Tijekom dvadeset godina postojanja, Zagreb Film Festival bio je i još jest najrelevantniji igrano-filmski festival u Zagrebu. U tom razdoblju ZFF je predstavio rane radove mnogih sjajnih autora, prikazao niz nagrađenih i zvučnih filmova, brojne regionalne, a nerijetko i važne domaće premijere.
Ipak, u dvadeset godina postojanja program ZFF-a nije bio obojen domaće kao ove godine. Ako je nešto glavna karakteristika festivala koji počinje ove nedjelje, onda je to činjenica da u glavnom programu igraju čak četiri hrvatska naslova. To se nijednom do sada nije dogodilo, a vjerojatno više niti neće.
Direkcija ZFF-a odlučila je iskoristiti situaciju u kojoj su čak tri domaća debitantska filma ove godine ušla na solidne svjetske A-festivale: Karlovy Vary, Locarno i San Sebastian. Umjesto da se muče sa selektiranjem, odlučili su brigu pretvoriti u prednost te su u glavni program probrali sve hrvatske naslove o kojima se trenutno govori. Tako ZFF već u nedjelju počinje premijerom domaćeg filma "Sigurno mjesto" Jurja Lerotića, nagrađenog u Locarnu i Sarajevu. U programu je i kontroverzni konceptualni horor "Stric" redatelja Mardešića i Kapca koji je igrao u Karlovim Varyma, a ovo ljeto u Puli jako podvojio mišljenja. Prvi će put u Hrvatskoj biti prikazana i dramedija "Garbura" redatelja Josipa Žuvana, koja je nedavno imala svjetsku premijeru u San Sebastianu. Konačno, na ZFF-u svjetsku će premijeru imati i film "Tragovi" Dubravke Turić. Turić je iskusna montažerka koja se istaknula zapaženim i nagrađivanim kratkim filmovima, a sada na ZFF-u pred publiku prvi put iznosi i svoj prvi dugometražni film.
Činjenica da su među jedanaest filmova čak četiri iz Hrvatske sigurno je kuriozitet, a i glavno obilježje programa ZFF-a. No, ZFF-ova konkurencija, uz domaće, donosi i strane atrakcije. Već prvog dana, u ponedjeljak, publika će moći vidjeti dobitnika Zlatnog medvjeda s ovogodišnjeg Berlina, "Altarras" katalonske redateljice Carle Simon. Film katalonske redateljice nosi naslov po istoimenoj španjolskoj podregiji koja je poznata po uzgoju bresaka. Ta sjajna ruralna drama prati obitelj uzgajivača bresaka koja se podvoji i zavadi pod utjecajem kapitalizma. Lokalni poduzetnik traži da počupaju voćnjak jer želi sagraditi farmu solarnih panela, dio obitelji sklon je prihvatiti ponudu, a dio se opire jer je vezan uz zemlju. Taj zaplet Simon domišljato pripovijeda iz vizure treće generacije - razigrane djece na čiju idiličnu međupovezanost počinje utjecati napetost u obitelji.
Utorak na ZFF-u donosi još jednog pobjednika prestižnog festivala. Riječ je o filmu "Ja sanjam električne snove" Kostarikanke Valentine Maurel, filmu koji je pobrao glavnu nagradu u Locarnu upravo ispred Lerotićeva "Sigurnog mjesta". Riječ je o toplom i vješto režiranom filmu o tinejdžerici koja se mora nositi s razvodom roditelja. Živi s odgovornom i strogom majkom prema kojoj osjeća buntovni otpor, a idolizira neodgovornog boemskog oca u kojeg se istodobno i stalno razočarava.
Jedna od ozbiljnih atrakcija ZFF-a na programu je u srijedu. Riječ je o filmu "Najgori" belgijskog ženskog redateljskog dvojca Lise Akoka i Romane Guéret. Film se bavi fikcionalnim snimanjem filma. Taj film u filmu socijalna je drama koju filmska ekipa snima u siromašnim stambenim blokovima francuskog grada Boulogne-sur-Mer. Prateći istodobno filmsku ekipu, mještane te tinejdžere koji su odabrani za statiste, "Les Pires" propituje utjecaj umjetnosti na ljude, iluziju koju nudi veliki ekran, ali i načine reprezentacije nižih klasa u onom što se obično zove "angažirana umjetnost". "Najgori" u Zagreb stižu s nagradom iz Cannesa, kao i belgijski film "Blizu" Lukasa Dhonta. Dhont je u ovom trenutku jedan od najistaknutijih europskih redatelja filmova LGBT tematike, a "Blizu" je tematski blizu toga. Film se bavi drugarstvom dvojice dječačića koje je nešto više od prijateljstva, a još nije zaljubljenost. To drugarstvo poremetit će neočekivan dramatični događaj.
Glavni program zaokružuju irski film "Tiha djevojka" (Colm Bairéad), pakistanski "Joyland" Sama Sadiqa te ukrajinska ratna drama "Klondike" Maryne Er Gorbach.
Osim glavnog programa za koji konkuriraju prvi i drugi filmovi novih redatelja, ZFF kroz niz popratnih festivalskih slotova donosi i hrpu dobrog filma "ostarjelih" autora. I ove je godine tako. Na zatvaranju festivala tako će igrati canneski pobjednik "Trokut tuge" švedskog redatelja Rubena Ӧstlunda, satira na klasno društvo koja nakon festivala sredinom studenog ide i u kinodistribuciju. U programu Velikih pet igrat će film "Osam planina" belgijskih autora Felixa van Groeningena i Charlotte Vandermeersch, koji je također nagrađen u Cannesu. Nastao prema romanu prevođenog talijanskog pisca Paola Cognettija, film se bavi odnosom dvojice prijatelja koji se razvija kroz planinarenje. U popratnom programu su i dva istaknuta filma s područja bivše Jugoslavije. Prvi od njih je novi film sarajevskog redatelja Pjera Žalice "Praznik rada", a drugi "Najsretniji čovjek na svijetu" makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske. Mitevska je doživjela golem uspjeh sa svojim prethodnim filmom "Bog postoji, njeno ime je Petrunija", a film koji igra u Zagrebu nedavno je premijerno prikazan na festivalu u Veneciji.
Jedan od najpopularnijih i najposjećenijih programa ZFF-a su po tradiciji Kockice: natjecateljska konkurencija novih domaćih kratkih filmova. I ove godine "Kockice" će biti prikazivana u večernjem terminu u Kinoteci pomiješani sa stranim kratkim filmovima. U selekciji "Kockica" je jedanaest naslova. Među njima je prvi redateljski rad glumice Lane Barić ("Snjeguljica"), kao i dobitnik nagrade sarajevske kratkometražne konkurencije, "Nije zima za komarce" Josipa Lukića i Klare Šovagović.
Dokumentarni - kako bi se hrvatski reklo - nisu "core business" ZFF-a. Ipak, festival ih donosi nekoliko, među kojima jedan skreće pozornost. Riječ je o filmu "Putnik Karpo" slovenskog režisera Matjaža Ivanišina. Ivanišinov film posveta je radu i liku Karpa Godine, briljantnog jugoslavenskog snimatelja i režisera čiji eksperimentalni i dokumentarni filmovi iz 70-ih imaju svojevrsni kultni status.