Pedeseta je godišnjica Opere u Sydneyu, jedne od najpoznatijih građevina svijeta, koju je otvorila Elizabeta II. Slavit će godinu dana

Sydneyjska operna kuća započinje godinu dana dugu proslavu pedesete obljetnice otvorenja, koja će kulminirati u listopadu naredne, 2023. godine, piše Limelight Magazine.

Sydneyska je opera, naime, otvorena 20. listopada 1973. godine. Jedno od najprepoznatljivijih djela svjetske arhitekture 20. stoljeća službeno je otvorila sama britanska kraljica Elizabeta II. Dizajn je potpisao danski arhitekt Jørn Utzon, no impresivnu je zgradu dovršio australski tim pod vodstvom Petera Halla.

Ministar umjetnosti Novog Južnog Walesa Ben Franklin otkrio je program te najavio više od 230 nastupa te događanja, koji će se odvijati u prostoru te ispred prostora Sydneyske opere, a neka će biti dostupna i online.

Prigodom najave programa, direktorica Opere Louise Herron izjavila je:

" Operna kuća je dar, ogromni izvor ponosa za našu zajednicu, te jedan od najproduktivnijih centara performativnih umjetnosti na svijetu. Danas, nakon pedeset godina kreativnosti te deset godina obnove, otvaramo vrata te sve pozivamo da se pridruže godinu dana dugom slavlju u čast ove zgrade, njene povijesti te svih oblika suvremene umjetnosti. Nadam se da će ljudi doći od svugdje kako bi iskusili našu ponudu te promislili o prošlosti, sadašnjosti te budućnosti naše Opere".

Bogat program uključuje koncerte klasične glazbe, nastupe suvremenih izvođača te aboridžinskog zbora...

Podsjetimo, prošle smo godine u Zagrebu mogli pogledati film o životu čovjeka koji stoji iza Opere, čiji su autori Lene Borch Hansen i Anna von Lowzow, u sklopu Festivala DA2, a kako smo pisali: Jørnu Utzonu bilo je trideset i sedam, u to doba bio je tek slabo poznati danski arhitekt, kad je na javnom natječaju u Australiji, tad najvećem arhitektonskom natječaju u svijetu, za koji su se ponude prikupljale pod šiframa, dakle anonimno, u siječnju 1956. njegov projekt izabran za izgradnju zgrade Opere u sidnejskoj luci. Na natječaj su se javili arhitekti iz više od trideset zemalja, stiglo je 230 radova iz cijelog svijeta. Utzonov su zaprimili među posljednjima. I odlučili da je – najbolji. Ono što je izgledalo kao posao života na koncu će se, dobrim dijelom zbog politike koja se umiješala u struku, pretvoriti u mučnu stigmu koja će prijetiti da mu ozbiljno ugrozi karijeru, a obilježit će i njegov te život njegove obitelji".