U Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" u Šibeniku otvorena je izložba fotografija "Lijepa, ljepša... Šibenčanka', a riječ je, kako opisuje njezin autor, novinar Stanko Ferić, o reviji baštine ljepote Šibenčanki, šibenskih nevista, i ženske strane povijesti Šibenika, grada uspješnih, mudrih, obrazovanih, vrijednih i plemenitih žena. Projekt je, uz potporu Grada Šibenika i JU "Nacionalni park Krka" realiziran osim kroz izložbu "Lijepa, ljepša... Šibenčanka" i putem društvenih mreža te časopisa "Volim Šibenik" koji je tijekom proteklih 11 godina sustavno čuvao i promicao baštinu ljepote Šibenčanki te definirao taj pojam kao šibensku nematerijalnu baštinu.
"Izložba je prozor u jednu drugu, do sada nepoznatu i neviđenu stranu Šibenika, žensku stranu povijesti grada, kao da gledamo tamnu stranu Mjeseca", kaže Ferić te ističe kako će cijeli projekt koji se temelji na fundusu fotografija lijepih i plemenitih Šibenčanki u rasponu od kraja 19. stoljeća, kada je snimljena do sada najstarija poznata fotografija Šibenčanki, do sedamdesetih godina 20. stoljeća, biti okončan 2022. godine na stogodišnjicu prve poznate namjere da se izabere najljepša Šibenčanka. Bilo je to 1922. godine, samo godinu dana nakon prvog modernog izbora Miss Amerika. O prvom izboru za najljepšu Šibenčanku razgovaralo se u salonu pijanista Pietra Zulianija "na jednoj od redovnih čajanki i glazbenih recitala na kojima su se služile fine šibenske vanilija kiflice i iz kristalnih čašica pila plemenita proslavljena šibenska maraština".
"Ne znamo da li se taj izbor na kraju i dogodio no to nama nije bilo niti bitno", kaže autor izložbe. "Bitno nam je bilo razmišljanje o tome i da se u jednom Šibeniku uopće razmatrala ideja o izboru ljepote samo godinu dana nakon što je održan u SAD-u".
A kad su razmišljali o svom izboru ljepote Šibenčani su to opet radili na svoj način, na tragu mudrosti antičkih grčkih filozofa: "Šibenik ne smije pri izboru ljepote robovati estetskim i anatomskim izvrsnostima, diktatima vremena podložna ukusa i varljive mode, nego mu vodilja u ocjeni i izboru ljepote mora biti istina da je ljepota šibenske žene odraz njene unutarnje duše, te da najvažniji kriteriji pri biranju najljepše Šibenčanke moraju biti dobrota, ljubav, mudrost, majčinska brižnosti i odanost obitelji. To su glavne odlike šibenske žene neuvjetovane staležom, bogatstvom ili možebitno siromaštvom".
Ti nazori bili su, objašnjava Ferić, i polazište za izložbu kad je riječ o kriterijima. "Ova izložba nema za kriterij samo anatomsku ljepotu. Vodili smo računa i o drugim vrijednostima, prije svega o tome da je ljepota ogledalo duše. Pa je tako i ljepota Šibenčanki ogledalo duše Šibenika".
Izložba se bazira na fundusu digitalnog arhiva časopisa "Volim Šibenik" i Udruge "Volim Šibenik" koji sadrži brojne fotografije Šibenčanki, težakinja, građanki, intelektualki, poduzetnica, znanstvenica, manekenki, glumica, sportašica, prodavačica, frizerki, kumpravendi, mlikarica, pastirica, doktorica znanosti. Nažalost, kako navodi Stanko Ferić, od mnogih lijepih Šibenčanki ostale su samo fotografije, a izgubila su se i zaboravila njihova imena. "Zbog toga je jedan od značajnih ciljeva ove izložbe identifikacija žena i djevojaka na fotografijama koje su snimali vrsni šibenski fotografi, majstori svog zanata i profinjeni umjetnici koji su itekako znali cijeniti ljepotu i eleganciju Šibenčanki. Osim fotografija koje su do sada prikupljene, zahvaljujući velikim dijelom i zaštitničkom odnosu Zorana Mikulandre Noe prema fotografskoj baštini Šibenika, zbirka fotografija baštine ljepote Šibenčanki obogaćena je doprinosom potomaka Šibenčanki koje su u raznim vremenima bile pojam ljepote, ljupkosti i elegancije te se o njima i danas govori s divljenjem".
Među lijepim Šibenčankama našle su se tako i manekenke i intelektualke ali i težakinje pa i neka poznata imena poput Biserke Petrović ili pak najpoznatije šibenske neviste - Gabi Novak. "Pokazali smo fotografiju koja je snimljena pri njezinu prvom dolasku u Šibenik".
Najstarija fotografija na izložbi je iz 1895. godine, a snimio ju je poznati irski fotoreporter William Howard Russell, inače jedan od prvih ratnih reportera. On je fotografiju Šibenčanki objavio kao ilustraciju za reportažu o Šibeniku uz glavnu znamenitost – katedralu sv. Jakova. Osim Russella od slavnih imena pojavljuje se i Orson Welles kao autor portreta Olge Palinkaš. Ferić izdvaja među autorima fotografija i 92-godišnjeg JoškaČelara, prvog šibenskog fotoreportera koji je šezdesetih godina snimio niz antologijskih fotografija i koji se smatra prvim modernim fotoreporterom u Dalmaciji. S njim na neki način i završava kronološki izložba koja će, kako stoje stvari, imati i svoj nastavak zbog velikog odjeka. Već je tijekom priprema narasla po broju izložaka od prvotno planiranih 40-ak fotografija na gotovo dvije stotine eksponata. "Kad smo objavili da radimo izložbu, dogodio se pravi tsunami. Građani su nas zasipali fotografijama tako da imamo materijala i za još jednu izložbu koja će najvjerojatnije baviti se šibenskom modom", najavljuje Stanko Ferić.