hvaljeni naslov s festivala u Sundanceu, upravo doseže svoj prvi milijun.
Najveći prikazivački lanci i dalje su zatvoreni, no njihovi šefovi bijesni su na holivudske studije, jer su ih ostavili bez blockbustera i igraju samo na sigurno. Po svemu sudeći, američki model izgledat će kao u 70-ima, kad su se filmovi počeli prikazivati na Srednjem zapadu i zatim se polako približavali metropolama. U svakom slučaju, prednost će imati one države u kojima je najmanje zaraženih i najmanje smrtnih slučajeva.
Bijesni su i britanski prikazivači, tamo je otvaranje kina najavljeno za 31. srpnja, no što će u njima igrati? Tamošnja filmska industrija blisko je povezana s holivudskom, uostalom, Christopher Nolan, redatelj “Teneta”, je Englez, kao i dobar dio glumačke postave (Robert Pattinson, Kenneth Branagh, Michael Caine).
Trenutačno nemaju jakog lokalnog aduta kakav je bio “Dnevnik Bridget Jones”, i “Tenet” i “Mulan” (Disneyjev medijevalni ratni spektakl ostao je na svom datumu od 21. kolovoza, no pitanje je dokle) spasili bi im sezonu. Britanci su se pridružili inicijativi za jakim europskim filmskim proizvodima kako više ne bi ovisili o Hollywoodu, no da bi se takvo što ostvarilo, trebat će barem desetljeće suvislih filmskih poticaja.
Protesti protiv holivudske dominacije najglasniji su u Francuskoj, no samo da se zna, kad im je proteklih godina sezona bila najjača, 75 posto prometa na kinoblagajnama ostvarivali su američki hitovi. Tamo su se kina otvorila krajem lipnja, komedija “Kako biti dobra žena” s Juliette Binoche dosad ima promet od 4 i pol milijuna dolara, ništa senzacionalno, ali u ovim uvjetima zadovoljavajuće, a upravo se otvorila još jedna komedija, “Naprosto crn”, koja tematizira pitanje rase i socijalnog staleža, s vrlo dobrim odjekom u kinima. Ipak, u odnosu na prošlu godinu u ovom razdoblju, promet iznosi jedva 35 posto.
Azijski izuzetak
“Tenet” bi bio nužan da popravi krvnu sliku. Sve više kina se otvara u Njemačkoj, ali nemaju što prikazivati osim slabo prihvaćenih lokalnih proizvoda, dok Italiju, gdje se broj kina povećao na 40, nitko ne uzima previše ozbiljno, zbog nepredvidljivih valova koronavirusa.
Najbolje vijesti stižu iz Azije. U Južnoj Koreji je film “Poluotok”, nastavak vrlo uspješnog zombie trilera “Vlak za Busan”, zgrnuo preko vikenda 20 milijuna dolara - uz malu pomoć Hong Konga, Singapura i Malezije - što je uvjerljivo najbolji rezultat u čitavom svijetu i signal da se publika ipak želi vratiti u kina. “Tenet” bi tamo napravio lom, a vjerojatno i u Kini, koja je upravo otvorila znatan broj kinodvorana, no tamošnji fond za kinematografiju ne voli blockbustere od dva i pol sata, kakav je upravo Nolanov film.
Dok ne promijene to pravilo, a vjerojatno hoće, zabavit će ih “Bloodshot” s Vinom Dieselom i “Dolittle” s Robertom Downeyjem jr.-om te poneka lokalna uspješnica.
Stanje u regiji
Hrvatska je u tom pogledu u problemu jer pripada jugoistočnoj regiji, u kojoj radi premalo multipleksa. Budući da upravo hara drugi val koronavirusa, nerealno je očekivati brz oporavak kinomreže, pa će nas vjerojatno staviti u drugi ili treći krug distribucije “Teneta”, a i tada će pojedini multipleksi po nalogu sanitarne inspekcije morati poslovati s jednom trećinom ili polovicom kapaciteta. Kad će to biti, također je neizvjesno, jer zasad u nas rade samo kinoterase na otvorenom i poneka samostalna dvorana.
Nije to tržište na koje se ozbiljno računa, ali sve bi se promijenilo kad bismo bili izloženi pritisku holivudskih blockbustera. Nitko baš ne bi jurio u kino, prevladava oprez, no čim se stabilizira situacija sa zdravstvom, možda ćemo se proteklog razdoblja prisjećati jedino kao noćne more.