Ususret izložbi

Toni Faver, otac Lavandermana: "Zašto sam ubio jedinog hrvatskog superheroja"

Toni Faver, autor stripa o Lavandermanu

 Biljana Blivajs/Cropix
Hvarskog su heroja koji nema supermoći crtali Nikolina Ivezić, Vinko Barić, Miro Župa, Igor Kordej...

Umro je Lavanderman! Ispraćaj jedinog dalamatinskog superheroja rođenog na Hvaru održava se u petak 3. prosinca u kafiću Teatra &TD s početkom u 20 sati, uz sudjelovanje nekolicine autora koji su nešto više od deset godina crtali tog superjunaka, te uz moderiranje Veljka Krulčića.

Ovaj je ispraćaj ujedno i izložba, kao i promocija posljednjeg izdanja stripa o tom superheroju, koji se borio protiv komaraca, moljaca, glavobolje, vrtoglavice i nesanice. Na izložbi, koja traje do 17. prosinca i naslovljena je “Petnaest puta sam umro”, bit će izloženi radovi 15 crtača, od kojih je svaki dao svoju verziju scene u kojoj Lavanderman umire. Tu su, primjerice, radovi Nikoline Ivezić, Vinka Barića, Igora Kordeja, Alema i Tina Ćurina, Stipana Tadića, Mira Župe...

Lavanderman umire u 71. godini života. Njegove su godine zapravo stagnirale, no onda se oženio pa počeo stariti... Razgovaramo s čovjekom koji je stvorio, ali i ubio Lavandermana, Tonijem Faverom.

– Lavanderman je privukao pažnju, ali nije zaradio novac. Plan je bio da bude deset stripova o njemu, a ionako je morao u jednom trenu umrijeti. Prvih je nekoliko brojeva prošlo sjajno, no onda interes padne... Ljudi su me znali pitati zašto ne počnem s nekim drugim projektom, likom, a ja bih ih upitao zašto im ne smeta duga tradicija Zagora ili Alana Forda – kaže.

Za posljednji je strip zvao sve autore koji su ikada crtali Lavandermana.

image

Tabla iz desetog nastavka stripa o Lavandermanu koju je nacrtao Tino Ćurin

Arhiva Tonija Favera

– Neki od njih su me odbili jer nisu htjeli crtati scenu u kojoj on umire – priča Faver, građanskim institucijama poznat kao Toni Bobanović.

Njegov je Lavanderman postao ikona.

– Mislim da se s njim najviše identificiraju ljudi koji su bili mladi 80-ih. Znaju prepoznati te stereotipe, poznat im je koncept dalmatinskog galeba. Lavanderman je iz tog vremena, a u današnjem se baš i ne snalazi. Jedna mi je prijateljica slala fotografiju svojeg oca, snimljenu 80-ih, kako sjedi na motoru, ima brkove i cvike. I on je galebario, njezina je mama Njemica. No i mlađe generacije u njemu nalaze nešto svoje. Oni vole superheroje – kaže autor stripa, koji je za fotografiranje stavio cvike koje je Lavanderman nosio u ekranizaciji stripa.

Iako je Lavanderman umro, saznajemo da će strip imati još barem jedno izdanje. Bit će to digresija, epizoda u kojoj Lavanderman završi u zatvoru na tjedan dana. Iznajmljivao je, naime, apartmane, i nije prijavljivao goste.

image

Verzija Lavandermanove smrti kako ju je vidio Štef Bartolić

Arhiva Tonija Favera

– Bavio se superherojskim turizmom i u smještaj mu je došao Superman. Tu je inspekcija shvatila da se radi o prevari; Superman mu nije mogao biti obitelj, a Lavanderman je za svoje goste uvijek govorio da su rođaci. Završio je u zatvoru, pa onda policajcu Iliji pričao o svojem životu – govori Faver. To bi izdanje moglo izaći iduće godine, a crtat će ga Vinko Barić.

– To će ujedno biti i prva strip-kuharica u Hrvatskoj. Lavandermanu mater svakodnevno šalje spizu u zatvor, pa će u izdanju biti i recepti. Kuharice se navodno dobro prodaju – kaže Faver.

Posljednji je strip objavljen prije ljeta, interes za njega prilično je velik.

– Lavanderman nije išao na kioske jer je tiraža, tisuću komada po izdanju, bila premala za to. A onda bi tu bila i distributerska provizija, pa bi strip koštao barem 60 umjesto 30 kuna. Najviše se prodavao u specijaliziranim strip dućanima, kao i u mojem Dalmacijalandu – priča.

Dalmacijaland je galerija, koju je zatvorio. Radila je ove godine tek jedan dan, kako bi se postavila izložba i predstavilo novo izdanje stripa.

– Obično bi trebalo pet do šest godina da se rasproda jedno izdanje. U Dalmacijalandu su ga najviše kupovali Fancuzi. Nije im smetalo što je strip na hrvatskom, čudno im je i zanimljivo da postoji strip koji se događa u mjestu u kojem oni ljetuju. Kupovali bi i po pet ili šest komada odjednom, za poklone – kaže Faver.

Tvrdoukoričeno izdanje prva dva Lavandermana izašlo je 2017. godine. Razmišlja o tome i da izda sve ostale stripove u tvrdim koricama, po principu dva stripa, jedna knjiga.

– To bi možda bio put kako da integralni Lavanderman dođe do knjižnica. Postojeće tvrdoukoričeno izdanje već je u svim narodnim knjižnicama, što mi je drago. Inače, Ministastvo za knjižnice otkupljuje samo izdanja s tvrdim koricama – kaže, dodajući da bi ta izdanja išla i uz prijevod na engleskom.

image

Lavanderman u verziji Sanje Jureško

Arhiva Tonija Favera

Lavanderman je, poznato je, doživio i svoju ekranizaciju, filmsko izdanje.

– HTV je bio otkupio film, prikazali su ga desetak puta. Prije toga bio je na programu kina Europa dva ili tri mjeseca. Film je prikazan i na pulskom festivalu, ali ne u Areni: u ono je vrijeme za prikazivanje u Areni bilo potrebno imati film na vrpci, što mi nismo imali – priča ovaj umjetnik.

Film mu je okupacija u zadnje vrijeme. Javlja se na filmske natječaje, ima gotovih nekoliko scenarija. Osim “Lavandermana”, napravio je scenarij i za “Pola stoljeća diska”. No to je, govori, prošlo neslavno; snimili su film od svojih novaca, pa se oni baš i nisu vratili.

– Sada sam u fazi stalnog javljanja na filmske natječaje, radim to s udrugom Kad-tad. Godinama pokušavamo doći do sredstava za dugometražni projekt. Moji su scenariji žanrovski horori, fikcija. A lova obično ide samo dramama – kaže.

Entuzijazam je ključna riječ kada se govori o projektima kojima se Faver bavi.

– Posebice kada je riječ o stripu. Hrvatski strip počiva na tome da ljudi crtaju i objavljuju samo da bi se objavilo, a ne zaradilo. A onda se zarađuje u inozemstvu – govori.

Pa, kako je uopće nastao Lavanderman?

– Motiv je bio jednostavan, razmišljao sam kako napraviti suvenir koji bi imao veze s lavandom. Nacrtao sam Lavandermana pa onda napravio i lutkicu – prisjeća se događanja s početka ovog tisućljeća.

U međuvremenu su superjunaci postali mainstream.

– A po meni bi oni trebali biti od akcije, ali i s nekom glupastom notom. Danas su filmovi i stripovi o superjunacima postali drametine. Ljudi nastoje unutar tog žanra stisnuti i brojne ostale žanrove – smatra Faver.

Lavanderman je poseban po tome što nema supermoći. On ne želi biti superheroj, no to mu se dogodilo. Nema alter ego, a nikada ni se skida svoju uniformu.

– Ne skida je jer je ne može skinuti, iako je to probao. Kako inače natjerati Dalmatinca da bude tako obučen? Jedini je način da ne može izaći iz te odjeće – kaže autor.

Njegovi su stripovi subverzivni, ukazuju na stereotipe, suptilno i kritiziraju. Lavanderman nema supermoći, ali, osim što ne može skinuti odjeću, ne može ni otići sa svojeg otoka...

– Strip je, kao i svaka umjetnost, reakcija na društvo – zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. kolovoz 2022 03:57